REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-294/2019-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o., Zagreb, Budmanijeva 1, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Ulica Grada Vukovara 282, Zagreb, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 11. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika obiju stranaka, s danom objave 11. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 iznos od 424,71 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. studenog 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 (osam) dana.

II./ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 854,96 EUR, u roku od 8 (osam) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 13. veljače 2019. navodi da je 17. kolovoza 2017. na južnom kolniku autoceste A3, na dionici prometni čvor Lučko i prometni čvor Buzin došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali osiguranik tuženika NN upravljajući teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] (osiguranim kod tuženika policom broj [broj police]) i KN upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka].

1.1. Navodi da je do prometne nezgode došlo zbog propusta osiguranika tuženika koji prije započinjanja vožnje nije pričvrstio (prekrio) teret (radi stroj) koji se nalazio na priključnom vozilu, a uslijed kojeg propusta je došlo do rasipanja kamenja i šljunka, pri čemu je došlo do oštećenja vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala KN i kretala se iza teretnog vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika. Osiguraniku tuženika je zbog prouzrokovanja ove nezgode na licu mjesta naplaćena novčana kazna.

1.2. Tužitelj je KN na osnovu zahtjeva za naknadu štete nastalu na njezinom vozilu dana 13. studenog 2017. isplatio iznos od 3.200,00 kn imajući u vidu solidarnu odgovornost zbog činjenice što je priključno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo pridodano teretnom vozilu na dan nastanka štetnog događaja bilo osigurano kod tužielja. Tužitelj ističe da je pozvao tuženika kao odgovornog osiguratelja po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] iz čije je uporabe došlo do imovinske štete na vozilu oštećenika da tužitelju isplati iznos isplaćenog iznosa naknade štete, što je tuženik odbio smatrajući da za nastanak štetnog događaja postoji isključiva odgovornost priključnog vozila koje je bilo osigurano kod tužitelja.

1.3. Tužitelj ističe da je do štetnog događaja došlo uslijed propusta vozača teretnog vozila koje je sa priključnim vozilom činilo jednu cjelinu (jer su bila spojena) te da ne može postojati odgovornost priključnog vozila. Predlaže stoga obvezati tužitelja na isplatu iznosa od 424,71 EUR (3.200,00 kn) sa zateznim kamatama tekućim od 14. studenog 2017. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, međutim ističe prigovor promašene pasivne legitimacije osiguratelja vučnog vozila, odgovornost za štetu te osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Navodi da za nastanak štete postoji isključiva odgovornost osiguranika tužitelja, a ne osiguranika tuženika, a osim toga, osiguranjem od automobilske odgovornosti nije pokrivena šteta iz djelatnosti prijevoza radnog stroja koji je obavljan u konkretnom slučaju. Osporava da bi do štete došlo zbog protupravnosti osiguranika tuženika ili iz razloga tehničke neispravnosti vučnog vozila, već se radi isključivo o propustu osiguranika tužitelja, a radi čega je i naknadio štetu trećoj osobi. Tuženik ujedno osporava zatraženi tijek kamata.

3. Očitujući se na odgovor na tužbu, tužitelj je u daljnjem tijeku postupka ponovio da je do štetnog događaja došlo uslijed propusta vozača vozila osiguranog kod tuženika koji je upravljao vučnim vozilom i koji prije započinjanja vožnje nije pričvrstio teret – radni stroj koji se nalazio na priključnom vozilu. Naveo je da u slučaju da je šteta i počinjena priključnim vozilom dok isto sa vučnim vozilom sudjeluje kao funkcionalna cjelina, za štetu odgovara vučno vozilo dok je spojeno sa priključnim vozilom i dok s istim čini funkcionalnu cjelinu. Naveo je kako, suprotno navodima tuženika, osiguranjem od automobilske odgovornosti nije pokrivena samo šteta na stvarima koje je vlasnik vozila primio radi prijevoza. U konkretnom slučaju do štete nije došlo na radnom stroju koji se prevozio nego je rasipanjem kamena i šljunka došlo do oštećenja osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka].

4. Sud je tijekom postupka pročitao dokumentaciju koja prileži spisu te je pribavio od MUP-a, PUZ-a, II. PPP Zagreb spis pod brojem 511-19-45/6-8-2874/2017 (list 35.-39. spisa). Ujedno je saslušana kao svjedok KN (list 48. spisa) i provedeno je prometno-strojarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Krunoslavu Ormužu (list 103.-108. spisa). Sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka NN budući da je tužitelj na ročištu održanom 11. studenog 2024. odustao od tog dokaznog prijedloga s obzirom da navedenom svjedoku u više navrata nije bilo moguće uručiti poziv za ročište.

5. Cijeneći provedene dokaze svaki zasebno i sve dokaze u međusobnoj vezi sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08, 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka USRH i 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP), sud je na temelju rezultata cjelokupnog postupka došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Naime, predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja, kao osiguratelja priključnog vozila, za isplatu iznosa od 424,71 EUR koji je kao solidarni dužnik isplatio na ime naknade štete vlasniku vozila koje je oštećeno u štetnom događaju koji se dogodio 17. kolovoza 2017., a za koji događaj tužitelj smatra da je odgovoran vlasnik vučnog vozila osiguranog kod tuženika.

7. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, međutim sporni su pasivna legitimacija te odgovornost osiguranika tuženika za štetu. Sporni su i osnov i visina tužbenog zahtjeva te zatraženi tijek kamata.

8. Ako je šteta nastala od vučnog ili priključnog vozila dok su oba vozila bila spojena i činila jednu cjelinu o čemu je riječ u konkretnom slučaju, za štetu trećim osobama (u ovom slučaju KN) solidarno odgovaraju vlasnici oba vozila pa oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev ili osiguratelju vučnog vozila ili osiguratelju priključnog vozila (čl. 22. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, "Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. – dalje: ZOOP).

8.1. Navedena odredba nije u suprotnosti niti sa odredbom čl. 1069. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. – dalje: ZOO) kojom je određeno da za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno.

9. Nije sporno da je KN kao treća osoba (oštećenik) naknadu štete potraživala od tužitelja kao osiguratelja priključnog vozila, a iz spisa proizlazi da je tužitelj istoj tu štetu i nadoknadio upravo u utuženom iznosu (list 18. -19. spisa).

10. Međutim, u regresnoj parnici, o kakvoj je riječ u konkretnom slučaju, između solidarnih dužnika iz čl. 22. st. 6. ZOOP sud preispituje koji su njihovi udjeli u nastaloj šteti, odnosno postoji li isključiva odgovornost samo jednog od njih od za štetu. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 7. ZOOP, društvo za osiguranje koje je na temelju stavka 5. tog članka oštećenoj osobi nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa, kamatu i troškove od osiguratelja vučnog, odnosno priključnog vozila ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za štetu i u okviru njegove odgovornosti.

11. Iz službene bilješke MUP-a, PUZ-a, II. PPP Zagreb od 17. kolovoza 2017. (list 36.-38. spisa) proizlazi da je dana 17. kolovoza 2017. oko 16:30 sati na autocesti A-3, dionica prometni čvor Lučko-prometni čvor Buzin, 24 km dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali NN sa teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika policom broj [broj police] koja važi do 9. kolovoza 2018. i priključnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tužitelja policom broj [broj police] koja važi do **.**.2018. te KN sa vozilom reg. oznake [registarska oznaka]. Prema opisu događaja sadržanom u navedenoj ispravi, NN je upravljao teretnim automobilom sa priključnim vozilom južnim kolnikom autoceste A-3 dionica prometni čvor Lučko-prometni čvor Buzin desnom prometnom trakom te je dolaskom do 24 km navedene dionice, budući da prije započinjanja vožnje nije pričvrstio (prekrio) teret tako da se ne rasipa po cesti sa radnog stroja, koji se kao teret nalazio na priključnom vozilu, došlo do rasipanja kamenja i šljunka po kolniku, a kojom prigodom je došlo do udara rasutog tereta u prednji dio osobnog automobila kojim je upravljala KN i koja se kretala istim kolnikom neposredno iza teretnog vozila sa priključnim vozilom. Utvrđeno je da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta. Iz citirane isprave također proizlazi da je vozaču NN zbog izazivanja prometne nesreće na mjestu događaja naplaćena novčana kazna.

12. Saslušana kao svjedok, KN je navela da je predmetne zgode vozila zaobilaznicom prema svojoj kući, a ispred nje se kretalo vozilo koje je prevozilo građevinski stroj. U jednom trenutku je sa tog vozila na cestu počelo padati kamenje koje se odbilo od ceste i udarilo u njezino vozilo. Pojasnila je da je vozilo ispred nje bilo sastavljeno od teretnog vozila i prikolice koja je prevozila građevinski materijal, a kamen je pao sa radnog stroja koji se prevozio na priključnom vozilu. Koliko se sjeća, na priključnom vozilu osim tog radnog stroja nije bio drugog tereta, dok radni stroj nije bio prekriven ceradom. Taj je radni stroj bio prljav, dok na prikolici, prema njezinom sjećanju, nije bilo blata ili sličnog materijala. Ne sjeća se kojom je točno brzinom vozila, ali nije bilo riječi o nekoj većoj brzini, s obzirom da su se i ona i vozilo ispred nje neposredno prije udara uključili u promet. Navela je da su se nakon udara zaustavili kod skretanja na Goricu te da je vozač vozila ispred nje bio korektan s obzirom da je vidio da je njezin automobil dosta oštećen. Naime, bile su oštećene prednje lampe, hauba motora, vjetrobransko staklo i krov automobila.

13. Sud je iskaz svjedokinje ocijenio kao iskren, istinit i uvjerljiv.

14. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete koja je nastala na vozilu KN u istom, provedeno je prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Krunoslavu Ormužu.

15. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka koji je podnesen u pisanoj formi 16. travnja 2024. proizlazi da iz dostupnih podataka, tehnički gledano, nije moguće utvrditi kojom su se brzinom kretala predmetna vozila, niti koja je bila međusobna udaljenost između skupa vozila i osobnog vozila u trenutku predmetnog štetnog događaja, međutim predmetni štetni događaj se mogao izbjeći na način da je vozač skupa vozila, u trenutku započinjanja svoje vožnje, očistio tovarnu platformu prikolice te očistio i zaštitio radni stroj koji je prevozio, kao i uklonio preostali kameni granulat s prikolice i s radnog stroja (što mu je obaveza prema tzv. dnevnom pregledu vozila i pripreme za vožnju).

15.1. Vještak je utvrdio da je u ovom štetnom događaju oštećen osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] (vozačko staklo, prednje svjetlo za maglu, poklopac motora, prednji branik) za koja oštećenja prema Izvidu štete i uz korištenje programskog paketa - baze podataka AUDATEX trošak dobave i ugradnje oštećenih dijelova, trošak limarskog popravka prednjeg poklopca motora i trošak lakiranja oštećenih dijelova ukupno iznosi 544,08 EUR + PDV, odnosno ukupno 680,11 EUR, što je u skladu sa stvarnim tržišnim cijenama. Prema podacima iz spisa, KN prihvatila prijedlog tužitelja za nagodbu u iznosu od 424,71 EUR, a što, tehnički gledano, u potpunosti odgovara stvarnim tržišnim cijenama.

16. Stranke nisu imale primjedbe i prigovore na nalaz i mišljenje sudskog vještaka te su na ročištu održanom 11. studenog 2024. suglasno navele da vještaka nije potrebno pozivati na ročište radi usmenog davanja nalaza i mišljenja u smislu čl. 260. st. 1. ZPP.

17. Sud je nalaz i mišljenje vještaka ocijenio kao jasan, razumljiv, objektivno provjerljiv i stručan te ga je kao takvog u cijelosti prihvatio.

18. Iz utvrđenog činjeničnog stanja, prema ocjeni ovog suda, proizlazi nedvojbeno utvrđeno da je do štetnog događaja došlo isključivim propustom vozača teretnog vozila (osiguranog kod tuženika) da prilikom prijevoza tereta (radnog stroja) priključnim vozilom (osiguranim kod tužitelja) osigura teret u skladu s čl. 154. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15.).

19. Naime, tom je odredbom propisano da teret na vozilu mora biti raspoređen i, prema potrebi, osiguran, pričvršćen i pokriven tako da:

1) ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti,

2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom, 3) ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom,

4) ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti,

5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu.

20. S obzirom da iz fotografija koje su sačinjene prilikom očevida, iskaza svjedokinje te nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je uzrok štetnog događaja upravo činjenica što vozač teretnog vozila prije započinjanja vožnje nije očistio i zaštitio radni stroj koji je prevozio, kao i uklonio preostali kameni granulat s prikolice i s radnog stroja, to prema ocjeni ovog suda, proizlazi da je isti odgovoran za štetu koja je uslijed rasipanja kamenja i šljunka sa radnog stroja na cestu nastala na vozilu KN. Dakle, sud je na temelju rezultata provedenog postupka došao do zaključka da je za nastalu štetu na vozilu treće osobe isključivo odgovoran osiguranik tuženika.

21. Odredom čl. 963. st. 1. ZOO određeno je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

21.1. Osnovano stoga tužitelj od tuženika kao osiguratelja štetnika (čl. 963. st. 4. ZOO) potražuje isplatu iznosa od 424,71 EUR, a koji iznos je, kao solidarni dužnik na temelju čl. 22. st. 6. ZOOP, isplatio na ime naknade štete oštećenoj osobi.

21.2. Pritom se napominje kako su osiguranjem od automobilske odgovornosti pokrivene štete nastale od vučnog vozila kao i štete nastale od priključnog vozila (čl. 22. st. 5. ZOOP). Jedino nije pokrivena šteta nastala na stvarima koje je vlasnik vozila, kojim je prouzročena šteta, preuzeo radi prijevoza, a nalazile su se u vozilu ili na vozilu kojim je prouzročena šteta (čl. 22. st. 4. ZOOP), međutim u konkretnom se slučaju ne radi o takvoj situaciji.

21.2. Neosnovan je stoga tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije.

22. Visina tužbenog zahtjeva utvrđena je nalazom i mišljenjem sudskog vještaka koji je utvrdio da visina štete na vozilu KN iznosi i više od onog što je na ime naknade primila od tužitelja.

23. Budući da je tužitelj štetu isplatio 13. studenog 2017., osnovano potražuje zatezne kamate od 14. studenog 2017. (čl. 1086. ZOO) po stopi određenoj čl. 29. st.

2. ZOO koja se primjenjuje na ostale odnose jer je predmetno potraživanje proizašlo iz izvanugovornog odnosa naknade štete.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

25. S obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, tuženik mu je dužan nadoknaditi troškove postupka koji su mu nastali i koji su bili potrebni za vođenje ovog spora (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP).

25.1. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja na ročištu 11. studenog 2024. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), što uvećano za PDV po stopi od 25% i za troškove svjedoka u iznosu od 13,27 EUR, troškove vještačenja u iznosu od 663,61 EUR te troškove sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 EUR i za presudu u iznosu od 26,54 EUR ukupno iznosi 854,96 EUR.

25.2. Slijedom navedenog, riješeno je kao pod točkom II. izreke presude.

26. Paricijski je rok sud odredio temeljem odredbe čl. 500. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08, 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka USRH – dalje: ZPP/13.), u vezi čl. 117. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine" broj 79/19. – dalje: ZID ZPP/19).

U Zagrebu 11. prosinca 2024.

SUDAC

Maja Hilje

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti, putem ovog suda, žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 8 (osam) dana (čl. 500. ZPP/13, u vezi čl. 117. ZID ZPP/19) od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje).

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP).