Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 1092/2022-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1092/2022-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice K. M. iz S., , OIB, koju zastupa punomoćnik B. Š., odvjetnik u S., , protiv I. tuženice B. F. iz G. D., , OIB, koju zastupa punomoćnica D. O., odvjetnica u Z., , II. tuženika Z. F. iz G. D., , sada na adresi SR Njemačka, F. … M., , OIB i III. tuženika D. F. iz S., , sada na adresi SR Njemačka, F. … M., , radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Ob-557/2021-3 od 9. studenog 2021. kojom je djelomično potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-87/2015-54 od 15. ožujka 2021., u sjednici održanoj 20. prosinca 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I.              Prihvaća se revizija tužiteljice, ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Ob-557/2021-3 od 9. studenog 2021. u dijelu pod stavkom I izreke kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-87/2015-54 od 15. ožujka 2021. u dijelu stavka III izreke koji se odnosi na stvarnopravni zahtjev na utvrđenje da bračnu stečevinu predstavljaju nekretnine i to k.č.br. oranica F. …sa 2475 m2 upisane u zk.ul. br. k.o. G., kao i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, P Ob-87/2015-54 od 15. ožujka 2021. u stavku III izreke, i u dijelu odluke o troškovima parničnog postupka te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

II.              O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

"I./               Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice K. M. i njenog sada pokojnog supruga predstavlja imovina, i to devizna sredstava koja su bila položena na štednoj knjižici Zagrebačke banke na broju štednog uloga 30101-620-16-013600-70172550441317 u iznosu od 7.173,79 DEM, sada 3.667,90 eura, svakog u ½ dijela.

 

II./               Nalaže se tuženicima isplatiti tužiteljici, svaki iznos od po 1.222,63 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate u roku 15 dana.

 

III./               Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim traži da se utvrdi da bračnu stečevinu tužiteljice i sada pokojnog tuženika S. F. predstavljaju nekretnine, i to onaj dio k.č.br. oranica F. …sa 2475 m2 upisane u zk.ul. br. k.o. G., koji dio ima površinu od 789 m2 zajedno sa građevinskim objektima sagrađenim na navedenom dijelu čestice, i to kućom u (sada G. D.,), gospodarskom i pomoćnom zgradom, sve na geodetskoj snimci u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka M. B. od travnja 2011. godine prikazano zelenom bojom, u dijelu u kojem tužiteljica traži da joj pripada suvlasništvo navedene imovine u ½ dijete te u dijelu u kojem traži da sud utvrdi da bračnu stečevinu nje i sada pokojnog tuženika S. F. predstavlja imovina, i to devizna sredstava koja su bila položena na štednoj knjižici Zagrebačke banke na broju štednog uloga 30101-620-16-013600-70172550441317 u iznosu od 10.000 DEM (sada konverzijom 5.112,91 eur) te da tužiteljica pripada ½ dijela tih sredstava kao i da se naloži tuženicima da joj svaki od njih plati 1/3 tog iznosa odnosno iznos od 1.704,30 eura u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja.

 

IV./               Nalaže se tužiteljice nadoknadi I. tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 24.531,25 kn.".

 

2. Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

 

"I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-87/2015-54 od 15. ožujka 2021., u pobijanom odbijajućem dijelu pod stavkom III. izreke u dijelu koji se odnosi na stvarnopravni zahtjev kao i odluka o parničnom trošku pod stavkom IV izreke.

