REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4886/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Superius d.o.o., OIB 88456877305 iz Pule, Ćirilometodske družbe 1, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan i Jabuka, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika-protutužitelja A1 Hrvatska d.o.o., OIB 29524210204 iz Zagreba, Vrtni put 1, kojeg zastupa punomoćnik Martin Garašić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-888/2024-3 od 29. kolovoza 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1560/2018-39 od 4. prosinca 2023., u sjednici održanoj 11. prosinca 2024.,
r i j e š i o je:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-888/2024-3 od 29. kolovoza 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv- 1560/2018-39 od 4. prosinca 2023.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
"1. Čini li sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ako se tužbeni zahtjev temelji alternativno na dvije ili više razloga/osnove, a sud ne obrazloži svoju odluku u odnosu na svaku od tih razloga/osnova?
2. Je li drugostupanjski sud ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe čl. 365. Zakona o parničnom postupku dužan u svojoj odluci obrazložiti razloge zbog kojih je ocijenio da pojedini istaknuti žalbeni razlozi nisu od odlučnog značaja, a odnose se na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka?"
Kao razloge važnosti tuženik navodi odluke ovoga suda.
Prijedlog je podnesen i zbog povrede temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u vidu prava na pristup sudu.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387., čl. 389.a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je, s obzirom na sadržaj prijedloga, postavljena pitanja cijenio u povezanosti naznačene povrede ustavnog i konvencijskog prava. Naime, tuženik je zaštitu svojih prava zatražio putem postavljenih pitanja i s istima u vezi i putem razloga povrede ustavnog i konvencijskog prava na pristup sudu. U bitnome tuženik detaljno iznosi da pobijana odluka ne sadrži obrazloženje žalbenih razloga koji se odnose na protupravno postupanje tužitelja i s time u vezi nastanka štete tuženiku. Pri tome se u prijedlogu poziva na nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Međutim, sud prvoga stupnja je utvrdio, upravo na temelju nalaza i mišljenja vještaka, a sud drugoga stupnja je takvo utvrđenje prihvatio, da tuženik nije dokazao da bi na strani tužitelja postojalo protupravno postupanje koje bi bilo u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s eventualnom štetom nastalom tuženiku u vidu izmakle koristi. Sud drugoga stupnja još u pobijanoj odluci sasvim jasno ukazuje zbog čega smatra neosnovanim protutužbeni zahtjev (točka 21. i 22. obrazloženja). U takvoj situaciji tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu zbog postojanja osobito teške povrede odredaba parničnog postupka, koju ističe i kroz pitanja, bilo povrijeđene pravo na pristup sudu. Stoga niti postavljena pitanja nemaju značenje pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i svih u njegovoj primjeni, pa niti sudska praksa nije od utjecaja te je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a je odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.
Zagreb, 11. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
