REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5132/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr.sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EL, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Pane Handžiski, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice ML, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Filip Šimac, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-483/2024-2 od 2. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 662/2019-38 od 8. prosinca 2023., na sjednici održanoj 11. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-483/2024-2 od 2. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-662/2019-38 od 8. prosinca 2023.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. „Da li se utvrđenje prava vlasništva u sudskom postupku može zahtjevati po osnovu pravnog posla, odnosno da li se u primjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96), a sukladno članku 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, može zahtjevati da Sud utvrdi pravo vlasništva za korist tužitelja koja to zahtjeva na temelju pravnog posla koji egzistira između parničnih stranaka, a da je pritom tuženik osoba koja je upisana kao nositelj stvarnog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi“?
2. “Da li se postojanje Ugovora o zajedničkom ulaganju u izgradnji nekretnine kojeg je cilj i pobuda zbog koje je sklopljen stjecanje prava vlasništva ugovaratelja na novonastaloj nekretnine, može dokazivati u parničnom postupku kao prethodno pitanje i da li takav Ugovor iz kojeg proizlazi obveza na izdavanje tabularne izjave može nadomjestiti Presuda na utvrđenje prava vlasništva donesena u parničnom postupku“?
Pored pitanja, tužitelj ističe i razlog iz čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da su mu povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a pozivom na članak 29.stavak 1. Ustava RH i pozivom na članak 6. Konvencije prema kojem je pravo na pošteno suđenje najvažnije procesno ljudsko pravo, te prema kojem se izričito zabranjuje arbitrarno postupanje sudova.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu nisu jasno naznačeni razlozi važnosti iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a, pa nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a. U odnosu pak na razlog iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a tužitelju valja ukazati da je pobijana odluka posve jasna i detaljno obrazložena pa stoga nije učinio vjerojatnim povredu zajamčenog prava. U tom smislu nije niti naznačio koja bi to osobito teška povreda odredaba parničnog postupka ili koja bi to osobito teška povreda materijalnog prava bila učinjena pred nižestupanjskim sudovima. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a riješeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 11. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
