Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-3156/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras Ivanišević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Sonje Meštrović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Hrvoju Kriviću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Hrvoje Krivić, Margareta Krivić, Drago Aćimović i Tihana Ranđelović, iz Osijeka, protiv tuženika Merkur osiguranje d.d., Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 31, OIB: 08937835435, zastupan po punomoćniku Tihomiru Lončariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mikuličić-Lončarić-Bahun-Topić, iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude, Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-125/2019-44 od 27. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 21. studenog 2024.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-125/2019-44 od 27. rujna 2024, i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja kojim je traženo naložiti tuženika da isplati tužitelju iznos od 9.855,99 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 08. ožujka 2018. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
1.1. U odluci pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju da isplati tuženiku prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 2.331,81 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude, odnosno od 27. rujna 2024. godine, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23, dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
2.1. Na žalbu nije odgovoreno.
2.2. Žalba je osnovana.
3. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljica za isplatu osigurane svote temeljem ugovora o osiguranju od odgovornosti za štete broj 366341 sklopljenom između tuženika kao osiguratelja i upravitelja stambene zgrade [adresa] iz [adresa].
3.1. Svoj zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da se dana 27. veljače 2017. dogodio osigurani slučaj na način da je majka tužitelja pokojna KĐ prilikom silaženja niz stubište stambene zgrade u [adresa] u [adresa] na dijelu stubišta gdje nema rukohvata i u trenutku kada se ugasilo automatsko stubišno svjetlo, pala uslijed čega je došlo do višestrukog prijeloma lijeve bedrene kosti, a posljedično i smrti njegove majke zbog čega trpi neimovinsku štetu koju potražuje od osiguratelja po predmetnoj polici br. [broj police].
4. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, jer je smatrao osnovanim istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja, ne upuštajući se pri tome u analizu je li u konkretnom slučaju ostvaren osigurani slučaj i je li posljedica ozljeđivanja i smrti njegove prednice uzročno posljedično vezan za ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju.
4.1. Naime, u obrazloženju pobijane presude sud prvog stupnja ističe kako se u konkretnom slučaju o potraživanju tužiteljeve pravne prednice njegove pok. majke KĐ, koja je odnosne prigode zadobile tjelesne ozljede , a kako ona osobno nije postavila zahtjev u tom pravcu to u smislu odredbe članka 1105. Zakona o obveznim odnosima ( "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - u daljem tekstu ZOO ) na tužitelj kao njenog nasljednika nije prešlo pravo potraživati naknadu štete po osnovu sklopljenog ugovora o osiguranju.
5. S pravom žalitelj u žalbenim navodima osporava pravilnost i zakonitost pobijane presude ukazujući na pogrešno utvrđenje odlučne činjenice vezane za ocjenu osnovanosti istaknutog prigovora nedostatka aktivne legitimacije, a time i pogrešnu primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja.
6. Naime, osnovanosti zahtjeva tužitelja u konkretnom slučaju cijeniti je u kontekstu sadržaja ugovorene police osiguranja za štete trećim osoba nastalim upotrebom nekretnine odnosno stambene zgrade na adresi u [adresa] u [adresa].
7. U ovoja fazi postupka između stranaka nije bilo sporno da je trgovačko društvo Maior Domus d.o.o. kao upravitelj sklopilo s tuženikom Merkur osiguranje d.d. ugovor o osiguranju stambene zgrade broj 366341, time da tuženik čini nespornim i to da je prednica tužitelja kritičnoga dana i sata kako se to u tužbi navodi za vrijeme silaska niz stepenište predmetne zgrade pala i zadobila prijelom bedrene kosti.
8. Iz sadržaja dostavljenog ugovora o osiguranju predmetne stambene zgrade, kao i po tom osnovu sklopljenoj polici osiguranja, uvidom u opće uvjete za osiguranje imovine tuženika od 4. prosinca 2018., koji su sastavni dio zaključene police osiguranja ( listu 34-40 ovoga spisa), konkretno klauzulu 917., sud utvrđuje da su mavedenim osiguranjem pokrivene štete nastale povredom tijela ili zdravlja treće osobe, kojima je izvor opasnosti zgrada (građevinski objekt), što je navedeno u točki 1. klauzule.
8.1. Međutim, sud prvog stupnja gubi iz vida da su ovim osiguranjem u točki 2. Klauzule 917. pokrivene i štete trećim osobama, kojima je izvor opasnosti zgrada ( građevinski objekt).
9. Naime, iako se tužitelj u tužbenim navodima poziva na štetu nastalu povredom tijela ili zdravlja trećih, što je osigurani slučaj iz Klauzule 917. točka 1. koja čini sastavni dio općih uvjeta tuženika iz predmetne police, držeći kako smrću oštećenika na tužitelja prelaze prava oštećenika za odgovoriti je kako sud u smislu odredbe članka 186. stavak 3. ZPP-a nije vezan pravnom kvalifikacijom tužitelja.
9.1. U tom pravcu tužitelj se poziva na pravo na isplatu osigurane svote temeljem citirane police zbog štete nastale slijed smrti pravne prednice, koja je uzročno posljedično vezana za ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju, a što je dokumentirano dostavljenom medicinskom dokumentacijom.
10. S druge strane obveza osiguravatelja po osnovu ugovora o osiguranju suvlasnika stambene zgrade za štete trećim osobama uzrokovane stanjem zgrade, prosuđuje se prema ugovorenoj osiguranoj svoti.
10.1. Međutim, iznos štete prema kojem se utvrđuje opseg odgovornosti društva za osiguranje izračunava se tako da se neimovinska šteta koju tužitelj potražuje u konkretnom slučaju u smislu odredbe članka 1101. ZOO-a, utvrđuje se prema cijenama odnosno kriterijima u vrijeme podnošenja tužbe ili pisanog zahtjeva ( članak 1103. ZOO-a). Ako tako utvrđeni iznos štete ne prelazi iznos osigurane svote, društvo za osiguranje dužno je u potpunosti naknaditi štetu i kada visina štete prema cijenama odnosno kriterijima u vrijeme donošenje sudske presude prelazi iznos osigurane svote. Ako je iznos štete utvrđen na naprijed navedeni način veći od osigurane svote društvo za osiguranje dužno je naknaditi dio štete prema razmjeru između osigurane svote i tako utvrđenog iznosa štete. Zatezne kamate i parnični troškovi dosuđuju se bez obzira na limit osiguranja.
11. Zbog pogrešnog pravnog stava sud prvog stupnja ne utvrđuje odlučne činjenične okolnosti vezane za postojanje osiguranog slučaja temeljem citirane police, odnosno postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i smrti njegove prednice koju tužitelj potražuje u ovom postupku u kontekstu odgovornosti vlasnika zgrade pokrivene osiguranjem od odgovornosti za stanje zgrade.
12. Slijedom naprijed izloženog, uvažavanjem žalbe tužitelja na temelju odredbe članka 370. ZPP-a valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
13. U nastavku postupka sud prvog stupnja će predmet spora raspraviti sukladno iznesenim primjedbama i uputama te će valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja.
U Splitu, 12. prosinca 2024.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Boris Mimica
