REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1403/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587, Zagreb, zastupan po Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž R-39/2023-4 od 5. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, broj Pr- 38/2020-29 od 25. svibnja 2023., u sjednici održanoj 11. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Vukovaru broj Gž R-39/2023-4 od 5. ožujka 2024., i presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, broj Pr-38/2020-29 od 25. svibnja 2023. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke, naloženo je tuženiku Republici Hrvatskoj, da tužitelju HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati na ime razlike plaće ukupan iznos od 1.887,62 eura sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos. Pod točkom II. izreke presude naloženo je tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka tužitelju u iznosu od 2.571,50 eura sa zateznim kamatama do isplate. Točkom III. presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 385,31 eura sa zateznim kamatama dok je točkom IV. izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova u iznosu od 1.592,64 eura.

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice i potvrđena je prvostupanjska presuda.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-2025/2024-3 od 3. rujna 2024. dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog slijedećih pitanja:

„Smatra li se prekovremenim radom, rad državnog službenika koji radi u turnusu odnosno u smjenama i ostvari broj radnih sati koji su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, neovisno o tome je li službenik radio u radne dane odnosno blagdanom, a imajući u vidu odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike o načinu izračuna mjesečnog fonda radnih sati i to odredbe članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 104/13, 104/13-Dodatak I., 150/13-Dodataka II. i 71/16 Dodatak III., u daljnjem tekstu KU/13) i identične odredbe članka 38. stavak 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 112/17 i 12/18 - u daljnjem tekstu: KU/17)?“

4.1. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude u dijelu kojim joj je naloženo platiti razliku bruto plaće s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka, tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/11 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojega je dopuštena te u reviziji predlaže da ovaj sud preinači nižestupanjske presude u pobijanom dijelu na način da odbije tužbeni zahtjev ili da se presude nižestupanjskih sudova ukinu i predmet vrati na ponovno suđenje.

4.2. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj istu predlaže odbiti.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev tužitelja koji je zaposlen kao djelatnik u Ministarstvu pravosuđa, Odgojnom zavodu Turopolje u odjelu osiguranja, za isplatu iznosa od 1.887,62 Eur/14.222,25 kn/bruto po osnovi neisplaćenih prekovremenih sati, odnosno isplate razlike u plaćama, za razdoblje od 18. ožujka 2015. do 18. ožujka 2020., u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji je padao u radni dan od ponedjeljka do petka, zbog čega je nastajala razlika u plaći, koji se temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica pogrešno primijenila odredbu st. 12. čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 93/08, 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, u daljnjem tekstu: KU/08), odnosno st. 10. čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 112/17, 12/18, u daljnjem tekstu: KU/17) i pogrešno obračunala mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati koji je tužitelj radio.

8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužitelja, u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji je eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da je rad tužitelja bio organiziran u turnusu, u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično, da je tuženica tužitelju isplatila sve dodatke na plaću, a nalazom i mišljenjem vještaka je za svaki mjesec u utuženom razdoblju utvrđen i broj sati odrađenih na blagdan i neradne dane utvrđene Zakonom, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka te su oni obračunati kao sati rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati, na način da je izvršena usporedba sati rada iz Obračunskih isprava za isplatu plaće i Evidencije o korištenju radnog vremena i po toj usporedbi (a pod pretpostavkom da se svi efektivno odrađeni sati na blagdan i neradne dane utvrđene Zakonom, a koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, obračunavaju kao sati rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati), na temelju čega je utvrđena visina potraživanja po toj osnovi u iznosu od 1.887,62 Eur/14.222,25 kn/bruto.

10. Na temelju navedenih utvrđenja, osobito na temelju izračuna vještaka, nižestupanjski su sudovi prihvatili tužbeni zahtjev, imajući u vidu odredbu čl. 44. st. 1. KU/13, odnosno čl. 38. st. 1. KU/17, kojom je ugovoren način obračuna prekovremenih sati tako da je od ukupnog broja odrađenih sati rada odbijen mjesečni fond radnih sati, koji čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati, kao i imajući u vidu Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44, a zauzimajući shvaćanje da kada blagdan, kao neradni dan, pada u razdoblju od ponedjeljka do petka, isti ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, međutim, neovisno o činjenici što je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, koji u tjednu padaju od ponedjeljka do petka, isti ostvaruje pravo na prekovremene sate tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena.

11. Takvo shvaćanje sudova ne može se prihvatiti kao pravilno.

12.1. Odredbom čl. 44. KU/13, odnosno čl. 38. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

13. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/13, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako ovaj sud u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

14. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko je puta tumačila.

15. Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

16. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

17. Prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

18. Prema Tumačenje broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

19. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

20. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

21. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

22. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja sudova (pozivom na Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju sudova redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

23. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), djelomično je osnovana tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

24. Prema odredbi st. 1. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

25. Budući da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.887,62 Eur/14.222,25 kn/bruto temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti.

26. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom Tumačenja broj 8/44, 2/35 i 24/44 i posljednje navedenog od 16. svibnja 2012., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

27. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 EUR=7.53450 kn).

28. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 11. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek