REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4734/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojeg zastupa punomoćnica po zaposlenju ĆŽO, dipl. pravnik, protiv tuženika ULJANIK Strojogradnja Diesel d.d. u stečaju, Pula, Flaciusova 1, OIB 35951488983, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Ana Glavan Dukić, iz Rijeke, Brca 18, a nju punomoćnice Vlatka Klišanin i Ivana Božić, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Klišanin i partneri d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 52, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu, poslovni broj P-429/2019-124 od 4. studenog 2024., 12. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda Pazinu, poslovni broj P-429/2019-124 od 4. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu, poslovni broj P-429/2019-124 od 4. studenog 2024. je odbijen kao neosnovan prigovor tužitelja i potvrđeno rješenje o pristojbi tog suda, poslovni broj P-429/2019-122 od 30. listopada 2024.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava te smatra kako je sud pogrešno primijenio materijalno pravo te predlaže da ovaj sud ukine pobijano rješenje i tužitelja oslobodi plaćanja sudske pristojbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijano rješenje ispitano je sukladno odredbama čl. 365. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 14. tog Zakona, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te je ovaj sud utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.
5. U ovoj pravnoj stvari je naloženo je tužitelju, kao pristojbenom obvezniku, da u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja plati sudsku pristojbu na rješenje o odbačaju nedopuštenog prijedloga za dopuštenje revizije u iznosu od 422,14 EUR. Protiv tog rješenja tužitelj je izjavio pravovremeni prigovor u kojem navodi da je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi temeljem odredbe čl. 11. st. 1. č. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18), kao tijelo u obavljanju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, jer da je tužiteljeva javna ovlast propisana odredbom čl. 145. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13), koji Zakon nadalje propisuje da je HZMO javna ustanova (čl. 141.), koja o svojem radu najmanje jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor (čl.142. st. 2.), da Zavodom upravlja Upravno vijeće koje imenuje Vlada Republike Hrvatske (čl. 146. st. 2.), da Upravno vijeće donosi Statut Zavoda kojega potvrđuje Vlada Republike Hrvatske (čl. 144. st. 1.), da se poslovanje Zavoda financira između ostalog i u pretežitom dijelu prihodima iz Državnog proračuna (čl. 151. st. 1. t. 3.), te da su rashodi između ostalih mirovine, novčane naknade i druga primanja iz mirovinskog osiguranja (čl. 152. st. 1. t. 1.), da su sredstva za financiranje rashoda Zavoda sastavni dio Državnog proračuna (čl. 156. st. 2.), te da se financijsko poslovanje Zavoda obavlja preko računa Državnog proračuna (čl. 157. st.1 .). Statutom HZMO-a („Narodne novine“ broj 28/14), pored odredbi koje se odnose na Upravno vijeće, javnost i financiranje poslovanja Zavoda rada sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, da se propisuje i da Zavodom rukovodi ravnatelj kojega imenuje Vlada Republike Hrvatske, da on za svoj rad odgovara Upravnom vijeću i Vladi Republike Hrvatske (čl. 27.). Budući da je HZMO javna ustanova osnovana zakonom radi rješavanja o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja koja su propisana zakonom, a zakonom je propisano i pravo na povrat sredstava stečenih bez osnove, HZMO po istome mora postupati i onda kada na teret Državnog proračuna priznaje pravo i onda kada u korist Državnog proračuna potražuje naknadu štete iz priznatog prava jer se radi o šteti nanesenoj prihodima Državnog proračuna, a ne o građanskom pravu u širem smislu. Navodi da je tužitelj u predmetnom sudskom postupku, u koji postupak ga je uputio Trgovački sud u Pazinu, a kojega je bio dužan pokrenuti radi utvrđenja osporene tražbine prijavljene u stečajnom postupku otvorenom nad dužnikom, potraživao naknadu štete nastale isplatom mirovine, dakle da je djelovao u skladu sa svojim javnim ovlastima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju i Statutom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pored navedenog da treba imati na umu i to da se prilikom naplate sudske pristojbe, i ne samo sudske, primjena Zakona o sudskim pristojbama tumači u pravilu „u slučaju dvojbe - u korist fiska (države)“.
6. Pravilno je sud utvrdio da je tužitelj pravodobno, sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama podnio prigovor („Narodne novine“ broj 118/18 i 51/23; dalje: ZSP), te je sud u nastavku postupka odlučivao o osnovanosti istog sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama. Nadalje pravilno je utvrdio da je prigovor tužitelja protiv rješenja toga suda poslovni broj P-429/2019-122 od 30. listopada 2024. neosnovan.
7. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da iz stanja spisa proizlazi da je u ovom postupku tužitelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja osporene tražbine, budući da je osiguranik tužitelja ozlijeđen na radu, za koju štetu je prema tvrdnji tužitelja odgovoran tuženik kao poslodavac, a tužitelj trpi štetu isplatom invalidske mirovine svome osiguraniku, te stoga zahtijeva naknadu navedene štete na ime isplaćene invalidske mirovine. Stoga je pravilno utvrđeno da tužitelj ne može biti oslobođen od plaćanja pristojbi u ovom predmetu, jer se u konkretnom slučaju ne radi o postupku proizašlom iz obavljanja javnih ovlasti.
8. Odredbom čl. 11. st. 1. t. 1. ZSP-a propisano je da su od plaćanja sudskih pristojbi oslobođeni Republika Hrvatska i tijela državne vlasti, dok je točkom 2. iste odredbe propisano i da su od plaćanja sudskih pristojbi oslobođene osobe i tijela koji obavljaju javne ovlasti u obavljanju tih ovlasti. Odredbom čl. 145. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21; dalje: ZOMO) propisano je da Zavod (tužitelj) ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, a pri tome obavlja sljedeće poslove: 1. poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti 2. osigurava provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 3. osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba, te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava 4. provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti 5. obavlja i druge poslove u vezi s provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Iz citirane odredbe čl. 145. ZOMO-a proizlazi da javnu ovlast tužitelj ima u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, a u konkretnom slučaju je riječ o parničnom postupku naknade štete koji se vode na temelju odredbe građansko pravne odgovornosti, pravilno utvrdivši da se radi o sporu radi naknade štete. U konkretnom sporu se ne radi o obavljanju poslova u smislu naprijed citirane odredbe toga Zakona, već se radi o sudskom parničnom postupku u kojem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tuži pravnu osobu za isplatu naknade štete na temelju odredaba čl. 161. ZOMO-a, pa tužitelj pogrešno smatra da je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku (isto i: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojim odlukama poslovni broj Pž-4591/2022-2 od 3. studenoga 2022., Pž-714/2023-2 od 20. veljače 2023., Pž-752/2023-2 od 22. veljače 2023. i Pž-2556/2023-2 od 24. kolovoza 2023.).
9. Slijedom iznijetog valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a.
Zagreb, 12. prosinca 2024.
Sutkinja
doc. dr. sc. Jelena Čuveljak
