Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2287/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari prvotužitelja mlt. IP, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa majka i zakonska zastupnica ČP, drugotužiteljice ČP, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupaju punomoćnici KV i DSJ, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika P d.o.o. iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica IKM, odvjetnica u Odvjetničkom društvu KM i KM iz [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žabi prvotužitelja i drugotužiteljice protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Pn-1/2022-19 od 24. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Pn-1/2022-19 od 24. ožujka 2023., u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tuženika za nadoknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.850,00 eura, i u tom se dijeli predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka nastalim povodom žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Nalaže se tuženiku P d.o.o. sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], isplatiti I. tužitelju mldb. ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog smrti bliskog srodnika iznos od 43.798,53 eur/330.000,00kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.12.2021. g. do isplate, a koja se obračunava po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku P d.o.o. sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], isplatiti II. tužiteljici ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog smrti bliskog srodnika iznos od 43.798,53 eur 330.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 30.12.2021. g. do isplate, a koja se obračunavaju po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku P d.o.o. sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj] isplatiti II. tužiteljici ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] imovinsku štetu na ime organizacije troškova pogreba pok. GP u iznosu od 6.394,39 eur/48.178,50 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 09.01.2019. g. do isplate, a koje se obračunavaju po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Nalaže se tuženiku P d.o.o. sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj] da I. tužitelju mldb. ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete s osnova izgubljenog uzdržavanja isplaćuje mjesečni iznos od 398,17 eur/3.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od prvog dana u mjesecu za prethodni mjesec po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to tako da sve dospjele obroke plati odjednom s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te da i u buduće I. tužitelju mldb. ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete s osnova izgubljenog uzdržavanja isplaćuje mjesečni iznos od 398,17 eur/3.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od prvog dana u mjesecu za prethodni mjesec po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku P d.o.o. sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužiteljima mldb. ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."(točka I. izreke).

Naloženo je tužiteljima da nadoknade tuženiku parnični trošak u iznosu od 5.850,00 eur/44.076,83 kn, dok je preostali dio zahtjeva za nadoknadu parničnog troška tuženika odbijen, kao neosnovan (točka II. izreke).

2. Presudu suda prvog stupnja u dijelu pod točkama I. i II. izreke, u dijelu u kojem je zahtjev tuženika za nadoknadu troškova parničnog postupka prihvaćen u iznosu od 5.850,00 eura, pobijaju žalbom prvotužitelj i drugotužiteljica (dalje: tužitelji) zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019,80/2022., 114/2022. - dalje: ZPP). Predlažu drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu pred drugim vijećem odnosno sucem, uz nadoknadu troškova žalbe.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene tužitelja u cijelosti.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete u vidu duševnih boli zbog smrti bliske osobe oca prvotužitelja i supruga drugotužiteljice GP koji je 3. siječnja 2019. smrtno stradao na gradilištu, kako radnik trgovačkog društva I j.d.o.o.

6. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđene su sljedeće činjenice:

- da je sada pok. GP na dan kada je smrtno stradao 3. siječnja 2019. bio zaposlen u trgovačkom društvu E j.d.o.o. koje je trgovačko društvo u međuvremenu brisano iz sudskog registra, a koje je radilo kao podizvođač na adaptaciji, rekonstrukciji i dogradnji hotela P u vlasništvu tuženika;

- da u konkretnom slučaju pravni prednik tužitelja GP, kao radnik podizvođača, nije treća osoba da bi se mogla primijeniti odgovornost tuženika kao investitora radova odnosno naručitelja iz članka 1008. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/2005., 41/2008., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. dalje: ZOO), pa da može odgovarati za štetu samo poslodavac a ne i naručitelj radova jer otac odnosno suprug tužitelja nije treća osoba u odnosu na tuženika;

- da se tužbeni zahtjev tužitelja temelji (i) na krivnji tuženika što u vrijeme štetnog događaja nije na gradilištu imao koordinatora zaštite na radu, niti nadzornog inženjera, da iz dopisa AG d.o.o. od 3. siječnja 2019. upućenog tuženiku proizlazi da je ŽP glavni nadzorni inženjer s tim danom prestao obnašati dužnost na predmetnom gradilištu, a što je protivno tvrdnji tužitelja da tuženik na gradilištu nije imao nadzornog inženjera, da je neosnovana tvrdnja tužitelja da bi u trenutku nastanka štetnog događaja predmetno gradilište bilo bez koordinatora zaštite na radu jer je te poslove obavljala AG d.o.o. koja je s tuženikom imala zaključen ugovor o građenju od 29. studenog 2018., (isto je razvidno i iz popisa izvođača s lista 207 spisa), no da eventualno ne postojanje koordinatora za zaštitu na radu u vrijeme štetnog događaja ne podrazumijeva krivnju tuženika za nastalu štetu već to predstavlja prekršajnu odgovornost, da sama činjenica što su tuženik i odgovorna osoba platili novčanu kaznu, a na što ukazuje izvještaj FINA-e za stavke izvoda nije u uzročnoj vezi s odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja;

- da je u konkretnom slučaju odgovornost za nastanak štetnog događaja oca i supruga tužitelja, kraj utvrđenih činjenica, isključivo na strani poslodavca, a ne na strani naručitelja radova, niti na temelju odredaba članaka 1108., niti 1045. stavka 1 ZOO. 7. Na temelju navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja ocijenio je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije osnovanim, zbog čega je tužbeni zahtjev odbio u cijelosti, kao neosnovan.

8. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju povredu određeno upiru žalitelji u žalbi budući da pobijana presuda sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer su u presudi, na temelju u postupku izvedenih dokaza, a na kojima je presuda utemeljena te činjenica utvrđenih tim dokazima, izostali uvjerljivi, jasni i neproturječni razlozi koji bi opravdavali pobijanu odluku suda prvog stupnja.

8.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (točka 2.) proizlazi kako tuženik priznaje da su direktor tuženika HP kao i tuženik prekršajno kažnjeni, jer u vrijeme štetnog događaja nisu imali zaključen ugovor s nadzornim inženjerom i koordinatorom zaštite na radu budući da su tvrtke s kojima je zaključen takav ugovor isti otkazali 16 dana prije samog štetnog događaja, dok nadalje, u obrazloženju presude (točka 7.) sud prvog stupnja utvrđuje kako iz dopisa AB gradnja d.o.o. od 3. siječnja 2019. upućenog tuženiku proizlazi da je ŽP glavni nadzorni inženjer s tim danom prestao obnašati dužnost na predmetnom gradilištu, a što je protivno tvrdnji tužitelja da tuženik na gradilištu nije imao nadzornog inženjera, da je neosnovana tvrdnja tužitelja da bi u trenutku nastanka štetnog događaja predmetno gradilište bilo bez koordinatora zaštite na radu, jer je te poslove obavljala AG d.o.o. koja je s tuženikom imala zaključen ugovor o građenju od 29. studenog 2018., (isto je razvidno i iz popisa izvođača s lista 207 spisa), dakle u tom dijelu razlozi pobijane presude su u pogledu činjenice - je li u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja kada je smrtno stradao pravni prednik tužitelja, tuženik kao investitor na gradilištu imao zaključeni ugovor s nadzornim inženjerom i koordinatorom zaštite na radu.

8.2. Nadalje, pravo na ocjenu izvedenih dokaza (članak 8. ZPP) pridržano je za sud kojem pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP). Pritom, sud prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, ali je u slobodi ocjene dokaza i sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a što je, u ovom slučaju izostalo, na što osnovano sadržajno upiru tužitelji u žalbi.

8.3. Naime, sud prvog stupnja propustio je ocijeniti zapisnik Inspektorata rada od 3. siječnja 2019., iz kojeg bi proizlazilo kako su društvo TC d.o.o. i C d.o.o. s danom 17. prosinca 2018. otkazali tuženiku obavljanje povjerenih poslova stručnog nadzora na rekonstrukciji i izgradnji hotela P u [adresa] (za nadzornog inženjera je imenovan ŽP, dok je za poslove koordinatora zaštite na radu obavljao stručnjak trgovačkog društva TC d.o.o.), zbog čega se pobijana presuda u pogledu navedenog ne može ispitati.

9. Nadalje, prema odredbi članka 73. stavak 4. Zakona o zaštiti na radu (''Narodne novine", br. 71/2014.- dalje: ZZR), investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.

9.1. Dakle, slijedom citirane odredbe ZZR, tuženik je, kao investitor, bio u obvezi, imenovati koordinatora zaštite na radu, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju radove na predmetnom gradilištu izvodilo više izvođača, a što je tuženik očito propustio učiniti u konkretnom slučaju budući da su tuženik i da su direktor tuženika HP prekršajno kažnjeni, jer u vrijeme štetnog događaja nisu imali zaključen ugovor s nadzornim inženjerom i koordinatorom zaštite na radu (što nije sporno).

9.2. Nadalje, prema odredbi članka 73. stavka 6. ZZR, imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa osobe iz stavka 4. ovoga članka, odnosno sudionike u gradnji odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu.

9.3. Prema odredbi članka 77. ZZR, koordinator zaštite na radu iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona obvezan je tijekom izrade projekta:

1) koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu i pravila zaštite na radu tijekom projektiranja

2) izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema provedbenom propisu, uzimajući u obzir pravila primjenjiva na pojedinom radilištu, vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu, koji mora sadržavati i posebne mjere ako su poslovi na radilištu opasni radovi prema provedbenom propisu (stavak 1.). Koordinator za zaštitu na radu iz članka 73. stavka 4. ovoga Zakona obvezan je tijekom građenja:

1) koordinirati primjenu općih načela zaštite na radu kod donošenja odluka o rokovima i bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno ili u slijedu

2) koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju opća načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova

3) izraditi ili dati izraditi potrebna usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilištu

4) osigurati suradnju i uzajamno obavješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika

5) provjeravati provode li se radni postupci na siguran način i usklađivati propisane aktivnosti

6) organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište (stavak 2). Projektanti i poslodavci koji izvode radove na gradilištu, odnosno sudionici u gradnji, obvezni su uvažavati upute koordinatora zaštite na radu (stavak 3.). Imenovanje koordinatora ne oslobađa projektante, izvođače i druge osobe na gradilištu, odnosno sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za primjenu pravila zaštite na radu (stavak 4.).

9.4. Slijedom navedenog, a budući da imenovanje koordinatora za zaštitu na radu za izvršenje obveza iz citiranih odredaba članaka 77. stavka 2. točaka 1., 2., i 3. ZZR, ne oslobađa projektante, izvođače i druge osobe na gradilištu, odnosno sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za primjenu pravila zaštite na radu, te imajući u vidu činjenicu da je posao koordinatora za zaštitu na radu koordinirano izvođenje pravila zaštite na radu odgovarajućih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju, provjeravanje izvode li se postupci na siguran način, sud prvog stupnja je zbog pogrešnog pravnog pristupa kako za štetu predniku tužitelja odgovara samo poslodavac, a ne i investitor, propustio raspraviti okolnosti pod kojima je došlo do nastanka štetnog događaja u kojem je smrtno stradao prednik tužitelja, odnosno je li smrt prednika tužitelja uzrokovana obavljanjem radova protivno pravilima zaštite na radu i bez zaštite od pada u dubinu, te jesu li propusti tuženika da izvrši svoje obveze u skladu s citiranim odredbama ZZR, u uzročnoj vezi sa nastankom predmetnog štetnog događaja sa smrtnom posljedicom, a u kojem bi slučaju tuženik u smislu odredbe članka 1107. stavka 4. ZOO bio solidarno odgovoran za štetu s poslodavcem prednika tužitelja (u tom smislu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev 1406/2019 od 3. ožujka 2020.).

10. Slijedom iznesenih razloga, a budući da u ovom postupku zbog prethodno utvrđenih propusta suda prvog stupnja nije razriješeno pitanje odgovornosti tuženika (članak 1107. stavak 4. ZOO), to je valjalo žalbu tužitelja, kao osnovanu, uvažiti, i na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP, presudu suda prvog stupnja ukinuti te predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

11. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja otklonit će navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju raspraviti činjenice odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava u smislu citiranih propisa, i tek potom će moći donijeti zakonitu i pravilnu odluku o tužbenom zahtjevu.

12. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavka 3. ZPP.

U Zagrebu 10. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

Robert Jambor