REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5128/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AN, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tužene Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, OIB 52634238587, radi povrede upisanog knjižnog prava, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž-493/2024-2 od 1. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-758/2023 od 12. ožujka 2024., u sjednici održanoj 11. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Revizija tužiteljice odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I.Utvrđuje se da je ništav upis na čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], ZU 10860, KO [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], na ime POMORSKO DOBRO, pod Upravom Lučke uprave Split, Split, Gat sv. Duje 1, te se istodobno nalaže njegovo brisanje i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije ništavog i protuzakonitog postupka brisanja stvarnog prava vlasništva, uz istodobni upis prava vlasništva za 1/1 (za cijelo) na čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], ZU [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], na ime AN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u zemljišnim knjigama za KO [katastarska općina], sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženoj, naknaditi tužiteljici troškove spora."
II. Odbija se alternativni tužbeni zahtjev koji glasi: "I.Dužna je tužena isplatiti tužiteljici iznos od 1.250,000,00 Eur, u roku 15 dana, zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, na račun tužiteljice kod OTP banke, swift:[obrt] [broj bankovnog računa].
II. Dužna je tužena naknaditi tužiteljici troškove spora u roku 15 dana, zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, na račun tužiteljice kod OTP banke, swift:[obrt] iban: [broj bankovnog računa]."
III.Dužna je tužiteljica u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 900,00 EUR.".
2. Drugostupanjskom presudom je odbijena kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je podnijela reviziju navodeći da istu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se prihvati revizija i nižestupanjske odluke ukinu u predmet vrati na ponovni postupak. Tužiteljica svoju reviziju protiv pobijane odluke sadržajno temelji na odredbama čl. 382.a i čl. 386. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP/19).
4. Revizija nije dopuštena.
5. Naime, odredbom čl. 68. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19 - dalje: ZID ZPP/19) unesena je u cijelosti izmjena odredbe čl. 382.a ZPP, tako da je odredbom čl. 382.a ZPP/19 propisano da (pored tada već uvedenog sustava revizije po dopuštenju), iznimno stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju, bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u sporu: o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, o utvrđivanju majčinstva ili očinstva, u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije, u povodu tužbi radi objave ispravka informacije.
6. Međutim, odredbom čl. 59. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22 - dalje: ZID ZPP/22) brisan je članak 382.a ZPP/19 (koji je u određenim naprijed navedenim slučajevima dopuštao izravnu reviziju). Osim toga, odredbom čl. 63. ZID ZPP/22 brisana je i odredba čl. 386. ZPP kojom je bilo propisano da se revizija iz čl. 382.a ZPP može podnijeti zbog određenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
6.1. Navedene izmjene se u skladu s odredbom čl. 107. st. 5. ZID ZPP/22 primjenjuju na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu toga Zakona (19. srpnja 2022.) nije donesena drugostupanjska odluka.
7. Dakle, od stupanja na snagu ZID ZPP/22 u cijelosti je ukinut institut redovne revizije ZPP te od njegova stupnja na snagu (19. srpnja 2022.) postoji samo jedna vrsta revizije i to revizija po dopuštenju propisana odredbom čl. 382. ZPP kojom je propisano da stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude, ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.
8. U ovoj pravnoj stvari drugostupanjska odluka donesena je 1. srpnja 2024., dakle nakon stupanja na snagu ZID ZPP/22 kada izravna (redovna) revizija više nije dopuštena.
8.1. Stoga, s obzirom da je tužiteljica protiv pobijane odluke podnijela tzv. izravnu (redovnu) reviziju (sadržajno na temelju ukinutih odredbi čl. 382.a i čl. 386. ZPP/19), a koja se ne može podnijeti nakon donošenja ZID ZPP/22, te s obzirom da je tužiteljica tzv. izravnu (redovnu) reviziju podnio, u situaciji kada podnesenoj reviziji nije prethodilo rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojim je revizija dopuštena (niti je tužiteljica protiv pobijane odluke podnosila prijedlog za dopuštenje revizije), to takva tzv. izravna (redovna) revizija nije dopuštena, slijedom čega je takvu tzv. izravnu (redovnu) reviziju tužiteljice valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 391. st. 2. ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
9. Nadalje, prema pravnom shvaćanju sa četvrte sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 6. lipnja 2022., kada stranka umjesto prijedloga za dopuštenje revizije ili izravne revizije podnesene "žalbu" ili podnesak drugog naziva, takav se podnesak, neovisno od naziva koji mu je dao podnositelj, smatra onim pravnim lijekom ili pravnim sredstvom koje bi po redovitom tijeku stvari, odnosno postupovnim pravilima bilo moguće podnijeti.
9.1. Međutim, ako bi se uzelo da je podnesak tužiteljice nazvan revizija u stvari prijedlog za dopuštenje revizije, treba reći da taj podnesak tužiteljice ne sadrži određeno naznačeno pravno pitanje zbog kojeg tužiteljica predlaže da mu se dopusti revizija (ista u jednom dijelu podnesku općenito navodi pitanje u kojem polazi od utvrđenja koja nisu utvrđena u predmetnom postupku). Stoga, ako bi se uzelo da se radi o prijedlogu za dopuštenje revizije, niti tada podnesak tužiteljice ne bi bio dopušten temeljem odredbe čl. 389.a st. 1. i 2. ZPP jer nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 2. ZPP.
10. Tužiteljica je u reviziji sadržajno navela i povredu temeljenog ljudskog prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske odnosno čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i Ustavom zajamčeno pravo vlasništva, smatrajući da joj je to pravo povrijeđeno kroz elemente povrede prava na obrazloženu odluku, što povezuje sa svojim nezadovoljstvom ocjenom u postupku izvedenih dokaza, kao i ocjenom sudova glede osnovanosti tužbenog zahtjeva.
10.1. Međutim, ne može se smatrati da je ovim navodima tužiteljica u podnesku nazvanom "revizija" podnijela prijedlog za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 2. noveliranog ZPP zbog toga što je tužiteljica jasno i nedvosmisleno izrijekom izrazila svoju volju za podnošenje redovne revizije "zbog svih zakonom predviđenih razloga" (bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava) zbog kojih je redovnu reviziju upravo i podnosila. Pri tom su navodi o povredi temeljnih ljudskih prava bili samo u funkciji naglašavanja razloga za podnošenje redovne revizije, a ne samostalnih razloga za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije.
10.2. Ali ako bi se uzelo da navodi o povredi temeljnih ljudskih prava predstavljaju prijedlog za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 2. ZPP, takvom prijedlogu se također ne bi moglo udovoljiti.
10.3. Navedeno stoga što tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja), shvaćanje nižestupanjskih sudova izraženo u pobijanoj presudi te cjelokupno obrazloženje podneska tužitelja nazvanog "revizija", za zaključiti je, da tužiteljica u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskom presudom kojom je potvrđena prvostupanjska presuda i kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice.
10.4. Naime, činjenica da tužiteljica nije uspjela u predmetnom sudskom sporu, ne znači da su joj ujedno povrijeđena temeljna ljudska prava, a koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Isto tako, to što sud nižeg stupnja zauzima drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuje dokaze od tužiteljice ne predstavlja povredu temeljnog ljudskog prava. Stoga je ocjena ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, sve kada bi se uzelo da se radi o prijedlogu za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
11. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 291. st. 2. i čl. 389.a st. 1. i 2. ZPP/22 odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 11. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
