Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ovr-171/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Jositi Begović, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja ... sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik ABC, odvjetnik u [adresa], protiv ovršenika HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Ovrv-97090/2022-6 od 30. srpnja 2024., 11. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Ovrv- 97090/2022- 6 od 30. srpnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

" Obustavlja se ovrha pokrenuta prijedlogom za ovrhu od 26. kolovoza 2022".

2. Ovo rješenje, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobija ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP) koji se kao podredni primjenjuje na temelju članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – u daljnjem tekstu: OZ). Žalitelj predlaže pobijano rješenje staviti van snage i vratiti prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješenje o obustavi doneseno je nakon što je javni bilježnik spis dostavio sudu zbog neplaćanja predujma za troškove javnog bilježnika.

5. Prvostupanjski je sud rješenje o obustavi donio pozivajući se na odredbu članka 14. stavak 11. OZ-a kojim je propisano da je ovrhovoditelj dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik, a ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti, te članka 14. stavak 2. OZ-a kojom je propisano da je ovrhovoditelj dužan predujmiti troškove postupka u roku koji sud odredi, a ukoliko troškovi ne budu predujmljeni u tom roku sud će obustaviti ovrhu, ako se bez toga ovrha ne može provesti. Pri tom je prvostupanjski sud ukazao i na shvaćanje zauzeto na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 23. studenog 2023. broj Su IV-56/2023, prema kojem će sud donijeti rješenje o obustavi postupka u slučaju kada ovrhovoditelj nije u određenom roku uplatio traženi predujam troškova javnog bilježnika.

6. Žalitelj napada pobijano rješenje tvrdeći da su troškovi naplaćeni putem sustava VACO i dostavlja dokaz da je plaćen račun kojeg je izdao javni bilježnik za više ovršnih predmeta u kojima je on ovrhovoditelj, između kojih je i predmetni.

7. Povodom žalbe ovrhovoditelja prvostupanjski je sud zaključkom pozvao javnog bilježnika da se očituje o žalbi.

8. U svom očitovanju javni bilježnik u bitnom navodi da je ovrhovoditelj platio troškove poduzimanja radnji zaprimanja prijedloga za ovrhu i slanja obavijesti u skladu s člankom 7. stavak 1. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku („Narodne novine“ 9/21, 18/22, u daljnjem tekstu: Pravilnik), ali nije platio ostatak nagrade i troškova iz članka 7. stavak 2. Pravilnika.

9. Relevantne odredbe u ovom slučaju su:

- Članak 8. Pravilnika koji glasi:

„(1) Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. ovog Pravilnika u iznosu od 10,00 eura koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.

(2) Za radnje javnog bilježnika u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. ovog Pravilnika koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.“

- Članak 5. Pravilnika koji glasi:

"Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno nakon rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ako visina postavljenog zahtjeva iznosi do 6.600,00 eura, pripada javnobilježnička naknada u iznosu od 20,00 eura. Ako visina postavljenog zahtjeva iznosi preko 6.600,00 eura plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 20,00 eura i još 1 % na razliku iznad 6.600,00 eura, ali ne više od 660,00 eura."

- Članak 281. OZ-a pod naslovom: Postupanje (odnosi se na javnog bilježnika, opaska drugostupanjskog suda) u povodu prijedloga, koji glasi:

"(1) Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju.

(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:

1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu,

2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici,

3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem. (3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka otpremit će se na adresu iz članka 8. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovoga Zakona.

(4) Ako nakon otpreme obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.

(5) Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijedit će predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.

(6) Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan [adresa], smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu u skladu sa člankom 287. ovoga Zakona radi donošenja odluke.

(7) Javni bilježnik će donijeti i dostaviti rješenje o ovrsi sukladno odredbama stavka 4. ovoga članka, ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbama stavaka 5. i 6. ovoga članka, najkasnije u roku od 30 dana, računajući od isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, odnosno od dana zaprimanja prijedloga u slučaju stavaka 5. i 6. ovoga članka. (8) Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu.

(9) Javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati.

(10) Ako stranka podnese žalbu protiv rješenja iz stavaka 8. i 9. ovoga članka, javni bilježnik će proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe."

- Članak 8. OZ-a, koji glasi:

"(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. (2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni bilježnici, odvjetnici, liječnici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. (4) Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava se obavlja na adresi prebivališta u [adresa] prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prema podacima iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova proizlazi da je fizička osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se toj osobi obavlja na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način. (6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

(7) Kada se dostava obavlja isticanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, na adresu iz stavaka 4. do 6. ovoga članka dostavit će se obavijest o danu isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova ubacivanjem u poštanski sandučić.

(8) Kada je to moguće, obavijest iz stavka 7. ovoga članka dostavlja se i u osobni korisnički pretinac fizičke osobe kojemu se pristupa putem središnjeg internetskog mjesta za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske (Središnji državni portal).