 

II. Prihvaća se kao djelomično osnovana žalba I. tuženice i preinačuje navedena presuda pod stavkom I izreke u dijelu u kojem se utvrđuje da bračnu stečevinu tužiteljice K. M. i njenog sada pokojnog supruga S. F. predstavljaju devizna sredstava koja su bila položena na štednoj knjižici Zagrebačke banke na broju štednog uloga 30101-620-16-013600- 70172550441317 preko iznosa od 4.173,79 DEM sada 2.134,02 EUR do zatraženog iznosa od 7.173,79 DEM, sada 3.667,90 EUR, (za iznos od 3.000 DEM sada 1.533,87 EUR) svakog u ½ dijela i za navedeno sudi:

 

Odbija se zahtjev tužiteljice na utvrđenje da bračnu stečevinu tužiteljice K. M. i njenog sada pokojnog supruga S. F. predstavljaju devizna sredstava koja su bila položena na štednoj knjižici Zagrebačke banke na broju štednog uloga 30101-620-16-013600- 70172550441317 preko iznosa od 4.173,79 DEM sada 2.134,02 EUR do iznosa od 7.173,79 DEM, sada 3.667,90 EUR (za iznos od 3.000 DEM sada 1.533,87 EUR) svakog u ½ dijela,

 

III. Prihvaća se kao djelomično osnovana žalba I. tuženice i preinačuje navedena presuda pod stavkom II izreke u dijelu u kojem je naloženo svakom od tuženika isplatiti tužiteljici preko iznosa od po 355,67 EUR do iznosa od po 1.222,63 EUR (za iznos od po 866,96 EUR) u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate i za navedeno sudi:

 

Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu preko iznosa od po 355,67 EUR do iznosa od po 1.222,63 EUR (za iznos od po 866,96 EUR) u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate.

 

IV. Odbija se žalba I. tuženice kao djelomično neosnovana te se potvrđuje odluka o parničnom trošku u dijelu u kojem I. tuženica nije uspjela sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

 

V. Nalaže se tužiteljici naknaditi I. tuženici trošak žalbe u iznosu od 363,62 kn, u roku od 15 dana.".

 

3. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju koja je dopuštena rješenjem ovog suda poslovni broj Revd 1902/2022-2 od 25. svibnja 2022. podnosi tužiteljica zbog pravnog pitanja:

 

"Jesu li zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine u deklaratornoj parnici koja se između svih zajedničkih vlasnika iste nekretnine vodi samo za utvrđenje zajedničkog vlasništva i diobe takvog oblika vlasništva utvrđenjem udjela jednog zajedničara u njegovom stjecanju, jedinstveni i nužni suparničari?".

 

4. U odgovoru na reviziju prvotuženica se protivi navodima revizije te predlaže da se ista odbije kao neosnovana. Potražuje trošak odgovora na reviziju.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Postupajući prema odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

7. Predmet spora u revizijskom postupku je utvrđenje da bračna stečevina tužiteljice i njezinog bivšeg supruga sada pokojnog predstavljaju nekretnine upisane u z.k.ul. k.o. G. k.č.br. zajedno sa građevinskim objektima.

 

8. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

 

- da su roditelji prednika I-III tuženika i bivšeg supruga tužiteljice izgradili staru zidanu kuću vel. 11x5,5 m2 na temelju građevinske dozvole od 2. prosinca 1960. koja kuća je bila dovršena 1963., kao i gospodarske i pomoćne zgrade,

 

- da je temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-1738/66 od 28. prosinca 1966. (list 11 spisa) N. F., otac prednika tuženika i bivšeg supruga tužiteljice, umro 29. rujna 1966. te da su njegovim nasljednicima proglašeni supruga S. F. i sin S. F. svaki u 1/2 dijela,

 

- da su N. F., otac prednika tuženika i njegova sada pok. majka faktično koristili jugozapadni ugao jedinstvene k.č. br…., oranica u G. D., k.o. G. površine od 789 m2, koja površina je sa svih strana omeđena betonsko željeznom ogradom odnosno potokom koji prolazi kroz mjesto G., s time da je jedinstvena k.č. br. veličine 929 hvati, upisana u z.k.ul.br. k.o. G. te da je nakon nasljeđivanja suvlasničkog dijela pok. majke od 1/2 pok. S. F. upisan u Zemljišnoj knjizi kao suvlasnik u 232/1858 dijela dok je u preostalom dijelu čestica … upisana na druge suvlasnike (list 257 spisa), s time da kuća i gospodarski objekti nisu upisani u zemljišnoj knjizi, dok prema posjedovnom listu br. … (list 256 spisa) proizlazi da je pok. S. F. upisan kao korisnik u 1/1 dijela k.č.br. (dvor i kuća G. D.,) ukupne površine 417 m2, s time da Z. F. nije brisana,

