Poslovni broj: Usž-2756/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČE iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Marijan Belušić, odvjetnik u Labinu, Sveta Katarina 14, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-2570/2023-6 od 26. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-2570/2023-6 od 26. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj Us I-2570/2023-6 od 26. travnja 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem /oglašavanjem ništavim rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/774, URBROJ: 443-02-02- 17-23-4 od 14. studenog 2023. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točka II. izreke).
1.1. Rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao vlasniku, da u roku od 15 dana ukloni: postavljenu stambenu građevinu visine prizemlja, razvijenih tlocrtnih dimenzija 8,00 x 2,90 m, spojenu u tlo PVC cijevima fekalne odvodnje na upojni bunar te na dovod tehničke vode iz plastičnog spremnika za kišnicu; betonski plato u razini okolnog terena, tlocrtnih dimenzija 4,00 m x 3,00 m, izgrađen neposredno uz postavljenu građevinu sa sjeveroistočne strane; betonski plato peterokutnog tlocrta dimenzija 3,00 x 3,50 m, visine 60 – 20 cm od terena, sa zidanom klupom i betoniranim stolom, izgrađen neposredno uz postavljenu stambenu građevinu sa jugoistočne strane; sjenicu drvene konstrukcije, tlocrtnih dimenzija 3,00 x 2,50 m, izgrađenu na udaljenosti 5 metara južno do stambene građevine, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih Zakonom o upravnim sporovima. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno postupanje.
2.1. U žalbi, u bitnom navodi da se na k. č. br. [katastarska čestica] ne nalazi građevina već da je na istoj postavio mobilnu kućicu, koja je pokretna stvar i ne ispunjava uvjete da bi se ista smatrala građevinom prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., dalje: ZG), budući da nije nastala građenjem i nije povezana s tlom. Smatra da postavljenje mobilne kućice ni na koji način ne predstavlja građenje. Isto tako niti uređenje zemljišta prije postavljanja takve mobilne kućice ne predstavlja građenje u smislu navedene odredbe, jer se tim uređenjem terena ne gradi nova građevina. Ne čini spornim da je prije postavljanja te mobilne kućice pripremio zemljište za njezinu postavu, tj. poravnao je teren, no ističe da takva priprema (poravnanje terena) ne predstavlja građevinske radove niti je za to trebao ishoditi akt o gradnji. U pogledu sjenice, tužitelj navodi da se radi o montažnoj konstrukciji za postavljanje za koju nije potrebno ishoditi akt o gradnji prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Zaključno, tužitelj prigovara i nadležnosti tuženika za provođenje inspekcijskog nadzora obzirom da u konkretnom slučaju nije riječ o građevini iz članka 3. stavak 1. točke. 11. ZG-a. Smatra da je bilo nužno provesti očevid na licu mjesta, a što je prvostupanjski sud odbio.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno članku 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., – dalje: ZUS) ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev. 6. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze (očevid na licu mjesta i provođenje vještačenja), valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući suvišnim izvođenje dokaza koje je tužitelj predložio, uz obrazloženje da su relevantne činjenice potpuno i pravilno utvrđene u upravnom postupku, radi čega, i po ocjeni ovoga Suda, izvođenje predloženih dokaza ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari.
6.1. Neprovođenje dokaza predloženih po tužitelju, samo po sebi, nema za posljedicu povredu načela pravičnog suđenja (načelo jednakosti oružja), a na koje tužitelj upire u žalbi. Naime, zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Pritom se napominje da ni ustavne ni konvencijske odredbe ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određeni svjedok ili izvede određeni dokaz, već jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, čemu je ovdje udovoljeno.
7. U konkretnom slučaju je građevinski inspektor donio predmetno rješenje o uklanjanju na temelju odredbi članka 106. stavaka 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18. i 117/21.) kojima je propisano da građevinski inspektor donosi rješenje kojim se investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj Zakonom, naređuju inspekcijske i druge mjere propisane ZDI-jem.
8. Prema podacima spisa predmeta, odnosno zapisnika o očevidu od 31. ožujka 2023. tužitelj je vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja općine Marčana utvrđeno je kako se navedena zemljišna čestica nalazi unutar ZOP-a (Zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 metara) na području označenom kao "Šuma posebne namjene". Uvidom u dokumentaciju nadležnog županijskog ureda za graditeljstvo u Puli utvrđeno je da za navedenu građevinu na poljoprivrednom zemljištu nije izdana izvršna građevinska dozvola.
9. Tužitelj naprijed utvrđeno činjenično stanje svojim žalbenim navodima ne dovodi u sumnju, ali smatra da mu za predmetnu građevinu nije potrebno odobrenje za gradnju.
10. Međutim, prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 10. ZG-a, građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Građevina je prema točki 11. istog zakonskog članka, građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
11. Građenju građevine se u skladu s člankom 106. stavkom 1. ZG-a može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
12. Slijedom citiranih zakonskih odredbi i činjeničnog opisa izvedenih radova, kojeg tužitelj niti ne osporava, ovdje se radi o građenju građevine za koju je, suprotno mišljenju tužitelja, bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Naime, pravilno prvostupanjski sud iznosi da iz citiranog članka 3. stavka 1. točaka 10. i 11. ZG nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022). U konkretnom slučaju radi se o mobilnoj kućici (tzv. mobile home) te betonskom platou u razini okolnog terena, tlocrtnih dimenzija 4,00 m x 3,00 m, izgrađenom neposredno uz postavljenu građevinu sa sjeveroistočne strane; betonskom platou peterokutnog tlocrta dimenzija 3,00 x 3,50 m, visine 60 – 20 cm od terena, sa zidanom klupom i betoniranim stolom, izgrađen neposredno uz postavljenu stambenu građevinu sa jugoistočne strane te sjenici drvene konstrukcije, tlocrtnih dimenzija 3,00 x 2,50 m, izgrađene na udaljenosti pet metara južno do stambene građevine zbog čega ovaj Sud prihvaća obrazloženje prvostupanjskog suda prema kojem se radi o sklopu nastalom građenjem, odnosno izvršenim pripremnim, zemljanim, konstruktorskim, instalaterskim i završnim radovima zbog kojih je nastala vikend građevina namijenjena stanovanju.
13. Prema tome, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio zakonitim pobijano rješenje tuženika budući da je u postupku neprijeporno utvrđeno kako je predmetna građevina izgrađena bez odgovarajućeg odobrenja za građenje, imajući pritom na umu članak 113. stavak 1. ZDI-ja koja daje ovlaštenje građevinskom inspektoru narediti u provedbi inspekcijskog nadzora investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
14. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
15. Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 11. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća:
Marina Kosović Marković
