REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
O-4144/2021-46
Split, Gundulićeva 27
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu u ostavinskom predmetu iza pokojnog NČ, pok N, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1944., a umrlog **.**.2020., izvanraspravno 11. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prigovor mjesne nadležnosti javne bilježnice Maje Radovani iz Solina i Općinskog suda u Splitu, istaknut od strane nasljednika GČ, za postupanje u ostavinskom postupku iza smrti NČ.
Obrazloženje
1.Pred ovim sudom pokrenut je ostavinski postupak iza smrti NČ, pok. N, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1944., a umrlog **.**.2020. te je rješenjem ovog suda od 13. kolovoza 2020. predmetni spis dodijeljen u rad javnoj bilježnici Maji Radovani.
2. Tijekom vođenja postupka pred javnom bilježnicom nasljednik GČ, sin ostavitelja istaknuo je prigovor mjesne nenadležnosti javne bilježnice kao i Općinskog suda u Splitu ističući da je ostavitelj u Njemačkoj ostvarivao svoje životne potrebe, da je 40 godina živio u [adresa] i da se nije namjeravao vratiti u Republiku Hrvatsku te isključivo radom u Njemačkoj da je stekao imovinu koja je predmet ovog ostavinskog postupka.
3. Dopisom koji je zaprimljen 16. ožujka 2021. javna bilježnica Maja Radovani je radi istaknutog prigovora mjesne nadležnosti spis dostavila ovom sudu na daljnje postupanje.
4. Rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-3127/2020 od 2. lipnja 2021. odbijen je kao neosnovan prigovor mjesne nadležnosti javne bilježnice Maje Radovani i Općinskog suda u Splitu te je po žalbi nasljednika GČ navedeno rješenje ukinuto odlukom Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1940/2021 od 18. kolovoza 2021. i predmet je vraćen ovom sudu na ponovni postupak.
5. U nastavku postupka obnovljeni su rezultati dotadašnjeg raspravljanja u cijelosti te je sud nadalje izveo dokaz pregledom priložene dokumentacije kao i saslušanjem u svojstvu svjedoka FČ i CČ.
6. Prigovor mjesne nadležnosti javne bilježnice Maje Radovani i Općinskog suda u Splitu, istaknut od nasljednika GČ, za postupanje u ostavinskom postupku iza smrti NČ, nije osnovan.
7. U predmetnom ostavinskom postupku kao postupku s inozemnim elementom valjalo je ocijeniti postoji li nadležnost ovog suda, pri tom imajući u vidu da se na postupak primjenjuje Uredba (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, pitanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (dalje: Uredba).
8. Prema odredbi članka 4. Uredbe sudovi države članice u kojoj je umrli imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti imaju nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti, dok je člankom 15. propisano da kad se pred sudom države članice pokrene postupak o nasljednoj stvari za koji taj sud u skladu s ovom Uredbom nije nadležan, sud se po službenoj dužnosti proglašava nenadležnim. Ujedno, člankom 83. Uredbe propisano je da se Uredba primjenjuje na nasljeđivanje osoba koje umru 17. kolovoza 2015. Ili nakon toga.
9. U točki 23. Preambule Uredbe, između ostalog propisano je da radi utvrđivanja uobičajenog boravišta, tijelo koje se bavi nasljeđivanjem trebalo bi izvršiti ukupnu procjenu životnih okolnosti umrlog tijekom posljednjih godina njegovog života i u trenutku smrti, uzimajući u obzir sve relevantne činjenične elemente, posebno trajanje i stalnost prisutnosti umrlog u dotičnoj državi te uvjete i razloge za tu prisutnost, kao i da bi tako utvrđeno uobičajeno boravište trebalo imati blisku i stabilnu vezu s dotičnom državom, uzimajući u obzir konkretne ciljeve ove Uredbe.
10. Prema točki 24. Preambule Uredbe navedeni su slučajevi kada je utvrđivanje uobičajenog boravišta složeno pa tako primjerice kada je umrli zbog profesionalnih ili ekonomskih razloga otišao živjeti u inozemstvo kako bi tamo radio, ponekad dugo vremena, ali je zadržao blisku i stabilnu vezu sa svojom državom podrijetla, a u kojem slučaju bi se moglo i dalje smatrati, ovisno o okolnostima slučaja, da je umrli imao svoje uobičajeno boravište u svojoj državi podrijetla u kojoj je bilo središte interesa njegove obitelji i njegov društveni život, kao i slučaj ako je umrli živio u nekoliko država naizmjence ili ako je putovao iz jedne države u drugu a da se nije stalno nastanio u bilo kojoj od njih pa ako je umrli bio državljanin jedne od tih država ili ako je imao svu svoju glavnu imovinu u jednoj od tih država, državljanstvo ili mjesto te imovine mogli bi biti poseban čimbenik u ukupnoj procjeni svih činjeničnih okolnosti.
11. U Izjavama SČ, IČ, FČ, AČ, CČ i OČ, koje Izjave su ovjerene kod javnih bilježnika, davatelji Izjava u bitnome navode da je NČ boravio u [adresa] na privremenom radu, da mu je namjera bila nakon mirovine vratiti se u Republiku Hrvatsku, međutim isti da se razbolio te da se liječio u Njemačkoj gdje da je i preminuo.
12. Nasljednica ŽČ, supruga ostavitelja tijekom postupka je isticala da je zajedno sa suprugom otišla u Njemačku zbog ekonomskih razloga te da nisu imali namjeru tamo ostati, da su stanovali u iznajmljenom stanu površine 30m2 u staroj zgradi bez tuša, a wc da su dijelili sa svim stanarima na katu. Ostavitelj da nije imao vlastitu imovinu u Njemačkoj te da nije bio ni na koji način s tom državom emocionalno povezan, da su zajedno gradili kuću u [adresa] sa namjerom da nakon mirovine dođu u Republiku Hrvatsku, djeca da su im se školovala i živjela u [adresa] te da je ostavitelj 1997. u [adresa] kupio i grobnicu.
13. Svjedoci FČ i CČ su u svojim iskazima jednako naveli da je ostavitelj zajedno sa dvojicom braće otišao na privremeni rad u Njemačku te da su dolazili u Hrvatsku kad god su mogli a tamo da su isključivo radili i zarađivali za život te da im je namjera bila vratiti se u Republiku Hrvatsku gdje su izgradili kuće kao i grobnice, dok da u Njemačkoj nisu kupovali nekretnine. Ostavitelj nakon odlaska u mirovinu da je mnogo češće boravio u [adresa], dotični da je rođen u [adresa], Bosna i Hercegovina, a u Hrvatsku da je došao kada su njegova djeca pohađala osnovnu školu. Navela je da je ostavitelj u Republiku Hrvatsku dolazio redovito tijekom božićnih praznika, ljeta kao i blagdana te primjerice u slučaju nekog pogreba i da se duže zadržao u vrijeme kada je gradio kuću. U Njemačkoj da se zatekao kada se razbolio i tamo da se liječio kao i njegova supruga koja da je oboljela od karcinoma dojke.
14. Iz stanja spisa i temeljem priležećih isprava i izvedenih dokaza, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku, ovaj sud smatra utvrđenim da je ostavitelj NČ iz ekonomskih razloga zajedno sa suprugom otišao na privremeni rad u Njemačku, tamo da su stanovali u neadekvatnom smještaju te da se sva imovina koju dotični posjeduje nalazi u Republici Hrvatskoj u kojoj zemlji da je sagradio obiteljsku kuću i to u [adresa] te kupio grobnicu, a ujedno da je u Republici Hrvatskoj imao otvorene bankovne račune i štedne knjižice. Ovaj sud je stava da je Republika Hrvatska za ostavitelja bila država u kojoj je isti imao namjeru dugotrajnog ostvarivanja svojih životnih interesa te da je za života izabrao pravo države čiji je državljanin i bio i to baš Republike Hrvatske. Naime, doista nije realno niti životno da osoba koja je sagradila obiteljsku kuću u [adresa] i kupila grobnicu ima namjeru ostati u Njemačkoj dok je nedvojbeno da bi na taj način želio zadržati blisku i stabilnu vezu sa Republikom Hrvatskom a odlazak u Njemačku je bio isključivo ekonomske naravi. Još je za navesti da premda je ostavitelja smrt zatekla u Njemačkoj da je organiziran prijevoz njegovih posmrtnih ostatak u Republiku Hrvatsku te da je dotični sahranjen u njegovoj grobnici na mjesnom groblju u [adresa]. Što se ostalih navoda tiče sud smatra da nisu od važnosti za donošenje odluke u ovom predmetu pa je slijedom svega naprijed navedenog valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Split, 11. prosinca 2024.
S U D A C
MARICA LOVIĆ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom primitka rješenja.
DNA:
- odvjetniku Marku Višiću, kao pun. nasljednika LČ
- nasljedniku GČ
- nasljednici ŽČ
- u spis
