Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-800/2023-43

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Mirku Aužini, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Branke Crnogorac, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženog ŠŽ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice oštećene kao tužiteljice DŽ od 28. proisnca 2018., izmijenjene 19. ožujka 2024., nakon održane javne rasprave 19. ožujka 2024., 14. svibnja 2024., 16. srpnja 2024., 19. rujna 2024. i 11. prosinca 2024. u prisutnosti opunomoćenika oštećene kao tužiteljice odvjetnika Dražena Letiće te branitelja optuženog odvjetnika Dejana Vukomanovića, a u odsutnosti uredno pozvane oštećene kao tužiteljice te uredno pozvanog optuženog ŠŽ, koji je upozoren po članku 404. stavak 5. ZKP/08, dana 16. prosinca 2024., objavio je, a 11. prosinca 2024.

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24; dalje: ZKP/08)

    Optuženi ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin GŽ i RŽ rođene Š, rođen **.**.1974. u [adresa], s adresom stanovanja u [adresa], 6 Burrells Wharf Square, E 14 3 TW, zaposlen u Ellab Uk Limitet, sa mjesečnim primanjima od 2.000 funti, državljanin RH, komercijalist, razveden, sa noosuđivan,

    oslobađa se od optužbe

    da bi:

    dana 21.12.2017. godine u vremenu od oko 18 sati u Zagrebu, Kosinci 18 u zajedničkom stanu u kojem živi s bivšom suprugom DŽ i njihovo dvoje maloljetne djece, od kojih je maloljetni KŽ rođen **.**.2005. bio prisutan u prostoriji, nakon što ga je oštećena DŽ zamolila da se pomakne kako bi ona legla na trosjed, u nakani da ju ustraši, rekao joj: "makni se, gubi se, bacit ću te s terase, treba te ubiti", a kada ga je DŽ desnom rukom primila za njegovu lijevu ruku i ponovno mu rekla da se pomakne, u nakani da joj nanese tjelesnu ozljedu udario je šakom u predjelu desne dojke, uslijed čega je oštećena zbog bolova kleknula na pod primivši se potom za njegovu nogu, da bi ju potom odgurnuo, ustao s trosjeda, a zatim uhvatio oštećenu rukama za vrat, te ju počeo daviti, uslijed čega se DŽ branila, te otišla u kuhinju gdje je sa svog mobitela nazvala prijateljicu ZŽ koja je došla u njihov stan na njezin poziv za dvadesetak minuta, da bi potom u dnevni boravak gdje su se isti nalazili, došao i njihov maloljetni sin AŽ, rođen 2000. godine, a okrivljenik je rukama primio oštećenu DŽ za njezine ruke od kojeg stiska se oštećena nije mogla osloboditi, potom je udario svojom nogom u njezinu desnu nogu u predjelu stopala od kojeg je udarca oštećena osjetila jaku bol, a koji fizički napad je prekinuo uslijed zapomaganja DŽ zbog jakog bola povrijeđene noge, nakon čega je DŽ napustila njihov zajednički stan, da bi potom 22. prosinca 2017. oko 20 sati kada se DŽ vratila u stan na adresi stanovanja, ulaskom u hodnik stana, zatekla okrivljenog kada je izlazio iz svoje sobe i koji joj se počeo smijati, te kada mu je oštećena rekla da joj je slomio nogu, te da ju je prije mjesec dana (18. studeni 2017.) udario šakom u glavu, te kada je ista zahtijevala da joj se okrivljeni ispriča jer će ga u protivnom prijaviti policiji, našto joj je okrivljeni u nakani da i dalje kod iste izazove osjećaj straha i osobne ugroženosti u prisutnosti maloljetnog sina KŽ rekao: "tebe treba ubiti, bacit ću te sa terase, još nisi mrtva", a zatim ju je svojom nogom udario u njezinu ozlijeđenu nogu koja je bila u gipsu, uslijed čega joj se raskrvario palac na nozi, a kada je oštećena htjela pozvati policiju, njezin sin maloljetni KŽ uzeo je mobitel i pokušavao naći broj telefona policije te vikao "zovite policiju", nakon čega je okrivljeni napustio zajednički stan, da bi nekih 30 minuta kasnije zatekao oštećenu u razgovoru s njegovim roditeljima u njihovom stanu, te u prisutnosti roditelja GŽ i RŽ, te maloljetnog sina NŽ rekao oštećenoj: "đubre, treba te ubiti, bacit ću te s terase, ti si razdvojila sinove" uslijed kojeg fizičkog napada je DŽ zadobila više tjelesnih ozljeda u vidu suspektnog prijeloma 5. -te metatarzalne kosti stopala desne noge, otoka u području vanjske bočne strane desnog skočnog zgloba, crvenilo i krvni podljev na vanjskoj bočnoj strani gornjeg desnog kvadranta desne dojke, krvni podljev i oguljotinu kože u području prednje strane lijevog skočnog zgloba, krvni podljev vanjske bočne strane desnog stopala, krvni podljevi kože prednje i stražnje strane lijeve nadlaktice, promjena na koži na području lijeve strane prsnog koša, koja imponira kao slabo izraženi krvni podljev koje tjelesne ozljede su zajedno s izrečenim prijetnjama, kod oštećene DŽ izazvale osjećaj straha i bojazni za život, kao i povredu dostojanstva,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi (bez obzira na razvod braka – živjeli u zajedničkom kućanstvu s zajedničkom djecom), te s namjerom da počini kazneno djelo poduzeo radnje vremenski i prostorno koje neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog dijela prijetnje, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi.

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano po članku 139. stavak 2. i 4. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 139. stavak 2. Kaznenog zakona.

    III. Na temelju članka 149. stavak 3. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 oštećena kao tužiteljica DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 eura (četristoeura), a koje troškove je dužna platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ove presude, te nužne izdatke optuženika te nužne izdatke i nagradu branitelja u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem.

    Obrazloženje

    1. Oštećena kao tužiteljica DŽ podigla je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog ŠŽ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 4. KZ/11.

    2. Optuženi ŠŽ pozvan da se očituje o optužbi je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

    3. U svojoj obrani iznesenoj na početku dokaznog postupka optuženi je naveo da se sjeća iako je od toga prošlo dosta vremena da se sam događaj koji je predmet ovog postupka dogodio par dana prije Božića 2017., s time da se dobro sjeća da se radilo o četvrtku. Naime, sjedio je na kauču i gledao televizor, dok je oštećena sjedila na drugom kauču, da bi se u jednom trenutku pojavio njihov stariji sin AŽ, koji je pozdravio oštećenu, pitao ju kako je, a ista mu je odmah odgovorila "kaj me pitaš kak si" te ga tražila da joj da svoj mobitel. Potom je AŽ otišao na gornji kat, a oštećena je otišla za njim govoreći mu i dalje da joj da svoj mobitel. Vikao je na oštećenu govoreći da pusti dijete, da ga prestane maltretirati te da je ista kao svoja mater. Oštećena se tada spustila sa kata te ga počela lupati svojim rukama i to po licu i ramenima, u kojem trenutku je oštećenu primio za ruke, nakon čega ga je ista svojim nogama počela udarati ispod koljena te u kauč. Koliko se sjeća moguće je da je ista u tom trenutku na nogama imala klompe ali misli da su iste ispale prije nego ga je počela udarati. Tada je sa kata kuće sišao AŽ, prišao oštećenoj s leđa te ju primio za ramena te joj kazao da prestane odnosno da se smiri te je oštećena tada prestala sa udaranjem, međutim nastavila je vikati, otišla je u kuhinju odakle je uzela nož te krenula prema njemu kao da će ga ubosti, te govorila nešto u kontekstu da će ga riješiti, a u kojem trenutku je AŽ i dalje govorio oštećenoj da se smiri. Oštećena je potom kazala da će pozvati svoju prijateljicu ZŽ što je ista i učinila, a on je nastavio gledati televiziju te je nakon nekih sat do sat i pol na njihovu kućnu adresu došla ZŽ koja ga je po dolasku ružno gledala obzirom da su njih dvije prijateljice, a nakon što je ista došla oštećena se spremila te su njih dvije napustile kuću, međutim sjeća se da ga je u jednom trenu oštećena ponovno pokušala lupiti da pokaže ispred ZŽ tko je kriv za cjelokupnu situaciju. To je bio prvi dan s time da te prigode nije doma bio njegov najmlađi sin KŽ tako da isti ništa od ovoga nije vidio jer je isti došao već u trenutku kada se oštećena spremila i kada je sa ZŽ krenula van. Idućeg dana je radio te je kasnije došao doma s time da se sjeća da je djeci pokušao osposobiti da preko laptopa gledaju televizor jer im je oštećena uzela daljinski. Potom je u jednom trenu oštećena došla u stan zajedno sa ZŽ te je oštećena imala nogu u gipsu, s time da mu je pokazivala neki papir iz bolnice te mu kazala "izvoli se ispričati, vidi što si napravio". Sjeća se da je na tom papiru iz bolnice stajala dijagnoza suspektna fraktura prsta na nozi, ali se sada ne može sjetiti kojeg. Oštećenoj je kazao da se neće ispričati jer je ista sama sebi zadala tu ozljedu i to za vrijeme dok je njega lupala nogama, a što je prethodno opisao u svojoj obrani. Tada je krenuo izaći iz stana, međutim oštećena je stala na vrata, a ZŽ je uzela vodilicu za psa te mu tu vodilicu stavila oko vrata kako bi ga spriječila da izađe iz stana, s time da su tom događaju bili prisutni i AŽ i KŽ, a AŽ je pokušao od njega odmaknuti oštećenu. Potom je sišao u prizemlje gdje stanuju njegovi roditelji, s time da se sjeća da mu je prije izlaska iz stana oštećena otrgnula kapuljaču sa jakne, a misli da su s njim u prizemlje sišli AŽ i KŽ, a potom i oštećena, ali se nije mogao sjetiti da li je ista nešto te prigode vikala. Potom je otišao kod svog prijatelja kod kojeg je prespavao te se u subotu vratio u stan nešto prije podne, a u stanu je zatekao oštećenu koja je kazala da je zvala policiju što je bila istina jer je ubrzo na njihovu kućnu adresu došla policija koja je obavila razgovor sa njima, potom je zadržan na Oranicama, nakon čega je uz mjere opreza pušten na slobodu. Optuženi je naveo da neće odgovarati na pitanja opunomoćenika oštećene kao tužiteljice. Na posebno pitanje branitelja da li je 22. prosinca 2017. oštećenoj prijetio govoreći joj "makni se, gubi se, bacit ću te sa terase, treba te ubiti" ili na bilo koji drugi način, odgovorio je da oštećenoj te prigode ni na koji način nije prijetio. Isto tako, oštećenoj nije prijetio niti idućeg dana na način kako mu se to stavlja na teret optužnicom, odnosno istoj nije govorio "tebe treba ubiti, bacit ću te sa terase, još nisi mrtva", a niti joj je govorio "đubre, treba te ubiti, bacit ću te sa terase, ti si razdvojila sinove". Isto tako, 22. i 23. prosinca 2017. u niti jednom trenutku nije udario oštećenu niti ju je pokušao udariti. Na posebno pitanje suca da li je 23. prosinca 2017. bilo ikakvog nasrtanja oštećene prema njemu, odgovorio je da je tog dana bilo samo nasrtaja u vidu da mu se oštećena unosila u lice te da mu nije dala da izađe van. Prije samog inkriminiranog događaja između njega i oštećene je bilo sličnih situacija, međutim nikada nije bio nasilan prema oštećenoj, već bi bilo situacija da bi ista vikala na djecu, pa bi on potom išao djecu braniti, a oštećena bi ga počela lupati, a kako se on ne bi nastavio svađati izašao bi iz stana te bi se oštećena tada smirila. Što se tiče samog KŽ imao je osjećaj da je isti na strani oštećene. Naime, već je naprijed u svojoj obrani naveo da isti ništa nije vidio 22. prosinca 2017., a kada je 23. prosinca 2017. sišao kod roditelja za njim su došli KŽ i AŽ te je te prigode KŽ lupio AŽ te mu nešto kazao ali se ne može sjetiti što, te je tada oštećenoj koja je također sišla kod njegovih roditelja kazao "kakva si majka, sinove si razdvojila", a pri tom je mislio da je sinove okrenula jednog protiv drugog, a to je kazao upravo iz razloga što je KŽ lupio AŽ, s time da je naknadno saznao, odnosno to mu je AŽ ispričao da je oštećena 22. prosinca 2017. zvala KŽ te mu ispričala da ju je AŽ držao, a da ju je on za to vrijeme udarao.

    4. Tijekom dokaznog postupka pročitano je izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave nasilja u obitelji od 23. prosinca 2017. osim u dijelu koji prenosi sadržaj obavijesnih razgovora (list 14 -16 spisa), liječnička prijava od 22. prosinca 2017. (list 17 spisa), medicinska dokumentacija za DŽ (list 18, 70, 110, 137-138 spisa i 146-147,), pregledane su fotografije (list 74-87 spisa), uz suglasnost stranaka pročitani/reproducirani su iskazi svjedoka RŽ od 1. veljače 2018. (list 88-89 spisa) i 29. siječnja 2021. (list 41-42 spisa ovog suda), GŽ od 1. veljače 2018. (list 90-91 spisa) i 29. siječnja 2021. (list 42 spisa ovog suda), NŽ od 10. srpnja 2018. list 134 i poleđina lista 142) i 22. ožujka 2021. (list 52-53 spisa ovog suda), ZŽ **.**.2018. (list 136 i poleđina lista 142) i 22. ožujka 2021. (list 51-52 spisa ovog suda), neposredno je ispitana oštećena kao tužiteljica DŽ, svjedok KŽ te stalni sudski vještak Petar Škavić, a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženog.

    5.Branitelj optuženog je predložio da se u svojstvu svjedoka ispita policijski službenik I PP PUZ-a VŽ i to na okolnost motiva oštećene kao tužiteljice da prijavi optuženog za ovo kazneno djelo obzirom da je navedeni policijski službenik po ranijim prijavama dolazio na intervenciju, obavljao razgovor sa optuženim i oštećenom, a ujedno ima saznanja o ovom kaznenom djelu koje se optuženom stavlja na teret. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. i 3. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog obrane da se u svojstvu svjedoka ispita policijski službenik I PP PUZ-a VŽ obzirom da iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi da bi predloženi svjedok imao bilo kakva saznanja o događaju koji se optuženom stavlja na teret, a isto tako postoji sumnja da se predloženim dokazom uopće ne bi mogla utvrditi neka važna činjenica u ovom postupku, dok saznanja predloženog svjedoka o ranijim prijavama nisu važna za odlučivanje u ovom postupku, a pored toga oštećena kao tužiteljica te svjedoci koji su iskazivali su opisali ne samo postupanje optuženog inkriminirane prigode već i ranije tako da će sud stavljajući u korelaciju obranu optuženog sa iskazima svih ostalih svjedoka te nalazom i mišljenjem vještaka utvrditi sve okolnosti važne za odlučivanje u ovom postupku pa tako i eventualne motive oštećene kao tužiteljice za podnošenje kaznene prijave protiv optuženog za predmetno kazneno djelo.

    6. Naime, ovdje u prvom redu treba ukazati na neusklađenost činjeničnog opisa, zakonskog opisa i pravne kvalifikacije u optužnici oštećene kao tužiteljice. Naime, iz činjeničnog opisa proizlazi da se optuženom stavlja na teret kazneno djelo prijetnje i tjelesne ozljede počinjeno na štetu bliske osobe, a u zakonskom opisu je navedeno kazneno djelo prijetnje i pokušaj kaznenog djela prijetnje (za navedeno kazneno djelo pokušaj nije niti moguć), da bi potom u pravnoj kvalifikaciji bilo naznačeno kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 4. KZ/11. Uzimajući u obzir naprijed navedeno te odredbu članka 449. stavak 2. ZKP/08 sud je jedino mogao ocjenjivati da li je optuženi počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 4 KZ/11.

    7. Tijekom postupka je nesporno da je inkriminirane prigode došlo do sukoba između optuženog i oštećene, pri čemu optuženi i oštećena na dijametralno suprotan način opisuju samu dinamiku događaja. Iz obrane optuženog, te iskaza svjedoka NŽ koji je nesporno bio prisutan početku sukoba između optuženog i oštećene proizlazi da je zapravo sama oštećena inicirala sukob kada je sina AŽ tražila da joj pokaže mobitel, u što se umiješao optuženi koji je stao na stranu sina, a to je bio povod za njezin napad na optuženog. Iako početku samog sukoba nisu prisustvovali optuženikovi roditelji RŽ i GŽ, isti su naveli da se AŽ spustio kat niže gdje stanuju te im kazao da ga oštećena psihički maltretira, da je optuženi stao na njegovu stranu nakon čega je došlo do svađe između optuženog i oštećene. Oštećena u svom iskazu ne navodi da je sukob započeo zbog toga što je sina AŽ tražila mobitel, već navodi da je samo htjela sjeti na kauč, što joj optuženi nije dao već joj je uputio prijetnje „makni se, gubi se, bacit ću te s terase, treba te ubiti", a potom ju je udario šakom u predjelu desne dojke, da bi ju potom odgurnuo te uhvatio rukama za vrat i počeo je daviti, stiskao za ruke, nakon čega ju je udario svojom nogom u njezinu desnu nogu u predjelu stopala.

    8. Sud nije prihvatio iskaz oštećene vezano za dinamiku zbivanja kako je ista to opisala u svojom iskazu obzirom da je njezin iskaz u prvom redu u suprotnosti sa obranom optuženog, a koja obrana je u skladu sa iskazima ostalih ispitanih svjedoka. Naime, optuženi je u svojoj obrani naveo da je oštećena njega napala iz razloga što je stao na stranu sina AŽ zbog čega ga je ista počela lupati svojim rukama i to po licu i ramenima, u kojem trenutku je oštećenu primio za ruke, nakon čega ga je ista svojim nogama počela udarati ispod koljena te u kauč. Tada je sa kata kuće sišao AŽ, prišao oštećenoj s leđa te ju primio za ramena te joj kazao da prestane odnosno da se smiri te je oštećena tada prestala sa udaranjem, međutim nastavila je vikati, otišla je u kuhinju odakle je uzela nož te krenula prema njemu kao da će ga ubosti, te govorila nešto u kontekstu da će ga riješiti, a u kojem trenutku je AŽ i dalje govorio oštećenoj da se smiri. Oštećena je potom kazala da će pozvati svoju prijateljicu ZŽ što je ista i učinila, a on je nastavio gledati televiziju te je nakon nekih sat do sat i pol na njihovu kućnu adresu došla ZŽ koja ga je po dolasku ružno gledala obzirom da su njih dvije prijateljice, a nakon što je ista došla oštećena se spremila te su njih dvije napustile kuću, međutim sjeća se da ga je u jednom trenu oštećena ponovno pokušala lupiti da pokaže ispred ZŽ tko je kriv za cjelokupnu situaciju. Svjedok AŽ je u svom iskazu sukladno obrani optuženog naveo da je oštećena lupala optuženog, da ju je optuženi samo držao rukama, te da je u trenutku kada ga je oštećena udarila u koljeno potrgala nogu. Dodao je kako optuženi nije udario oštećenu, da se samo branio, da nije digao na nju ruku, da je oštećena u rukama držala dva noža, a optuženi da je nju držao za ruke. Nadalje, nesporno je da se tijekom sukoba oštećene i optuženog pojavila i svjedokinja ZŽ koja je također u svom iskazu navela da je oštećena provocirala optuženog, da se on samo branio, da nije vidjela da bi optuženi udario oštećenu, a što se tiče ozljede noge da je oštećena zamahnula svojom nogom i pogodila u nogu optuženog te da je na takav način zadobila ozljedu. Također je ista u svom iskazu navela da je oštećena vadila noževe i prijetila optuženom.

    9.Imajući u vidu naprijed navedeno sud nije prihvatio iskaz oštećene da ju je optuženi udario šakom u predjelu desne dojke, da ju je uhvatio rukama za vrat, te ju počeo daviti, te da ju je udario svojom nogom u njezinu desnu nogu u predjelu stopala, već je prihvaćajući obranu optuženog te iskaz svjedoka NŽ i ZŽ utvrdio da se događaj nije odvio onako kako je to u svom iskazu navela oštećena, već je utvrdio da je inkriminirane prigode oštećena prva inicirala sukob, da je ona bila ta koja je napala optuženog kako verbalno, tako i fizički upotrebljavajući pri tome i noževe, a da se optuženi samo branio od nje držeći je za ruke, kao i da ozljeda desnog skočnog zgloba koju je zadobila oštećena nije posljedica udarca od strane optuženog, već da je do iste došlo na način kako je to opisao optuženi te svjedoci AŽ i ZŽ, odnosno da je oštećena svojom nogom udarila u nogu optuženog. Već je naprijed navedeno da imajući u vidu činjenični opis, zakonski opis i pravnu kvalifikaciju optužnice sud može jedino utvrđivati da li je optuženi počinio kazneno djelo prijetnje, međutim u činjeničnom opisu je navedeno da je uslijed ponašanja optuženog oštećena zadobila više tjelesnih ozljeda u vidu suspektnog prijeloma 5.-te metatarzalne kosti stopala desne noge, otoka u području vanjske bočne strane desnog skočnog zgloba, crvenilo i krvni podljev na vanjskoj bočnoj strani gornjeg desnog kvadranta desne dojke, krvni podljev i oguljotinu kože u području prednje strane lijevog skočnog zgloba, krvni podljev vanjske bočne strane desnog stopala, krvni podljevi kože prednje i stražnje strane lijeve nadlaktice, promjena na koži na području lijeve strane prsnog koša, koja imponira kao slabo izraženi krvni podljev. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Petra Škavića proizlazi da sumnja na prijelom V kosti donožja desnog stopa ne predstavlja tjelesnu ozljedu, dok je u odnosu na crvenilo i krvni podljev na vanjskoj bočnoj strani gornjeg desnog kvadranta desne dojke, krvni podljev i oguljotinu kože u području prednje strane lijevog skočnog zgloba, krvni podljev vanjske bočne strane desnog stopala, krvni podljevi kože prednje i stražnje strane lijeve nadlaktice, promjena na koži na području lijeve strane prsnog koša, koja imponira kao slabo izraženi krvni podljev naveo da su te ozljede vidljive na dostavljenim fotografijama, međutim da fotografije nisu označene na okolnost fotografirane osobe, a niti datum fotografiranja, iz kojeg razloga nije moguće sa sigurnošću zaključivati da se radi o oštećenoj niti o vremenu nastanka prikazanih ozljeda. Jedino što je vještak sa sigurnošću utvrdio da je inkriminirane prigode oštećena zadobila otok u području vanjske bočne strane desnog skočnog zgloba,a za koju ozljedu je naveo da ista spada u tzv. nespecifične mehaničke ozljede te je moguće da je ista nastala djelovanjem sile slabog intenziteta u ozlijeđeni dio tijela, npr. udarcem noge druge osobe ili nekog drugog tupo tvrdog sredstva, ali isto tako, s obzirom na lokalizaciju ozljede i veliku pokretljivost noge ista je ozljeda mogla nastati i udarcem nogom oštećene kao tužiteljice u neku tupo tvrdu prepreku u prostoru (namještaj, neki dio tijela druge osobe i drugo). Isto tako je moguće, ali manje vjerojatno s obzirom da je ozljeda samo na vanjskoj bočnoj strani, da je ova ozljeda nastala izvrtanjem noge u gležnju. U pravilu kada se viđaju ozljede noge a koje su nastale kao posljedica udarca u drugu osobu tada su te ozljede lokalizirane na prstima, vršku stopala ili hrptu stopala, no nije moguće isključiti niti ovu lokalizaciju za nastanak ozljede udarcem nogom u drugu osobu ili neki predmet u prostoru. Imajući u vidu naprijed navedeno te uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka sud je utvrdio da sumnja na prijelom V kosti donožja desnog stopa ne predstavlja tjelesnu ozljedu, dok za ozljede koje su vidljive samo na fotografijama sud nije našao dokazanim da je te ozljede zadobila oštećena od strane optuženog jer s jedne strane nije moguće utvrditi kada su iste nastale te da li se uopće radi o oštećenoj obzirom da fotografije nisu označene u odnosu na osobu i vrijeme nastanka, dok je s druge strane sud prihvaćajući obranu optuženog i iskaze svjedoka ZŽ i NŽ utvrdio da optuženi nije prema oštećenoj inkriminirane prigode primjeno nikakvu fizičku silu, pa samim time joj isti nije niti mogao zadati ozljede opisane u činjeničnom opisu, dok je za ozljedu otoka u području vanjske bočne strane desnog skočnog zgloba za koju je jedino nesporno da ju je oštećena zadobila inkriminirane prigode sud kako je već naprijed navedeno prihvaćajući obranu optuženog i iskaze svjedoka ZŽ i NŽ utvrdio da je nastala na način da je oštećena svojom nogom udarila u nogu optuženog, a sam vještak je također naveo da s obzirom na lokalizaciju ozljede i veliku pokretljivost noge da je ta ozljeda mogla nastati i udarcem nogom oštećene kao tužiteljice u neku tupo tvrdu prepreku u prostoru (namještaj, neki dio tijela druge osobe i drugo).

    10. Optuženi je u svojoj obrani negirao da je prijetio oštećenoj koja je navela da joj je optuženi kazao „bacit ću te s terase, treba te ubiti“, dok je svjedokinja ZŽ u svom iskazu na dokaznom ročištu opisala da je oštećena napala optuženog, da je imala noževe, a da se optuženi samo branio, da je bio isprovociran te da je normalno da joj je psovao i prijetio, pri čemu nije kazala nikakve konkretne riječi prijetnje koje je optuženi uputio oštećenoj, dok je na raspravi navela da je optuženi govorio nešto u smislu da će joj skinuti boga s neba. Ispitan na dokaznom ročištu svjedok AŽ koji je detaljno opisao početak sukoba te daljnju dinamiku zbivanja u kojoj je oštećena bila ta koja je napadala optuženog je naveo da je optuženom prilikom sukoba izletjelo da će oštećenu bacit sa terase. Obzirom da se radi o prijetnji koja je sadržana u činjeničnom opisu sud je prihvaćajući iskaz svjedoka NŽ utvrdio da je optuženi kazao oštećenoj da će je bacit sa terase, što općenito predstavlja prijetnju usmrćenjem,međutim u konkretnom slučaju se nije radilo o ozbiljnoj prijetnji, a to je ona prijetnja koja je po svom karakteru i s obzirom na okolnosti objektivno prikladna da kod osobe kojoj je upućena izazove osjećaj straha za vlastiti život i tjelesni integritet, pri čemu se ozbiljnost prijetnje ocjenjuje ne samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja. Stoga u situaciji kada oštećena inicira sukob sa optuženim, kada je ona ta koja ga fizički napada, kada za vrijeme napada u rukama drži noževe onda riječi optuženog da će je bacit sa terase imajući u vidu kontekst cijelog događaja ne predstavljaju za oštećenu ozbiljnu prijetnju, a niti je optuženi to izgovorio s ciljem da ustraši oštećenu, već očigledno u namjeri da odvari oštećenu od daljnjih nasrtaja na njega.

    11. Sud također nije prihvatio iskaz oštećene kao tužiteljice i u odnosu na daljnju dinamiku zbivanja, odnosno dinamiku zbivanja idućeg dana kada se vratila sa ZŽ na adresu stanovanja te kada je tražila od optuženog da joj se ispriča pokazujući mu pri tome medicinsku dokumentaciju. Naime, oštećena je u svom iskazu navela joj je optuženi tada ponovno uputio prijetnju "tebe treba ubiti, bacit ću te sa terase, još nisi mrtva", a zatim ju je svojom nogom udario u njezinu ozlijeđenu nogu koja je bila u gipsu. Sud ovakav iskaz oštećene nije prihvatio kao istinit i vjerodostojan obzirom da je u suprotnosti sa obranom optuženog i iskazima svjedoka ZŽ i NŽ. Optuženi je u svojoj obrani naveo da je oštećenoj kada je od njega tražila da joj se ispriča kazao da se neće ispričati jer je ista sama sebi zadala tu ozljedu i to za vrijeme dok je njega lupala nogama. Tada je krenuo izaći iz stana, međutim oštećena je stala na vrata, a ZŽ je uzela vodilicu za psa te mu tu vodilicu stavila oko vrata kako bi ga spriječila da izađe iz stana, s time da su tom događaju bili prisutni i AŽ i KŽ, a AŽ je pokušao od njega odmaknuti oštećenu. Svjedokinja ZŽ je na dokaznom ročištu u svom iskazu navela da je po povratku iz bolnice oštećena psovala optuženom, da ga je odgurivala, te ga nije pustila da uzme jaknu, da ga nije puštala van iz kuće i pri tome je psovala jebem ti mater, D, pička ti materina, a to mu je govorila desetak minuta te ih je u konačnici ona razdvojila kada su se nalazili kod vrata. Ispitana na raspravi svjedokinja je na istovjetan način opisala dinamiku događaja nakon povratka iz bolnice, s time što je sada dodala da je oštećenu i optuženog razdvajala jer je bila zabrinuta za njihovu sigurnost te nije htjela da se međusobno povrijede. Prilikom njihovog razdvajanja optuženom je stavila pseću lajnu oko vrata u dobroj namjeri te ga je nehotično rasjekla po usni a sve kako bih ga razdvojila od DŽ te ga je izgurala do vrata i on je otišao od kuće. Optuženi nije udarao DŽ već je DŽ udarila optuženog, a pristupio im je mlađi njihov sin te je optuženog pošpricao sprejom po očima. Optuženog je obujmila lajsnom iz razloga jer je on bio bliži vratima i procijenila je da ih tako najbolje može odvojiti jedno od drugoga i uspjela je u tome. Sjeća se da je BŽ rekao da tu nitko nije normalan, odnosno „vi ste svi ludi“. Što se tiče prijetnji od strane BŽ rekao joj je nešto u smislu da će joj skinuti boga s neba, a nije se mogla točno sjetiti bilo čega drugog, zna da je bilo međusobnih psovki i uvreda. BŽ joj nije tom prilikom prijetio da će je ubiti. Svjedok AŽ je u svom iskazu na dokaznom ročištu naveo da se po povratku iz bolnice oštećena unosila optuženom u lice, da se optuženi digao s kauča kako bi otišao kod svojih roditelja, a oštećena mu to nije dala već je tražila da joj se ispriča, što optuženi nije htio, da se to sve događalo u hodniku, da optuženi nije mogao izaći te da mu je ZŽ stavila lajnu oko vrata. Na raspravi je svjedok na identičan način opisao događaj nakon povratka iz bolnice navodeći da optuženi nije oštećenoj zadao nikakav udarac, da se on samo branio, a da ga je oštećena napadala. Dodao je da je bilo međusobnih uvreda i psovki, ali se nije mogao sjetiti a bi netko prijetio smrću ili slično.

    12. Imajući u vidu naprijed navedeno, odnosno suglasne iskaze svjedoka NŽ i ZŽ o dinamici zbivanja nakon povratka oštećene iz bolnice, a koji iskazi su u skladu sa obranom optuženog, onda je razvidno da je i nakon povratka iz bolnice, jednako kao i u odnosu na događaj prethodnog dana, oštećena bila ta koja je napala optuženog te ga provocirala tražeći od njega da joj se ispriča za ozljedu za koju je sud utvrdio da oštećenoj nije zadao optuženi, te je razvidno da je optuženi kako bi izbjegao bilo kakvu daljnju eskalaciju, odmah krenuo izaći iz kuće, u čemu je bio onemogućen obzirom da je došlo do guranja na hodniku te iz razloga što mu je ZŽ stavila pseću lajnu oko vrata i povlačila ga, međutim nitko od ispitanih svjedoka, pa tako niti optuženi ne navode da bi optuženi te prigode upućivao prijetnje oštećenoj "tebe treba ubiti, bacit ću te sa terase, još nisi mrtva".

    13. Oštećena je u svom iskazu navela da je optuženi nastavio upućivati prijetnje i 30 minuta kasnije kada ju je zatekao u razgovoru s njegovim roditeljima u njihovom stanu, te da je u prisutnosti roditelja GŽ i RŽ, te maloljetnog sina NŽ rekao oštećenoj: "đubre, treba te ubiti, bacit ću te s terase, ti si razdvojila sinove". Međutim, i odnosu na događaje u prisutnosti optuženikovih roditelja, optuženi negira bilo kakve prijetnje, već je naveo da je tada oštećenoj koja je također sišla kod njegovih roditelja kazao "kakva si majka, sinove si razdvojila", a pri tom je mislio da je sinove okrenula jednog protiv drugog. Svjedok AŽ također u svom iskazu ne spominje da bi optuženi prijetio oštećenoj u prisutnosti GŽ i RŽ, koji su pak u svojim iskazima istovjetno prikazali dinamiku zbivanja navodeći da je optuženi došao do njih te su vidjeli da ima ogrebotinu na licu, oko usne te da mu je strgana kapuljača od majice te im je kazao da ga je oštećena udarila po nozi. Odmah za njim je ušla i oštećena koja se derala na njega te su se svađali, ali nije bilo prijetnji niti fizičkog sukoba, jedino je optuženi kazao „kako te nije sram da razdvajaš djecu, i kada si zadnji put djeci skuhala ručak“ te da je smeće.

    14. Ovdje je potrebno istaknuti kako je tijekom postupka ispitan svjedok KŽ koji je na dokaznom ročištu naveo da su se roditelji stalno svađali, da je optuženi znao biti stroži, znao je lupit oštećenu, a to je vidio par puta, s time da je to jednom bilo u njegovoj sobi kada ju je udario šakom u glavu, a tada da je bila prisutna prijateljica od oštećene G. Što se tiče događaja koji su predmet ovog postupka naveo je da je brat (AŽ) stao na stranu optuženog, da su se nagurivali, da je oštećena čekala isprike i nije htjela pustiti optuženog, da je oštećena imala problema sa nogom, da ju je optuženi odgurnuo, a ZŽ da je imala lajnu i gurala optuženog od oštećene. Kada su bili kod bake i djeda, optuženi je kazao oštećenoj „kako još nisi mrtva, treba te bacit sa terase“. Dodao je da optuženi slomio nogu oštećenoj, odnosno da je optuženi od sebe odgurivao oštećenu koja mu je potrgala kapuljaču, a on joj je stao na nogu, namjerno je nagazio dok je imala foliju na nozi iz bolnice te je govorio treba te ubit, treba te bacit sa terase.

    15. Tijekom postupka je bilo nesporno da svjedok KŽ nije prisustvovao događaju prvog dana kada je započeo sukob optuženog i oštećene u nazočnosti NŽ te se kasnije nastavio u nazočnosti ZŽ, tako da je isti opisao događaje nakon povratka oštećene iz bolnice, ali je i iskazivao općenito o odnosu između optuženog i oštećene, pa tako iz njegovog iskaza proizlazi da je optuženi i ranije bio nasilan prema oštećenoj obzirom da je opisao jedan događaj koji se dogodio u njegovoj prisutnosti kada je optuženi udario oštećenu šakom u glavu u prisutnosti prijateljice od oštećene R, na koji način je u tom dijelu potvrđen iskaz oštećene koja je također opisala situaciju u kojoj je optuženi u prisutnosti KŽ i R bio prema joj nasilan. Također, svjedok KŽ je na dokaznom ročištu potvrdio iskaz oštećene da je nakon povratka iz bolnice optuženi oštećenoj namjerno stao na nogu, kao i da joj je uputio prijetnje da je treba ubiti i bacit sa terase.

    16. Iskazujući na raspravi svjedok KŽ je iskazivao suprotno od onoga što je iskazivao na dokaznom ročištu pa je tako naveo da većinu onoga o čemu je iskazivao u prijašnjem iskazu nije vidio već mu je majka (oštećena kao tužiteljica) rekla što mora kazati prilikom davanja iskaza odnosno rekla mu je da mora reći da je vidio sve kako od svađe tako i od udaranja, međutim on je samo došao jednog dana na sam kraj događaja kada je njegov otac pokušavao izaći iz kuće, a majka mu nije dala, a te se prigode tu nalazio i njegov brat kao i majka te ZŽ. Ovo što je naveo da mu je majka kazala da mora reći da je vidio se odnosi općenito na sve događaje, a ne samo na ono što se dogodilo inkriminirane prigode. Ima još dosta toga što mu je ista kazala da mora reći ali se nije toga mogao sjetiti. U vrijeme davanja iskaza je bio dijete, nije se imao kome obratiti, nije znao kako treba postupiti te je poslušao majku, međutim iz današnje perspektive shvaća da je bio na krivoj strani odnosno da nije trebao poslušati i neistinito iskazivati. Nakon što je reproduciran iskaz svjedoka sa dokaznog ročišta isti je nakon što je upozoren na odstupanja te nakon što je upitan zašto iskazuje drugačije kazao da je na dokaznom ročištu opisao događaj u kojem je otac jedne prigode u svojoj sobi udario majku šakom u glavu, a da je te prigode bila prisutna i njezina prijateljica K te je kazao da nije bio prisutan tom događaju već mu je majka kazala da to kaže prilikom ispitivanja a isto tako nikada nije prisustvovao nekom događaju u kojem bi otac bio fizički nasilan prema majci, a na pitanje iz kojeg razloga je spomenuo da je događaju bila prisutna K, odgovorio je da se uopće ne sjeća da je njezino ime tada spominjao. Isto tako je dodao da se sada što se tiče dinamike događaja ne može sjetiti da li je AŽ pošpricao mirisom za kuću te da li je ZŽ koristila lajnu, već se sjeća da je otac samo pokušavao izaći iz kuće ali mu majka nije dala, međutim što se tiče prijetnji koje je naveo u svom iskazu na dokaznom ročištu i to da je otac govorio majci "kako si još živa, kako još nisi mrtva, treba te ubiti, treba te baciti sa terase", odgovorio je da od toga ništa nije istina već je to govorio zato što mu je tako govorila majka, a iz cijelog njegovog iskaza je razvidno da je išao u korist majke, a razlog za to je već naprijed naveo. Na daljnje pitanje da li je neistinito iskazivao vezano za dinamiku događaja u kojem je kazao da je otac namjerno nagazio majci na nogu koja je moguće bila slomljena, naveo je da se uopće toga ne sjeća da se dogodilo, a isto tako se ne sjeća da li mu je majka govorila da to kaže odnosno pojasnio je da se sjeća da mu je majka govorila da kaže da ju je otac u više navrata udario šakom u glavu, da je bio prisutan događaju kada ju je udario šakom u glavu u svojoj sobi te da je čuo prijetnje koje joj je uputio inkriminirane prigode. Nije se mogao sjetiti da li je inkriminirane prigode otac bio u alkoholiziranom stanju. Na posebno pitanje opunomoćenika oštećene kao tužiteljice, da li se ikada fizički sukobio sa svojim ocem odgovorio je da koliko se sjeća da nije. Na daljnje pitanje da li se sjeća da li je njegova majka ikada imala nekakve povrede glave, odgovorio je da se ne sjeća. Majka i otac su se svađali, a na daljnje pitanje da li je majka ikada imala povredu noge, odgovorio je da je imala, ali ne zna od čega je nastala ta povreda te ne zna da li se sama ozlijedila. U vrijeme inkriminiranog događaja je živio sa majkom, a sa njima u to vrijeme je živio i otac odnosno isti je živio sa njima do tog inkriminiranog događaja, s time da sa majkom ne živi od ožujka 2023., već sada živi na istoj adresi samo kat ispod sa bakom, bratom i stricem. Prijavio je svoju majku zbog fizičkog i psihičkog nasilja te je to bio razlog zašto je pobjegao od iste. Za današnji iskaz se nije sa nikim dogovarao niti ga je itko pripremao. Na posebno pitanje suca je odgovorio da ne zna zašto je prilikom davanja iskaza na dokaznom ročištu kazao da želi živjeti sa majkom a ne sa ocem. Nije se mogao sjetiti da li je otac prije inkriminiranog događaja bio nasilan prema majci obzirom da je od toga prošlo dosta vremena. Na daljnje pitanje kako se inkriminirane prigode ponašala njegova majka, odgovorio je da se ponašala provokativno, po njegovom mišljenju ona je izazvala svađu te do svađe nije niti trebalo doći, odnosno oštećena je samo ocu trebala otvoriti vrata.

    17. Analizirajući iskaz svjedoka KŽ sa dokaznog ročišta te imajući u vidu da je u vrijeme davanja tog iskaza imao 13 godina i 4 mjeseca sa iskazom kojeg je dao na raspravi u ovom postupku sud je utvrdio da je njegov iskaz sa dokaznog ročišta neistinit i nevjerodostojan. Naime, svjedok je na raspravi naveo da osobno nije bio prisutan nikakvom događaju u kojem bi optuženi udario oštećenu šakom u glavu, već da mu je oštećena kazala da mora tako iskazivati na dokaznom ročištu, a isto tako mu je govorila da na dokaznom ročištu mora kazati da čuo da joj je optuženi inkriminirane prigode prijetio govoreći "kako si još živa, kako još nisi mrtva, treba te ubiti, treba te baciti sa terase". Naveo je da od toga ništa nije istina već je to govorio zato što mu je tako govorila majka da kaže, pri čemu je svjedok iznio razloge zbog čega je neistinito iskazivao, odnosno pojasnio je kako je tada bio dijete, nije se imao kome obratiti, nije znao kako treba postupiti te je poslušao majku, međutim iz današnje perspektive shvaća da je bio na krivoj strani odnosno da nije trebao poslušati i neistinito iskazivati. Sud je prihvatio iskaz svjedoka KŽ kojeg je dao na raspravi gdje nije spominjao nikakve prijetnje inkriminirane prigode, već je naveo da se oštećena ponašala provokativno te da je otac samo htio izaći iz kuće, a oštećena mu to nije dozvoljavala. Sud je prihvatio iskaz svjedoka KŽ sa rasprave jer je isti s jedne strane što se tiče dinamike događaja u skladu sa obranom optuženog, te iskazima svjedoka ZŽ, NŽ, RŽ i GŽ, a što je naprijed detaljno obrazloženo, dok je s druge strane sud prihvatio razloge zbog kojih je neistinito iskazivao na dokaznom ročištu, odnosno da je bio dijete, da nije se imao kome obratiti, da nije znao kako treba postupiti te je poslušao majku, odnosno da je majka na njega izvršila utjecaj te mu kazala kako treba iskazivati, te je po ocjeni suda oštećena iskoristila okolnost da se radi o osobi staroj 13 godina i 4 mjeseca, te ga instruirala kako i što treba iskazivati, a sve kako bi optuženog stavila u lošiju procesnu poziciju, s time da je očigledno da KŽ nije bio jedina osoba na koju je oštećena pokušala izvršiti utjecaj na način da iskazuje u njezinu korist, jer iz iskaza ZŽ proizlazi da je oštećena već u bolnici nakon što je zadobila ozljedu noge istoj kazala da će prijaviti da joj je optuženi nanio ozljedu (za koju je tijekom postupka utvrđeno da ne potječe od radnje optuženog) i da će svašta slagati na njegovu štetu, kao i da joj je prijetila da pazi što će kazati na sudu vezano za predmetni događaj, da bi joj u konačnici ponudila 10.000,00 eura ukoliko bude lažno svjedočila protiv optuženog.

    18. Imajući u vidu sve naprijed iznijeto, sud u odnosu na događaj koji je predmet postupka nije našao nesporno dokazanim da se on doista dogodio upravo na način opisan u činjeničnom opisu, a da bi netko bio oglašen krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret ili u konkretnom slučaju da bi sud utvrdio da je optuženi ostvario obilježja kaznenog djela prijetnje, mora postojati dovoljno dokaza da se sa izvjesnom sigurnošću može donijeti osuđujuća presuda, što drugim riječima znači da sve činjenice moraju biti utvrđene do te mjere da ne daju nimalo sumnje u to da se događaj zbio upravo i na način kako je to optuženom stavljeno na teret. Jedini dokaz koji tereti optuženog u pogledu dinamike događaja i prijetećih riječi je iskaz oštećene, pri čemu je sud utvrdio da iskaz oštećene nije vjerodostojan niti je takav da bi se na njemu isključivo mogla utemeljiti osuđujuća presuda obzirom da je suprotan obrani optuženog, te iskazima svjedoka NŽ, ZŽ, RŽ i GŽ, ali i iskazu svjedoka KŽ sa rasprave, dok je sud za njegov iskaz na dokaznom ročištu naprijed iznio razloge zašto isti nije prihvatio kao istinit i vjerodostojan. Stoga u situaciji kada se iskaz oštećene koji jedini tereti optuženog može otkloniti i to obranom optuženika te iskazima ostalih svjedoka koji su svatko u određenom trenutku prisustvovali inkriminiranim događajima, kada iz iskaza svjedokinje ZŽ proizlazi da je oštećena neposredno nakon prvog događaja istoj kazala da će lažno teretiti optuženog za ozljedu, kada joj je prijetila da pazi što će iskazivati na sudu, a potom joj nudila novac za lažno svjedočenje, kada iz iskaza svjedoka KŽ proizlazi da mu je oštećena govorila što treba iskazivati na sudu, iako ono što je iskazivao nije bila istina, niti je išta od tih događaja osobno vidio, onda se na takvom iskazu oštećene koji se ne može bezrezervno prihvatiti i koji je ozbiljno poljuljan kada je doveden u vezu sa ostalim izvedenim dokazima ne može nedvojbeno i u dovoljnoj mjeri utvrditi da je optuženik počinio kazneno djelo na način na koji mu je to stavljeno na teret optužnicom.

    19. Obzirom na sve naprijed navedeno, sud je nakon analize cjelokupnog dokaznog materijala utvrdio da nije dokazano da bi optuženi počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 4. KZ/11 na način na koji mu je to stavljeno na teret, pa ga je pozivom na odredbu članka 453. točka 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe.

    20. Isto tako, s obzirom je optuženi oslobođen optužbe sud je na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08 naložio oštećenoj kao tužiteljici naknaditi troškove ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 6. ZKP/08 i to u paušalnom iznosu od 400,00 eura, razmjerno složenosti i trajanju postupka, te izvedenim dokazima, a koje troškove je dužna platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, kao i nužne izdatke optuženika te nužne izdatke i nagradu branitelja optuženog u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem po pravomoćnosti ove presude.

    U Zagrebu, 11. prosinca 2024.

    S u d a c:

    Mirko Aužina

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

    DNA:

    1. oštećena kao tužiteljica DŽ

    2. opunomoćenik odvjetnik Damir Kevilj

    3. optuženi ŠŽ

    4. branitelj optuženog odvjetnik Dejan Vukomanović.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.