P-3080/2020-63
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja ŽF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., iz Zagreba, Capraška 6,, OIB: 00432869176, zastupano po OD Olujić, Pezić i partneri d.o.o., uz sudjelovanje umješača tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, zastupanog po pun. iz OD Grgić i partneri, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. prosinca 2024. u prisutnosti zamj. punomoćnika Ane Močić, odvj. u Splitui pun. umješaća na strani tuženika ŽFG, a u odsutnosti tuženika, objavljeno istog dana,
p r e s u d i o j e:
I. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici iznos od 1.730,19 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 1.630,64 eur teče od 6.5.2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinaciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, a na iznos od 99,55 eur kamata teče od 10.12.2024. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinaciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, dok se za više traženo tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.
Obrazloženje:
1.U tužbi se navodi kako je 16.1.2020. došlo do prometne nesreće u kojoj je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede, kao treća osoba. U tom štetnom događaju da je sudjelovao AF vozač osobnog automobila Opel Astra reg. ozn. [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika policom broj [broj police]. U štetnom događaju da je sudjelovao i AFG vozač osobnog automobila reg. ozn. [registarska oznaka] osiguranog kod Euroherc d.d. Tužiteljica da je u navedenom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede čija težina opravdava dosuđenje pravične novčane naknade. Također, da je imala troškova vezanih za tuđu njegu i pomoć u iznosu od 1.500,00 kn, te troškove liječenja u iznosu od 2.000,00 kn, a tuženiku da se obratila mirnom postupku 6.5.2020., te da je njen zahtjev odbijen. predložila je da sud naloži tuženiku isplatu naknade u iznosu od 38.500,00 kn. Podneskom od 16.5.2022. tužiteljica je konačno precizirala tužbeni zahtjev na način da pored nespornog isplaćenog iznosa od 7.713,94 kn, potražuje daljnji iznos od 20.000,00 kn na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, 735,00 kn na ime troškova tuđe pomoći i njege, te iznos od 1.000,00 na ime troškova liječenja, odnosno ukupno iznos od 21.735,00 kn.
2.Tuženik ne spori pasivnu legitimaciju ni osnov potraživanja, no ističe prigovor namirenja jer je tužiteljici u cijelosti naknadio štetu u ukupnom iznosu od 7.713,94 kn 15.10.2020. Smatra kako taj iznos predstavlja pravičnu novčanu naknadu imajući u vidu zadobivene ozljede i ostale okolnosti predmetnog slučaja, s obzirom da je tužiteljica zadobila lake tjelesne ozljede. Protivi se paušalno zatraženim troškovima liječenja jer nisu potkrepljeni nikakvim dokazima. Nakon što je tužitelj podneskom od 16.5.2020. smanjio tužbeni zahtjev, tuženik se usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe.
3.S obzirom da je tuženik predložio da se o predmetnoj parnici obavijesti Euroherc osiguranje d.d. jer je vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka] AFG, u velikoj mogućnosti prilikom štetnog događaja prošao kroz crveno svijetlo na semaforu, a njegovo vozilo bilo je osigurano kod tog društva Euroherc osiguranje d.d. policom broj [broj police], sud je po prijedlogu tuženika obavijestio treću osobu. Kako je Euroherc osiguranje podneskom od 10.3.2021. prijavilo miješanje u parnicu na strani tuženika, sud je dopustio takvo miješanje temeljem odredbe čl. 206 ZPP-a te odredbe čl. 1069 ZOO-a.
4.U postupku su izvedeni dokazi pregledom medicinske dokumentacije tužiteljice, potvrde PU Splitsko dalmatinske Klasa 211-04/20-1/3 od 2.2.2020., računa poliklinike Korak od 16.10.2020. te vještačenje po vještacima dr. Arsenu Paviću spec. ortopedu, dr. NF spec. kirurgu, dr. Nikoli Sikirici spec. psihijatra, dr. Časlavu Lončaru spec. psihijatru.
5.Tužbeni zahtjev tužiteljice osnova je u dosuđujučem dijelu.
6.Među strankama nije sporno:
- kako je tužiteljica sudjelovala u svojstvu putnika u vozilu reg. ozn. [registarska oznaka] osiguranog kod Euroherc osiguranja d.d. policom broj [broj police] kojim je upravljao vozač NFG u štetnom događaju od 16.1.2020. u [adresa]
- kako je u tom štetnom događaju osiguranik tuženika AF zadobio teške i po život opasne ozljede od kojih je preminuo **.**.2020.
- kako nije sporna pasivna legitimacija tuženika niti osnov odgovornosti
- kako nije sporno da se tužiteljica obratila tuženiku u mirnom postupku 6.5.2020. te kako joj je 15.10.2020. isplaćen iznos od 7.713,94 kn
7.U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi je li osnovat tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da joj tuženik pored iznosa od 7.713,94 kn isplaćenog u mirnom postupku, isplati daljnji iznos od 38.500,00 kn sa zateznom kamatom, od čega 35.000,00 kn na ime povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, 1.500,00 kn na ime tuđe njege i pomoći, te 2.000,00 kn na ime troškova liječenja.
8.Naime, tužiteljica je podneskom od 16.5.2022. smanjila tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 21.735,00 kn, od čega s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje daljnji iznos od 20.000,00 kn, na ime troškova tuđe pomoći i njega 735,00 kn, te troškova liječenja 1.000,00 kn, dok se tuženik podneskom od 17.5.2022. usprotivio djelomičnom povlačenju tužbe.
9.Prema odredbi čl. 193. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22 ., 114/22. i 155/23) tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika prije nego se tuženik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari.
Prema odredbi st. 2. istog članka, tužba se može povući i kasnije, sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Ako se tuženik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje tužbe.
10.S obzirom da je tužitelj djelomično povukao tužbu podneskom od 16.5.2022., a tuženik se usprotivio takvom povlačenju tužbe podneskom od 17.5.2022., to je s obzirom na naprijed citiranu odredbu čl. 193. st. 2. ZPP-a valjalo odlučiti o tužbenom zahtjevu iz tužbe.
11. Kako među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika ni osnov odgovornosti, već visina štete, u postupku je izveden dokaz pregledom medicinske dokumentacije tužiteljice, njezinog zdravstvenog kartona i vještačenjem po vještacima medicinske struke.
12. Iz nalaza vještaka opće kirurgije i traumatologije dr. Arsena Pavića, proizlazi da je tužiteljici nakon štetnog događaja dijagnosticirana trzajna ozljeda vrata i koltuzija leđa, te da joj je postavljen okovratnik i ordinirane tablete za bolove uz mirovanje. Odlazila je na liječničke preglede kod neurokirurge, fizijatara i neurologa, te je odlazila i na fizikalnu terapiju. Tužiteljica se žalila na bolove vratne kralježnice, grudne i slabišne kralježnice, te lumbosakralne kralježnice. Potom je tužiteljica 16.10.2020. obavila ENMG nalaz, gdje je ustanovljena blaža do srednje teška radikulopatija na razini C6 i C7 obostrano, više desno u smislu posttraumatske lezije koljena C6 koji se slabije kompendira. S traumatološke strane, u smislu ograničenja pokretljivosti vratnog i slabinskog segmenta kralježnice, da nisu zaostale trajne posljedice. Ovaj vještak cijeni da je tužiteljica pretrpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg 6 dana i blagog još 30 dana. Tuđa njega i pomoć bila joj je potrebna u prvom tjednu 2 sata, te potom u još jednom tjednu po sat dnevno. Tužiteljica je privremeno bila ograničenih kretnji zbog povrede vrata u trajanju od 2 tjedna u 100% omjeru, dok je držala okovratnik, te potom još 3 tjedna polovično.
13. Iz nalaza vještaka neurokirurga dr. Mira Jurinovića proizlazi da je tužiteljica odlazila na fizikalno liječenje ambulantno zbog istegnuća vratnih struktura i bolova u vratu. ENMG pretraga da je ukazala na korijensko oštećenje 2 vratna živčana korijena, 6 i 7 obostrano, s time da je s desne strane srednje do teško oštećenje. Zbog ozljeđivanja tužiteljica da je privremeno imala reducirane životne aktivnosti, te s neurokirurškog gledišta trajno oštećenje tjelesnog zdravlja u postotku od 3% . Glede trajanja i intenziteta bolova, te potrebe za tuđom njegom i pomoći, ovaj vještak usuglasio se s mišljenjem vještaka traumatologa.
14. Što se pretrpljenog straha tiče, vještak Nikola Sikirica mišljenja je kako je tužiteljica u trenutku ozljeđivanja doživjela primarni strah u trajanju od pola minute, sekundarni strah jakog intenziteta 24 sata, sekundarni strah umjerenog intenziteta 3 tjedna, te blkažeg intenziteta 3 mjeseca. Po prigovoru tuženika u dijelu koji se odnosi na dužinu trajanja blagog straha, vještak je u dopuni nalaza i mišljenja korigirao procjenu ovog straha, tako da ga je procijenio u trajanju od 2 mjeseca.
15.S obzirom da je tuženik ustrajao u prigovorima koji se odnose na procjenu pretrpljenog straha tužiteljice, izveden je dokaz vještačenje po vještaku dr. Časlavu Lončaru, koji je primarni strah procijenio u trajanju od 1 do 2 minute, sekundarni strah u trajanju od 3 dana, strah srednjeg intenziteta 10 dana, te blagog intenziteta 4 do 6 tjedana. Vještak je mišljenja kako će tužiteljica zbog ograničenja vratne kralježnice morati ulagati posebne napore u svakodnevnom funkcioniranju što dovodi do trajne povrede duševnog integriteta u lakom stupnju do 5%, što se ne pribraja stupnju umanjenja životne aktivnosti procijenjene od strane neurokirurga.
16. Na ročištu održanom 14.10.2024. vještaci dr. Časlav Lončar i dr. Nikola Sikirica suglasili su se glede trajanja straha jakog intenziteta od 3 dana, umjerenog intenziteta 2 tjedna i umjerenog intenziteta 2 mjeseca.
17.Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
18.Prema odredbi čl. 1046. ZOO –a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanja njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
19.Odredbom čl. 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom.
20.Odredbom st. 2. istog članaka propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
21.Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
22.Odredbom čl. 1100. istog Zakona propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
23.Odredbom st. 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
24.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13) ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan. Naime, sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja vještaka neurokirurga, kirurga traumatologa i psihijatara, budući su iznesena savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine, bez međusobne proturječnosti, te temeljem istih zaključuje da je u konkretnom slučaju doista došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice u smislu odredbe čl. 19. ZOO–a. Imajući u vidu narav ozljeda koje je zadobila, njenu životnu dobu, tijek liječenja i posljedice koje će imati u daljnjem životu i radu, odnosno vodeći računa o svim onim strahovima i bolovima koje je trpjela u fizičkoj i psihičkoj sferi, kao i posljedicama koje će osjećati u budućem životu (umanjena pokretljivost vratne kralježnice, umanjenje životne aktivnosti u omjeru od 3%), sud drži primjerenim dosuditi tužiteljici s osnova naknade nematerijalne štete iznos od 20.000,00 kn, od kojeg iznosa je potrebno oduzeti iznos od 7.713,94 kn s obzirom da je tuženik isplatio tužiteljici taj iznos nakon podnošenja tužbe 15.10.2020. Tužiteljici je stoga trebalo obistiniti iznos od 12.286,06 kn / 1.630,64 eur na ime naknade štete s osnova povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. Sud je pri tom vodio računa o svim prikazanim kvalifikatornim okolnostima koje su vještaci detaljno obrazložili kako je to naprijed navedeno, kao i o kriterijima za utvrđivanje visine pravične naknade nematerijalne štete sa sjednice Građanskog odjela VSRH od 15. lipnja 2020., uzimajući u obzir činjenicu da je u međuvremenu došlo do promjena u monetarnom sustavu RH na način da je kuna, kao nacionalna moneta zamijenjena eurom, te da su time znantno porasli troškovi života u odnosu na vrijeme kada je VSRH mijenjao orijentacijske kriterije.
25. Tužiteljici je prema nalazu vještaka kirurga traumatologa i neurokirurga bila potrebna tuđa njega i pomoć u ukupnom trajanju od 21 sat. Što se ovog potraživanja tiče, sudska praksa zauzela je stav da oštećenikovo imovno stanje valja dovesti u takvo stanje da mu u cijelosti bude nadoknađeno ono što on mora platiti za usluge nemedicinske tuđe pomoći koju mu pruža treća osoba (VSRH Rev-674/07). Dakle, kao osnov za izračun uzimala bi se cijena rada koju za takvu vrstu usluge oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi, a ne cijena rada nekvalificirane osobe, jer bi se u tom slučaju oštećenik bez svoje krivnje doveo u situaciju da djelomično snosi dio troškova koje mora platiti štetnik, odnosno osoba koja odgovara za štetu. Pritom, sud je imao na umu činjenicu da je riječ o pomoći koju mu ni najbliži srodnici nisu dužni pružiti bez naknade, kao i činjenicu da je cijena sata tuđe njege i pomoći Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u utuženom razdoblju iznosila 35,00 kn po satu, odnosno za 21 sat, tužiteljici bi pripadala naknada od 735,00 kn /99,55 eur. Podatke navedene ustanove sud koristi kao mjerodavne u svim predmetima naknade štete s obzirom da se radi o ustanovi koja pruža usluge njege i pomoći na području Splita i Kaštela, to jest mjesta stanovanja tužiteljice.
26.Što se troškova liječenja tiče, tužiteljica nije dostavila sudu niti jedan relevantni dokaz za potraživanje po ovom osnovu, a što se tiče priloženog računa klinike Korak, radi se o ENMG pretrazi koju je tužiteljica mogla obaviti u sustavu redovnog zdravstvenog osiguranja, radi čega joj taj trošak nije obistinjen.
27.Na dosuđeni iznos pravične novčane naknade zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljici pripada i zatezna kamata koja prema odredbi čl. 1103. ZOO-a dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako šteta nije nastala nakon toga. U konkretnom slučaju tužiteljica se obratio tuženiku u mirnom postupku 6.5.2020., što tuženik ne spori, radi čega kamata na dosuđenu naknadu od 1.630,64 eur teče od tog datuma, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. ZOO-a.
28.Na dosuđeni iznos s osnova tuđe njege i pomoći tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke kojom je visina naknade utvrđena, budući je riječ o naknadi nenovčane imovinske štete, pa je za više tražene kamate tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
29.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. i čl. 155. ZPP –a, te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj parnični trošak. Naime, tužiteljica je predmetnu tužbu podnijela 9.9.2020. potražujući od tuženika iznos od 38.500,00 kn, a tuženik je nakon zaprimanja tužbe 15.10.2020. isplatio tužiteljici 7.713,94 kn. Kako sud nalazi da je zahtjev tužiteljice osnovan u iznosu od 20.735,00 kn (bez umanjenja za isplaćeni iznos od 7.713,94 kn) a pasivna legitimacija i osnov nisu sporni, to sud smatra da se radi o gotovo jednakom uspjehu stranka u sporu.
U Splitu, 10. prosinca 2024.g.
S U D A C
Vica Roščić
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa iste.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis