REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4978/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a 3. RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 4. DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 6. MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnici Srđani Kukoč, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mrklić & Partneri j.t.d. Split, protiv tuženika: 1. GK OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. PABLA NICOLORICH, OIB: [osobni identifikacijski broj], Barrio Alta, Cordoba, Avellaneda 1883, Argentina, oboje zastupani po punomoćniku Vladi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu 1. tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-899/2024-2 od 20. lipnja 2024., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj P-2229/2023 od 13. veljače 2024., na sjednici održanoj 11. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e :

Dopušta se 1. tuženici GK podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-899/2024-2 od 20. lipnja 2024., u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu odluku drugostupanjskog suda o odlučnom žalbenom navodu.

Obrazloženje

1. Tuženica GK (dalje: tuženica) je podnijela ovom sudu prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž- 899/2024-2 od 20. lipnja 2024., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj P-2229/2023 od 13. veljače 2024., predlažući dopustiti reviziju radi odluke o šest važnih pravnih pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) kao i zbog povrede temeljnog prava na pravično suđenje zajamčenog čl. 29. Ustava Republike Hrvatske odnosno čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelji predlažu isti odbiti.

3.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica je istaknula slijedeća pravna pitanja:

1. Može li proizvoditi pravne učinke odluka agrarne komisija koja u bitnom odudara od izjave obrađivača u pogledu poljoprivrednih kultura koje se nalaze na nekretnini koja je predmet agrarnog postupka?

2. Može li se prihvatiti kao valjana odluka agrarne komisije u kojoj se kao poljoprivredna kultura navodi vinograd, iako iz materijalnih dokaza proizlazi da se na tom zemljištu nije nalazila nikakva poljoprivredna kultura, već da se tu oduvijek radilo samo o kamenjaru obraslom divljim raslinjem u pretežitom dijelu, osim što se na nekretnini nalazilo 26 stabala maslina posađenih od bivših vlasnika kojima se nekretnina oduzima odlukom o agraru?

3. Može li se prihvatiti kao pravno valjana odluka o agraru koja nosi nadnevak donošenja koji je raniji od datuma donošenja Zakona na koji se odluka poziva?

4. Proizvodi li pravne učinke odluka o agraru koja nije postala pravomoćna?

5. Proizvodi li odluka o agraru pravne učinka iako nije podnesena zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe odnosno upisa obrađivača kao vlasnika dodijeljene mu nekretnine?

6. Može li sud svojom odlukom priznati vlasništvo ½ nekretnina (čija je ukupna površina iznosi 12016 m2) na temelju odluke o agraru koja je predniku tužitelja priznala stjecanje suvlasništva u površini od ½ ha (5000 m2), iako je jasno da je takvom presudom tužiteljima priznato 6008 m2, dakle za 1008 m2 više nego što proizlazi iz odluke o agraru?

3.2. Kao razlog važnosti navedenih pitanja tuženica ističe razloge navedene u čl. 385. st. 1. ZPP, ukazujući i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III- 408/2009 od 10. prosinca 2009.

3.3. Ujedno se tuženica poziva i na povredu temeljnih ljudskih prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, opširno ukazujući na povrede procesnopravih i materijalnopravnih odredbi koje su dovele do povrede prava na pravičan postupak. 4.1. U skladu s čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

4.2. Prema odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koje pravno pitanje ili u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen. 5. Postupajući u skladu s čl. 385.a st. 2. ZPP revizijski je sud dopustio reviziju s obzirom da je tuženica učinio vjerojatnim da je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teške povrede odredbe parničnog postupka, sadržane u čl. 375. st. 1. ZPP te čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, povrijeđeno temeljno pravo na pravično (pošteno) suđenje, zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17). Ono obuhvaća i pravo na obrazloženu sudsku odluku, u konkretnom slučaju odluku drugostupanjskog suda o bitnom žalbenom navodu, a koji se tiče sadržaja, pravne valjanosti i pravnih učinaka Odluke Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju od 14. listopada 2023. (Odluka), a koji su prigovori određeno istaknuti i obrazloženi tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom i u žalbi tuženika, a o kojim prigovorima u obrazloženju odluke postoje nedostatni pa i proturječni razlozi, a posebice u pogledu navoda da je tužiteljima priznato pravo vlasništva u površini priznatoj Odlukom, međutim tom je Odlukom priznata površina od ½ ha, a ne ½ dijela nekretnina koje su predmet tužbe. Stoga je, u smislu citirane odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, u izreci ovog rješenja određeno je u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava i u odnosu na koji dio odluke je dopušteno podnošenje revizije.

6. S obzirom na navedeno u točki 4., u svezi pravnih pitanja koja su naznačena u prijedlogu, a na temelju iste zakonske odredbe, uzima se da je u tom dijelu prijedlog povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).

Zagreb, 11. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa