Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-488/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Sabine Dugonjić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv tuženika HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, Nova Gradiška, Josipa Jurja Strossmayera 11, zastupane po punomoćnici APM, rukovoditeljici pravnog, kadrovskog i općeg odjela u Upravi šuma Podružnici Nova Gradiška, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj Pr-138/2023-4 od 12. ožujka 2024., u sjednici vijeća dana 10. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj Pr-138/2023-4 od 12. ožujka 2024.
II Odbija se zahtjev tužitelja za dosuđenjem troškova postupka povodom žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na isplatu bruto iznosa od 7.963,37 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa kao i parničnog troška sa zateznom kamatom.
2. Protiv navedene presude podnio je žalbu tužitelj, zbog svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), s prijedlogom da se presudu preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te mu dosudi trošak žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe i predlaže istu odbiti te potvrditi njome pobijanu odluku.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.
6. U pobijanoj odluci sud prvog stupnja kako je tužitelj kod tuženika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu šumskog radnika sjekača temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj: NG-08/1-2004-432/3 NG, kojim je raspoređen na rad u Upravu šuma, Podružnicu Nova Gradiška, Šumariju Nova Gradiška, da bi uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti od 30. lipnja 2017., tužitelj bio ocijenjen nesposobnim za poslove šumskog radnika sjekača, a sposobnim za poslove šumskog radnika (na uzgoju šuma) uz ograničenje obavljanja teških fizičkih poslova, pri čemu iz istoga ne proizlazi da je takvoj ocjeni medicine rada prethodila ozljeda na radu ili profesionalno oboljenje tužitelja. Dalje, odlukom tuženika od 18. srpnja 2017. i ugovorom o radu na neodređeno vrijeme Ur. broj: DIR- 56/AJ-17-4420/03 od 10. kolovoza 2017., tužitelj je premješten na poslove šumskog radnika u Upravu šuma, Podružnica Nova Gradiška, na kojem mjestu radi od 21. kolovoza 2017., a kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tužitelj je pokrenuo postupak radi ocjene radne sposobnosti u kojem postupku je doneseno konačno rješenje [broj], [broj] od 17. travnja 2018., kojim se tužitelju ne priznaje pravo na mirovinsko osiguranje na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, jer da kod njega nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti. Prije sklapanja Ugovora o radu od 10. kolovoza 2017. tužitelj je bio na bolovanju samo u razdoblju od 30. studenog 2016. do 29. ožujka 2017., i to zbog bolesti (kao šifra uzroka navedena je A0 bolest), a ne zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pa je u postupku sporno je li tuženik dužan naknaditi tužitelju štetu nastalu na ime izgubljene zarade zbog premještaja tužitelja sa radnog mjesta šumskog radnika sjekača na slabije plaćeno radno mjesto šumskog radnika na uzgoju šuma, koji premještaj je – kako tužitelj tvrdi-posljedica profesionalne bolesti. Sam tužitelj pri tome tvrdi da je ranije prije premještaja počevši od 2015. imao problema sa desnim ramenom, pa je krenuo na liječničke preglede i terapije, a 2017., dobio je nalaz da više nije sposoban za obavljanje teških fizičkih poslova, a poslije toga na pregledu kod medicine rada, dobio je uvjerenje na kojemu je pisalo da je nesposoban za rad šumskog radnika sjekača, a sposoban za rad šumskog uzgojnog radnika uz ograničenje fizičkih aktivnosti te mu je tuženik promijenio radno mjesto, pri čemu kasniji postupak za utvrđivanje profesionalne bolesti nije pokrenuo niti on, niti tuženik kao njegov poslodavac, niti liječnik opće prakse, a nitko mu nije objasnio koji je način pokretanja toga postupka, te protiv rješenja od 17. travnja 2018. nije podnio žalbu, niti pokrenuo upravni spor.
7. Ranijom odlukom ovog suda ukinuta je prva odbijajuća odluka suda prvog stupnja, jer u takvoj situaciji sud prvog stupnja utvrdio je kako niti jednim dokazom tužitelj nije dokazao nastup profesionalne bolesti, pa niti okolnost da bi pokrenuo postupak utvrđivanja i priznavanja profesionalnih bolesti provodi pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, pri čemu su primjenjuje odredbu čl. 40. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine", broj: 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20, 2/22, 33/23), prema kojemu se postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokreće podnošenjem prijave o ozljedi na radu odnosno profesionalnoj bolesti te će se postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokrenuti pri nadležnom regionalnom uredu Zavoda odnosno nadležnoj područnoj službi Zavoda, prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe na pisani zahtjev ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe, odnosno člana obitelji u slučaju smrti osigurane osobe, kojoj se prema Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, tako da postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede odnosno bolesti za ozljedu na radu može pokrenuti i nadležni regionalni ured odnosno nadležna područna služba Zavoda, ako sazna za činjenice i okolnosti nastanka ozljede odnosno bolesti osigurane osobe na radu ili u vezi s radom. Odredbom čl. 49. istog Pravilnika tužitelju bi u takvom postupku mogla biti izdana isprava medicine rada kojom je dijagnosticirana profesionalna bolest koja se nalazi na listi profesionalnih bolesti, kao i stručno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu-jer se bolest smatra profesionalnom bolešću tek kada je prizna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, pa u slučaju potvrđivanja profesionalne bolesti u Registar profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu upisuju se svi podaci relevantni za bolest i izloženost štetnim utjecajima usklađeni sa hrvatskim zakonodavstvom i preporukama EU u području statističkog praćenja parametara vezanih uz zdravlje i sigurnost na radu. Stoga temeljem citiranih propisa sud prvog stupnja utvrđuje kako se medicinskim vještačenjem u ovome postupku, ne može utvrditi i priznati postojanje profesionalne bolesti, jer bi jedino priznavanjem profesionalne bolesti od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bilo riješeno prethodno pravno pitanje koje tužitelj pokušava riješiti u ovome postupku. Da je prilikom donošenja ocjene medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti, na temelju koje je tužitelj premješten na poslove šumskog radnika postojala osnova za dijagnozu profesionalne bolesti, liječnik specijalist medicine rada bi bolest dijagnosticirao i o tome sačinio mišljenje, a kako to liječnik medicine rada nije učinio, tužitelj po utvrđenju suda prvog stupnja-nije dokazao da je premješten na poslove šumskog radnika zbog profesionalne bolesti. Sud prvog stupnja utvrđuje kako je tužitelju na taj način određeno pravo da u tijeku i okviru parnice dokazuje točno određenu spornu činjenicu za koju je propisan poseban postupak utvrđivanja – no krucijalno je pitanje, da li je uslijed toga što je takav postupak propisan-tužitelju zabranjeno u okviru i za potrebe ovog postupka dokazivati istu činjenicu, jer upravo za takve slučajeve čl. 12. st. 1. i 2. ZPP propisuje da-kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno, a odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno. Pri tome, sud prvog stupnja nije utvrdio – onemogućujući na taj način tužitelju da u okviru ove parnice dokazuje svoju profesionalnu bolest – da li je bilo kojom pravnom normom tužitelju takvo što zabranjeno – izvan općenito propisanog upravnog postupka pred HZZO-om.
8. U tijeku prvostupanjskog postupka sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da prema čl. 34. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20, 2/22), nije priznata profesionalna bolest za koju je posebnim propisima, propisano je da se prava za slučaj profesionalne bolesti ostvaruju nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i priznanja profesionalne bolesti od strane HZZO-a, iz čega proizlazi da bi jedino priznavanjem profesionalne bolesti u upravnom postupku moglo biti riješeno prethodno pravno pitanje iz ovoga postupka. Kako tužitelju nije priznata profesionalna bolest, sud utvrđuje da ne postoji pravna osnova za objektivnu odgovornost tuženika kao njegovog poslodavca, to i iz razloga što tužitelj u ovome postupku nije dokazao uzročnu vezu između postupanja tuženika i njegove navodne profesionalne bolesti. K tome tužitelj nije dokazao da je premješten sa radnog mjesta šumskog radnika sjekača na radno mjesto šumskog radnika zbog profesionalne bolesti.
9. U pogledu osnovnog žalbenog prigovora koji se tiče dužnosti suda da kao prethodno pitanje u ovom predmetu utvrđuje postojanje profesionalne bolesti, valja reći kako upravo sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da tužitelju na temelju posebnih propisa nije priznata profesionalna bolest, te je Kolektivnim ugovorom tuženika (dalje: KU) od 1. veljače 2014. i 16. ožujka 2018. (Narodne novine 37/18), odnosno čl. 43. KU od 1. veljače 2014. i čl. 44. Kolektivnog ugovora od 16. ožujka 2018. (Narodne novine 37/18), te Dodatkom I Kolektivnog ugovora za radnike hrvatskih šuma d.o.o., propisano da ukoliko je radniku konačnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđeno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koje su posljedica profesionalne bolesti, tada radnik ima pravo na plaću koju je primio do trenutka kada mu je rješenjem HZMO-a utvrđena profesionalna bolest, a pod plaćom se smatra, prosječna plaća isplaćena radniku u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je donijeto rješenje HZMO i ista se usklađuje sa porastom plaća kod poslodavca.
10. Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede za ozljedu na radu pokreće poslodavac podnošenjem prijave o ozljedi na radu kod nadležnog regionalnog ureda/područne službe HZZO-a prema mjestu prebivališta/boravišta osigurane osobe. Postupak se može pokrenuti pisanim zahtjevom po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđene osobe (člana obitelji u slučaju smrti osigurane osobe), a može ga pokrenuti i nadležni regionalni ured/područna služba HZZO-a, ako sazna za činjenice i okolnosti nastanka ozljede na radu ili u vezi s radom (članak 128. ZOZO) Prijava o ozljedi na radu podnosi se na tiskanicama "Prijava o ozljedi na radu" - Tiskanica OR i uz prijavu se obvezno naznačuje uzrok ozljede, sukladno popisu oznaka uzroka ozljeda sadržanih u Prilogu 1. Pravilnika, a uz prijavu ozljede na radu obvezno se prilaže medicinska i druga dokumentacija kojom se može dokazati da je nastanak ozljede i mjesto nastanka ozljede uzročno-posljedično vezan uz obvezu i proces rada odnosno obavljanja djelatnosti. Odredbom članka 130. stavkom 1. točkom 1. ZOZO-a propisano je da se prijava o ozljedi na radu podnosi se u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede, dok je stavkom 2. propisano da osigurana osoba za koju nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od tri godine od isteka rokova od 8 dana od dana nastanka ozljede gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. Iz navedenih odredbi razvidno je da osiguranici HZZO-a ostvaruju zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu u slučaju ozljede na radu prema odredbama ZOZO-a i naprijed citiranog Pravilnika te da priznavanje prava na bolovanje te naknade plaće za vrijeme bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti utvrđuje nadležno tijelo HZZO na temelju prijave ozljede koju obavlja poslodavac, ili nadležni liječnik ili sama osoba u upravnom postupku reguliranom Zakonom o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09), u rokovima i pod uvjetima propisanim ZOZO-om i Pravilnikom.
11. Sud se u prvostupanjskoj presudi pozvao na odredbe Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, koji propisuje proceduru podnošenja prijave i postupak priznavanja profesionalne bolesti. Člankom 47. navedenog pravilnika propisano je da se prijava profesionalne bolesti podnosi u roku od osam dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijalista medicine rada kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest. Kako tužitelj takvu ispravu nije primio, jer mu nije dijagnosticirana profesionalna bolest s Liste profesionalnih bolesti (koja lista je sastavni dio Zakona o listi profesionalnih bolesti), prijavu nije podnio niti je tuženik kao poslodavac zaprimio takvu ispravu ordinacije medicine rada s dijagnozom profesionalne bolesti, niti prilikom donošenja uvjerenja kojim je tužitelju utvrđena zdravstvena nesposobnost za poslove šumskog radnika sjekača, što je za posljedicu imalo premještaj na poslove šumskog radnika, a niti ranije, iako je tužitelj kao šumski radnik sjekač svake godine išao na redovite liječničke preglede na medicinu rada pa dakle pravilno utvrđuje sud prvog stupnja kako liječnik specijalist medicine nije izdao ispravu s odgovarajućom dijagnozom na temelju koje bi bio pokrenut postupak priznavanja profesionalne bolesti te stoga niti tuženik nije imao osnove pokrenuti postupak priznavanja profesionalne bolesti za tužitelja, jer nije imao ispravu s dijagnozom profesionalne bolesti, već samo uvjerenje medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti, koja istodobno ne znači utvrđeno profesionalno oboljenje. Konačno, pravilno sud utvrđuje i to kako je tužitelj HZZO-u, Područna služba Slavonski Brod podnio prijavu za priznanje profesionalne bolesti od 13. veljače 2023., a 20. ožujka 2023. dostavio je Zavodu zahtjev za obustavu postupka, pa je HZZO 27. ožujka 2023., donijelo rješenje kojim se obustavlja postupak za priznavanje profesionalne bolesti tužitelju.
12. Stoga se odluka suda prvog stupnja u svemu ukazuje pravilna i zakonita, pa je budući da je i odluka o troškovima pravilna i zakonita u smislu čl. 154. st. 4. i 155. ZPP temeljem čl. 368. st. 1. ZPP budući da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo podnesene žalbe protiv presude odbiti i njima pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu, 10. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća:
Darija Horvat