 

- da su tužiteljica i njezin bivši suprug sada pok. S. F. zaključili brak 1964., te su započeli zajednički život u roditeljskoj kući pok. prednika tuženika, koji brak je razveden presudom prvostupanjskog suda poslovni broj P2-639/80 od 16. listopada 1980.,

 

- da je stara zidana kuća proširivana nakon smrti oca prednika tuženika odnosno u vrijeme kada su suvlasnici predmetnog dijela nekretnine bili sada pok. S. F. i njegova majka svaki u 1/2 dijela,

 

- da su u proširenju i nadogradnji kuće i gospodarskih objekata sudjelovali sada pok. majka pok. prednika tuženika, prednik tuženika i tužiteljica,

 

- da je majka S. F., S. F. umrla 30. travnja 1985. nakon što je brak tužiteljice i njezinog sada pokojnog supruga pravomoćno razveden i da ju je u cijelosti naslijedio sin S.,

 

- da je S. F. umro 3. svibnja 1991. te da su rješenjem o nasljeđivanju njegovim nasljednicima na temelju zakona proglašeni supruga B. F. i sinovi Z. i D. F., svaki u 1/3 dijela.

 

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sud je u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje predmetne nekretnine bračnom stečevinom u 1/2 dijela jer tužiteljica tužbom na utvrđenje prava vlasništva točno određenog dijela nekretnine nije obuhvatila sve suvlasnike cijele nekretnine u čije pravo se dira nego samo svog bivšeg supruga, S. F. koji je bio suvlasnik u 232/1858 dijela, a sve na temelju odredbe čl. 161. st. 3. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13), smatrajući da je bilo potrebno predmetni odijeljeni dio nekretnine prikazati geodetskim elaboratom potvrđenim od strane nadležnog ureda za katastar.

 

10. Prema odredbi čl. 201. ZPP ako se prema Zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo n a jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari) smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli.

 

11. Vezano za postavljeno pravno pitanje treba prethodno podsjetiti da pojam jedinstvenih i nužnih suparničara nije istovjetan procesnopravni pojam.

 

11.1. O jedinstvenom suparničarstvu kao zakonskoj, procesnopravnoj kategoriji – čl. 201. ZPP se radi onda kada se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima.

 

11.2. O nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj ali ne i zakonskoj kategoriji) se radi onda kada tek određeni suparničari zajedno čine jednu stranku, kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. Pritome su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari dok obrnuto nije slučaj.

 

11.3. Obrazlažući razlog odbijanja tužbenog zahtjeva nižestupanjski sudovi smatraju da kod činjenice što su u zemljišnim knjigama na spornim nekretninama uz tuženika upisane i druge osobe kao suvlasnici, da je i njih trebalo obuhvatiti tužbom kao tuženike, jer da se radi o jedinstvenim i nužnim suparničarima, a u kojem pravcu da je u citiranim odlukama izraženo takvo pravno shvaćanje, koje da je suprotno onome iz pobijane presude.

 

11.4. Jesu li zemljišnoknjižni suvlasnici određene nekretnine jedinstveni odnosno nužni suparničari, ovisi o sadržaju tužbenog zahtjeva o kojem se raspravlja u postupku.

 

11.5. U sporu gdje tužbenim zahtjevom tužitelji traže utvrđenje prava suvlasništva na suvlasničkom dijelu tuženika kao jednog od upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika, ostali zemljišnoknjižni suvlasnici nemaju položaj ni jedinstvenih ni nužnih suparničara, a nema potrebe njih obuhvatiti tužbom na tuženoj strani.

 

12. Međutim, ako je predmet postupka i razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, kao i uknjižba tih suvlasničkih dijelova ali i uknjižba budućih novoformiranih nekretnina, prema ocjeni ovog suda, svi upisani suvlasnici imaju se smatrati nužnim i jedinstvenim suparničarima.

 

12.1. Ovo stoga jer prema odredbi čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP), ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su oni suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

 

12.2. Nužno suparničarstvo postoji u situaciji kad po prirodi stvari odnos može biti utvrđen samo u korist svih odnosno, protiv svih. Dakle, njegova karakteristika jest obligatornost ali uvjetovano je materijalnopravnim odnosom. Ali ne samo da se mora donijeti jedinstvena odluka nego u parnici kao procesnopravnom odnosu moraju i sudjelovati svi sudionici materijalnopravnog odnosa koji se smatraju jednom strankom u pogledu posljedica radnji koje poduzimaju. Prema pravnom stajalištu ovog suda zemljišnoknjižni suvlasnici su u diobnoj parnici i jedinstveni i nužni suparničari.

 

13. Ako u parnici ne sudjeluju svi nužni suparničari, nije zadovoljeno načelo kontradiktornosti, nije omogućeno u punoj mjeri predlaganje dokaza, isticanje prigovora (materijalnopravnih i procesnopravnih), korištenje svih raspoloživih pravnih sredstava, a time može doći do povrede prava stranke u smislu čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga je, za slučaj da tužbom nisu obuhvaćene sve osobe nužnog suparničarstva, sud dužan pozvati tužitelja i poučiti ga da tužbom obuhvati i sve ostale suparničare.

 

14. U pretežnom broju odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen je stav prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 1/60 od 4. travnja 1960. u kojemu se navodi, među ostalim da, ukoliko tužbom nisu kao tuženici obuhvaćene sve osobe koje trebaju biti obuhvaćene, sud je dužan postupati prema odredbi članka sada 109. ZPP pa se tužba koja bude dopunjena i podnesena sudu u ostavljenom roku ima smatrati uredno podnesenom onog dana kada je prvi put podnesena.

 

14.1. Kako nižestupanjski sudovi nisu postupili na navedeni način to je povrijeđeno pravilo o stranačkoj sposobnosti čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 369. st. 3. ZPP već iz tog razloga valjalo ukinuti pobijane presude i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

 

14.2. U ponovnom postupku sud će otkloniti nedostatke na koje je ovim rješenjem ukazano te prvenstveno raspraviti pitanje traži li se ujedno i razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina ili predlagateljica samo traži utvrđenje da je bračnu stečevinu čini 1/2 suvlasničkog dijela pokojnog supruga kao bračne stečevine.

 

15. U sporu gdje se tužbenim zahtjevom traži samo utvrđenje prava suvlasništva na suvlasničkom dijelu tuženika, kao jednog od upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika, a koji to osporavaju tužiteljici, ostali zemljišnoknjižni suvlasnici nemaju položaj ni jedinstvenih ni nužnih suparničara pa nema potrebe njih obuhvatiti tužbom na tuženoj strani (tako i ovaj sud u odluci broj Rev 1236/84 o d 16. listopada 1984., Rev-x 725/14-2 od 18. studenoga 2014.).

 

16. To je ujedno i odgovor na postavljeno pitanje.

 

17. Zbog svega iznijetog valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. i 3. ZPP prihvatiti reviziju tužiteljice, ukinuti pobijane presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će pozvati tužiteljicu da u odnosu na nekretninu za koju se traži utvrđenje bračne stečevine postupi prema odredbi čl. 109. ZPP i ocijeni je li zahtjev sadržajno predstavlja samo utvrđenje prava suvlasništva ili i razvrgnuće suvlasničke zajednice potom, u ovisnosti o tome donijeti novu na zakonu osnovanu odluku pri čemu treba voditi računa i imati u vidu da se u situaciji nužnog suparničarstva ne bi radilo o subjektivnoj preinaci tužbe.

 

18. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

Zagreb, 20. prosinca 2023.

 

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu