REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4933/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PO OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa i uprave, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž R-825/24-2 od 1. listopada 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-1614/2023-75 od 28. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 10. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž R-825/24-2 od 1. listopada 2024. protiv toč. I. podtočke 2. i 3. i toč. II. izreke radi povrede ljudskih prava i to prava na mirno uživanje vlasništva.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž R-825/24-2 od 1. listopada 2024., kojom se preinačava presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-1614/2023-75 od 28. kolovoza 2024., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

2. Tužitelj je postavio četiri pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i to:

"1. Ima li zakonske osnove da se prekovremeni sati i slobodni dani ostvareni u tekućem mjesecu obračunavaju i isplate u sljedećem mjesecu?

2. Je li tuženik obvezan isplatiti prekovremene sate u mjesecu u kojem su prekovremeni sati nastali ili prekovremene sate može isplatiti i u narednom mjesecu?

3. Može li sud, mimo prijedloga stranaka, odrediti predmet vještačenja?

4. Može li sud, mimo propisa o plaći, odrediti kako se obračunava plaća?"

3. Tužitelj smatra da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na mirno uživanje vlasništva i prava na pravično suđenje, jer je pobijana odluka, prema stajalištu tužitelja, arbitrarna.

4. Odgovor na tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

5. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan.

6. Predmet spora je isplata razlike plaća za pojedine mjesece u razdoblju od 1. siječnja 2014. pa do 30. lipnja 2017. za neisplaćene prekovremene radne sate.

7. Sud drugog stupnja svoju odluku temelji na utvrđenju da su tužitelju do siječnja 2017. prekovremeni sati isplaćivani paušalno, a ne prema stvarnom broju ostvarenih prekovremenih radnih sati, da su tužitelju slobodni dani za ostvarene prekovremene sate evidentirani u isplatnim listama plaće, te da je tužitelju s osnove prekovremenog rada u utuženom razdoblju isplaćeno više prekovremenih sati nego što je ostvareno i evidentirano.

8. U odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava tužitelj je učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i pravo na mirno uživanje vlasništva u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.

9. Sud drugog stupnja utvrdio je da su tužitelju prekovremeni sati isplaćivani paušalno a ne prema stvarno odrađenom broju prekovremenih sati, da je tuženik tužitelju platio 13,5 sati više nego što je tužitelj prekovremenih sati i odradio. U takvoj činjeničnoj situaciji, tužitelj je učinio vjerojatnim da je tuženikovo postupanje (paušalan obračun prekovremenih sati) uzrok vođenja postupka, jer tužitelj nije mogao provjeriti jesu li mu svi prekovremeni sati plaćeni, a zbog čega je moguće da je tuženikovo postupanje uzrokovalo troškove parničnog postupka (tako i Rev— 89/2021).

10. Budući da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo, valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP tužitelju dopustiti podnošenje revizije, pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

11. U odnosu na pravna pitanja i u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava i to prava na pravično suđenje uzeto je da je prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP povučen.

Zagreb, 10. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug