REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-7/24-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ĐZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Gordana Muraja, odvjetnica u Velikoj Gorici, protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica CZ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 11. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da su predlagateljica ĐZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. GZ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1948. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od siječnja 2000. do njegove smrti 24. studenoga 2010.

II Odbija se u preostalom dijelu zahtjev predlagateljice za utvrđenjem da se predlagateljica smatra članom obitelji za potrebe postupka ostvarenja prava na mirovinu kod protustranke.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ĐZ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. GZ, a u svrhu ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. GZ živjela u životnoj, emocionalnoj i ekonomskoj zajednici najmanje od početka 1998. do smrti GZ, dakle, više od 12 godina, a svakako više od 3 godine, sa zajedničkim prebivalištem na adresi [adresa]. Navodi da postojanje izvanbračne zajednice potvrđuje i vlastoručna oporuka koju je GZ sačinio 16. travnja 2010., odnosno, nekoliko mjeseci prije smrti, a kojom je predlagateljici ostavio svu svoju imovinu i naveo da svojom jedinom nasljednicom određuje izvanbračnu suprugu predlagateljicu s kojom živi niz godina te je rješenjem o nasljeđivanju na temelju vlastoručne oporuke ostavitelja predlagateljica utvrđena nasljednicom cjelokupne njegove imovine. Tijekom postupka navodi je pok. GZ, iako hrvatski državljanin, rođen u [adresa] i upisan u matičnu knjigu rođenih u [adresa], Republika Srbija, općina [adresa], pod brojem 630, za 1948. godinu, i da u matičnoj knjizi rođenih nije upisan ni razvod, ni činjenica smrti GZ, a da je za upis razvoda i činjenice smrti potrebno prevesti presudu o razvodu po stalnom sudskom tumaču za srpski jezik radi pokretanja postupka priznanja strane sudske odluke tj. presude o razvodu braka ovog suda poslovni broj P2 427/99 od 2. srpnja 1999., zatim provesti upravni postupak za upis činjenice smrti i razvoda u matične knjige rođenih, nakon čega se može ishoditi izvadak iz matice rođenih koji sadrži sve potrebne podatke. Za sve navedeno predlagateljica bi trebala uložiti svotu od približno 782,00 - 1.060,00 EUR te s obzirom da je umirovljenica visina troška je element koji ju je osujetio da se upusti u navedeni postupak. Navodi da se bračni status pok. GZ može utvrditi na temelju pravomoćne presude ovog suda poslovni broj P2- 427/99 od 2. srpnja 1999., kao i ostalih u postupku provedenih dokaza, te kada se uzme razdoblje od pravomoćnosti presude o razvodu, slijedi da su predlagateljica i pok. GZ živjeli u izvanbračnoj zajednici svakako duže od 3 godine. Slijedom navedenoga, predlaže sudu donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je između predlagateljice i sada pok. GZ postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od siječnja 2000. do njegove smrti 24. studenoga 2010. te da se predlagateljica smatra članom obitelji za potrebe postupka ostvarenja prava na mirovinu kod protustranke.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog opreza radi protivi utvrđenju izvanbračne zajednice do izvođenja svih dokaza. Tijekom postupka osporava izvanbračnu zajednicu, jer da nije dokazano da pok. GZ eventualno nije bio u braku s drugom osobom, odnosno nije dokazan osnovni uvjet iz odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno iz čl. 11. Obiteljskog zakona.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka RZ, EZ, ČZ i FZ.

4. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice s pok. GZ, preminulim **.**.2010., a radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, tvrdeći kako je s njim živjela u izvanbračnoj zajednici od siječnja 2000. do njegove smrti.

5. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

6. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZOMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

7. U ovoj pravnoj stvari odlučuje se o pitanju koje predstavlja prethodno pitanje (čl. 12. ZPP-a) za upravni postupak koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a u kojem će se odlučivati o pravu neke osobe iz mirovinskog osiguranja, u konkretnoj pravnoj stvari o pravu predlagateljice na obiteljsku mirovinu, slijedom čega je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pasivno legitimiran kao protustranka sudjelovati u ovom postupku primjenom odredbe čl. 22. st. 3. ZOMO.

8. Dakle, o pravu predlagateljice na eventualno ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu odlučivati će se u upravnom postupku primjenom odredbi ZOMO kao lex specialis, dok u ovom postupku sud donosi odluku o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice predlagateljice s pok. GZ primjenom odredbe čl. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 162/98, 116/03 – dalje ObZ) kao lex specialis, a koji je zakon bio važeći u vrijeme postojanja/nepostojanja pravnog odnosa, primjenom odredbe čl. 551. st. 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ).

9. Odredbom čl. 3. ObZ-a propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

10. Uvidom u smrtni list iza pok. GZ (list 4) sud je utvrdio da je isti umro **.**.2010.

11. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 17-18) sud je utvrdio da je ista bila u braku s ĐZG, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda Zagreb broj P2-257/87 od 3. ožujka 1987.

12. Uvidom u presudu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-427/99 od 2. srpnja 1999. (list 21) sud je uvrdio da je razveden brak pok. GZ i CZG, a koja je presuda postala pravomoćna danom donošenja, a pravne posljedice nastupile su 2. rujna 1999.

13. Uvidom u oporuku od 16. travnja 2010. (list 5-6) sud je utvrdio da je sastavljena i potpisana po pok. GZ, a kojom svojom jedinom nasljednicom na cjelokupnoj imovini (nepokretnoj i pokretnoj) nakon smrti određuje svoju izvanbračnu suprugu ĐZ, ovdje predlagateljicu, s kojom živi niz godina, dok iz nasljedstva isključuje majku IZ i brata NZ.

14. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Pere Džankića iz Zagreba poslovni broj O-9673/10 od 28. siječnja 2011. (list 7-9), a koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da je u ostavinskom postupku iza pok. GZ, na temelju vlastoručne oporuke ostavitelja od 16. travnja 2010. utvrđena kao zakonska nasljednica izvanbračna supruga ĐZ.

15. Iz iskaza predlagateljice ĐZ sud je utvrdio da je pok. supruga GZ upoznala 1997. dok su šetali svoje pse, a nakon nekih godinu dana počeli su živjeti zajedno, GZ je bio njezin susjed. Živjeli su zajedno u suprugovom stanu na adresi [adresa]. Išli su na zajednička putovanja, suprug ju je vozio na posao i dolazio po nju na posao. Sve su zajednički dijelili kao da su u formalnom braku i živjeli su zajedno bez prekida sve do njegove smrti. Bilo im je jako lijepo u zajedničkom životu. Nisu se vjenčali, jer su oboje već bili u pristojnim godinama kada su se upoznali, a imali su i iza sebe propale brakove tako da im nije bilo bitno da se vjenčaju. Suprug se jako razbolio, imao je rak gušterače, zbog toga je bio dva puta u bolnici, vodila ga je na kemoterapije, i to je tako trajalo 8 mjeseci, dok nije preminuo kod kuće. Imala je i pomoć njegovateljice koja joj je pomogla kako bi supruga okupala, jer joj je to bilo otežano samoj. Kupila je grob u kojem je suprug pokopan, a organizirala je i platila trošak pogreba u cijelosti. Suprug je za vrijeme života sačinio oporuku na temelju koje je kao izvanbračna supruga naslijedila njegovu imovinu u cijelosti. Suprug je radio u Industrogradnji koja ja završila u stečaju od kada primanja više nisu bila redovita, te su u tom periodu živjeli jedino od njezinih primanja, nakon čega je otišao raditi u privatnu firmu Pro-domo d.o.o. gdje je bio nadzorni ing. građevine i tamo je bio zadovoljan. Dijelili su zajedničke svjetonazore i bilo im je jako lijepo iako je prekratko trajalo. Suprug nije imao djecu, a sa svojom obitelji nije bio baš u dobrim odnosima. Ona je sa svojim bivšim suprugom u dobrim odnosima, a isti nije upoznao pok. GZ, jer za to nije bilo nikakve potrebe. Njihov odnos je bio kao i svaki bračni odnos, spavali su u zajedničkom krevetu. Pok. suprug jako je poštovao njezinu kćer iz prethodnog braka.

16. Iz iskaza svjedoka RZ, kćeri predlagateljice, sud je utvrdio da su se njezina majka i pokojni GZ upoznali 1997. Od 1998. počeli su živjeti zajedno na adresi [adresa]. Nije s njima nikada živjela, ali je skoro svakodnevno dolazila kod njih na ručak i družila se s njima. Dijelili su sve zajednički kao da su u braku, dijelili su zajedničke troškove, išli su zajedno na ljetovanja i putovanja. Bili su zajedno bez prekida sve do smrti pok. GZ. Nisu konkretno ništa pričali o tome zašto se nisu vjenčali, ali jedan i drugi su prethodno bili u braku pa pretpostavlja da je to bio razlog. Pok. GZ obolio je od raka od čega je i preminuo. Njezina majka brinula se o njemu za vrijeme njegove bolesti zbog koje je bio i dosta u bolnici gdje ga je majka posjećivala i brinula o njemu, kao što se o njemu brinula i svakodnevno dok je bio kod kuće. Njezina majka je organizirala pogreb i platila trošak pogreba koji je bio na krematoriju. Stajale su uz njegov odar kao obitelj. Pok. GZ nije imao djecu, imao je obitelj, ali sa istom nije bio u kontaktu. Sa pok. GZ bila je u prijateljskom odnosu. Odnos između njezine majke i pok. GZ je bio ljubavni intimni odnos. Njih dvoje oboje su radili i zajedno snosili financijske troškove života, jedno vrijeme je njezina majka snosila veći dio financijskih troškova, jer je Borisova tvrtka bila u stečaju. Njezina majka je bila navedena na osmrtnici kao izvanbračna supruga. Njezin otac i pok. GZ nisu se nikada upoznali.

17. Iz iskaza svjedoka EZ sud je utvrdio da predlagateljicu poznaje iz susjedstva još od 90-tih godina kada su se sprijateljili i počeli se družiti. Tako je upoznao i pok. GZ i svi zajedno su postali prijatelji, posjećivali su se, imali su puno zajedničkih tema, često je dolazio kod njih na nedjeljne ručkove. Inače, živio je blizu njih dok su oni živjeli u [adresa]. Njih dvoje živjeli su u izvanbračnoj zajednici i bili su zajedno bez prekida sve do smrti pok. GZ. Nije ih nikada pitao zašto se nisu vjenčali. Dijelili su sve zajedničke financije, Zna da su kupili vozilo Fiat Punto, jedan za drugim, išli su na putovanja na more, a i svi zajedno su išli na zajedničke izlete. Pok. GZ imao je težak slučaj karcinoma gušterače od čega je preminuo i misli da je do pred samu smrt bio kod kuće gdje je i preminuo. Za vrijeme njegove bolesti, njegovala ga je predlagateljica, a poznato mu je i da je prethodno imao i operaciju žući. Na pogrebu nije bio, jer nije bio u Zagrebu, a poznato mu je da je predlagateljica organizirala pogreb.

18. Iz iskaza svjedoka ČZ sud je utvrdio da predlagateljicu poznaje od njezine 6 godine života, jer su bili susjedi preko ograde, kuća do kuće, i bili su kao obitelj. Predlagateljica je upoznala pok. GZ negdje oko 1998. i od tada su njih dvoje živjeli kao muž i žena u stanu koji je vlasništvo pok. GZ, ne može se sada točno sjetiti koja je adresa, jer ih tamo nije niti posjećivao. Od kada se predlagateljica odselila kod pok. GZ nije je puno vidio jer su njih dvoje bili stalno zajedno. Poznato mu je da su išli zajednički na more, da su dijelili zajedničke financije, imali su zajednički auto. Nije mu poznato zašto se nisu vjenčali, jer o tome nisu razgovarali, ali njih dvoje su bili kao da su u braku. Pok. GZ upoznao je još kada je on počeo dolaziti kod predlagateljice kada su se upoznali. Njih dvoje sigurno su bili zajedno sve do smrti pok. GZ bez prekida. Pok. GZ preminuo je, misli od teške bolesti gušterače, a osobno je pomogao predlagateljici nositi joj stvari do stana za vrijeme dok je GZ bio bolestan, a predlagateljica se u to vrijeme za njega brinula. Bio je na pogrebu pok. GZ gdje je predlagateljica stajala uz odar kao prvi član obitelji, a pogreb je organizirala, kao i snosila financijske troškove pogreba, predlagateljica.

19. Iz iskaza svjedoka FZ sud je utvrdio da predlagateljicu poznaje od početka 80-tih godina od kada su prijateljice, a pok. GZ upoznala je krajem 90-tih godina kod predlagateljice na zajedničkom druženju. Njih dvoje počeli su živjeti zajedno početkom 2000. u stanu pok. GZ koji je praktično bio preko puta ceste kuće u kojoj je živjela predlagateljica. Svi zajedno družili su se često na ručkovima u njihovim domovima, ili na kavama, a njih dvoje bili su i kod nje dva puta na moru. Dijelili su sve zajedničke financije, brinuli se jedno o drugome, imali su i zajedničkog psa. Njihov odnos je bio kao pravi bračni odnos, možda čak i bolji od ljudi koji su formalno u braku. Nije s njima razgovarala zašto se nisu vjenčali. Pok. GZ jako se razbolio i predlagateljica se cijelo vrijeme brinula o njemu, a misli da je preminuo kod kuće, s time da je prethodno bio u bolnici iz koje su ga otpustili. Bila je na pogrebu pok. GZ gdje je predlagateljica bila uz odar kao član obitelji, a ista je organizirala i platila trošak pogreba. Pok. GZ radio je u Industrogradnji koja je firma završila u stečaju, bio je ing. građevine, i za to vrijeme njih dvoje bili su zajedno te s obzirom da pok. GZ jedno vrijeme nije imao primanja, za to vrijeme predlagateljica je financijski snosila sve njihove životne troškove.

20. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka. Pri tome sud ne nalazi odlučnim da se iskazi svjedoka razlikuju vezano za točnu godinu kada su predlagateljica i pok. GZ počeli živjeti, a s obzirom da je životno logično da se točne godine ni ne sjećaju zbog proteka vremena više od 20 godina.

21. Nesporno je da upis činjenice razvoda braka pok. GZ na temelju presude Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-427/99 od 2. srpnja 1999. nije upisan u matičnu knjigu rođenih u općini [adresa] u [adresa], Republika Srbija, a s obzirom da je pok. GZ rođen u [adresa] i upisan u maticu rođenih u [adresa], te da predlagateljica nije u mogućnosti ishoditi navedeni upis, jer isti postupak iziskuje znatnija financijska sredstva koja predlagateljica nije u mogućnosti podmiriti.

22. U odnosu na navedeno valja istaknuti da je odredbom čl. 230. ZPP-a, a koja daje definiciju javne isprave, propisano da je isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje (stavak 1.), da istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama (stavak 2.), a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

23. Tijekom postupka na temelju materijalne dokumentacije koja prileži spisu, kao i saslušanjem svjedoka, nedvojbeno je utvrđeno da je pok. GZ bio u braku s CZG, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom od 2. srpnja 1999., da nakon razvoda braka pok. GZ nije sklopio brak s drugom osobom, te da je od 1998. živio s predlagateljicom u zajedničkom kućanstvu. Navedeno posebno proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka čiji su iskazi u navedenom dijelu u suglasju, kao i da je pok. GZ oporukom kao svoju jedinu nasljednicu odredio predlagateljicu kao izvanbračnu suprugu svega par mjeseci prije svoje smrti.

24. Slijedom navedenoga, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni GZ bili u vezi od 1998. i živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], sve do smrti pokojnog. Dakle, postoji kontinuitet životne zajednice predlagateljice i pokojnog GZ preko 10 godina. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni GZ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu, s time da je prethodni brak pokojnog prestao 2. rujna 1999., dok je sud utvrdio početak njihove izvanbračne zajednice od siječnja 2000. sukladno konačnom zahtjevu predlagateljice (podnesak od 4. srpnja 2024.). Dakle, postojala je zajednica stanovanja, odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

25. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta propisanih odredbom čl. 3. ObZ sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao u točki I izreke rješenja.

26. U preostalom dijelu primjenom odredbe čl. 3. ObZ odbijen je zahtjev predlagateljice kao neosnovan i odlučeno je kao u točki II izreke rješenja.

U Zagrebu 11. prosinca 2024.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom.

DNA:

1. Pun. predlagatelja

2. Protustranci