(9) Iznimno od odredbi ovoga članka, kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije, ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku. (10) U postupku osiguranja tražbina, nakon neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga, na zahtjev predlagatelja osiguranja dostavu protivniku osiguranja može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove javnobilježničke dostave predlagatelj osiguranja izravno namiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu.

(11) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku osiguranja tražbine, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa protivnika osiguranja. Javni bilježnici su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć dostave u postupku osiguranja tražbine. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu, a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno tijelo nije poznato, vratit će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih javnih bilježnika.

(12) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnoga bilježnika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni bilježnik, na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela, putem davatelja poštanskih usluga ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.

(13) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih bilježnika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaćaju javnobilježničke pristojbe. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove postupka.

(14) Javni bilježnik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. Javnog bilježnika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik."

10. Iz navedenih odredbi proizlazi:

- da javni bilježnik ima pravo na predujam za radnje zaprimanja prijedloga za ovrhu i slanja obavijesti, sukladno članku 7. stavak 1. Pravilnika,

- da javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. Pravilnika u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku, sukladno članku 7. stavak 2. Pravilnika,

pa proizlazi da je o predujmu riječ samo u slučaju plaćanja iz stavka 1. članka 7. Pravilnika (koji predujam je po očitovanju javnog bilježnika plaćen), a ne i u slučaju plaćanja iz stavka 2. Pravilnika (što, prema očitovanju javnog bilježnika, nije plaćeno), pa je već zbog toga upitno proteže li se pravno shvaćanje (ispravno zaključak) na koje ukazuje prvostupanjski sud i na to, a po shvaćanju ovog drugostupanjskog suda se ne proteže.

11. No, neovisno o navedenom valja reći i slijedeće:

U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona koji je uputila Vlada Republike Hrvatske predsjedniku Hrvatskog sabora od 19. studenoga 2020., navedeno je da se radi jačanja zaštite ovršenika tim Zakonom predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu i pozvati ovršenika da ispuni svoj dug. Dakle, intencija zakonodavca uvođenjem izmjena u proceduri postupanja javnog bilježnika povodom prijedloga za ovrhu temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 131/20), a kako je to uređeno sada važećim člankom 281. OZ-a, bila je isključivo zaštita ovršenika. Stoga i čitav članak treba tumačiti u tom smislu, pa kad se u stavku 3. tog članka navodi da će se obavijest iz stavka 1. (uz upozorenje iz stavka 2.) otpremiti na adresu iz članka 8. OZ-a to, prema shvaćanju ovog suda, znači i dostaviti u skladu s člankom 8. OZ-a, jer bi doslovnim tumačenjem teksta iz stavka 3., „otpremiti na adresu“, te teksta iz stavka 4. po kojem ako nakon otpreme obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama, zaštita ovršenika bila fiktivna. To stoga što bi takvim tumačenjem nepovlačenje prijedloga za ovrhu u roku od 15 dana od otpreme obavijesti ovršeniku prouzročilo donošenje rješenja o ovrsi (stavak 4.) i prije nego je istekao rok u kojem ovršenik može ispuniti svoju obvezu prema obavijesti iz stavka 1. istog članka (15 dana), jer je jedino logično da ovršeniku rok za ispunjenje teče od dana kada je primio obavijest, a ne od dana kada mu je javni bilježnik obavijest otpremio.

12. Iz navedenog slijedi da javnom bilježniku ostatak naknade iz članka 7. stavak 2. Pravilnika pripada najranije od kada su ispunjeni uvjeti za daljnje radnje (izdavanje rješenja o ovrsi, dostave tog rješenja strankama i izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti), pa sve kada bi se i moglo tumačiti da je i u slučaju iz članka 7. stavak 2. Pravilnika riječ o predujmu, ovrhovoditelj bi na plaćanje tog "predujma" mogao biti pozvan tek kada je izvjesno (kada su ispunjeni uvjeti) da rješenje o ovrsi treba izdati.

13. Iz spisa nije vidljivo da je obavijest iz članka 281. stavka 1. OZ-a dostavljena ovršenici, iz sustava e-spisa vidljivo je samo da je ta obavijest otpremljena, pa sukladno navedenom shvaćanju ovog suda, nisu ostvareni uvjeti za obustavu postupka iz članka 14. stavak 2. OZ-a.

14. Ovdje valja primijetiti i to da iz spisa nije vidljivo kada i zbog čega je spis dostavljen od javnog bilježnika prvostupanjskom sudu, osim što se to navodi u pobijanom rješenju, a to nije dostatno. Također je primijetiti da je pozivanje ovrhovoditelja na plaćanje „ostatka nagrade i troškova“, kako to čini javni bilježnik, prema shvaćanju ovog suda, nevaljano, jer i javni bilježnik, kao povjerenik suda, mora pozivati stranke na plaćanje točno određenih obveza, kako prema osnovi, tako i prema visini.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 380. stavak 3. podrednog ZPP-a.

U Dubrovniku 11. prosinca 2024.

Sutkinja:

Josita Begović