Poslovni broj: K-343/20-90

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po mr. sc. Aleksandri Leljak kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog LŽ, zbog kaznenog djela opisanog i kažnjivog po članku 228. stavku 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17; dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-195/2017 (sada KO- DO-278/2020) od 24. studenog 2017., nakon održane javne rasprave 9. prosinca 2024. u prisutnosti Ivane Smrkulj, općinske državne odvjetnice u Zlataru i optuženika uz zamjenika branitelja, odvjetnika RŽ te oštećenog DŽ, **.**.2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 dalje: ZKP) optuženi LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin DŽ i L rođene R, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sada u Kaznionici u Lepoglavi, državljanin Republike Hrvatske, strojarski tehničar, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, živi u izvanbračnoj zajednici, otac troje djece, vojsku služio u Nikšiću 1987., osuđivan, vode se drugi kazneni postupci zbog kaznenih djela krađe, nalazi se na izdržavanju kazne u drugom predmetu

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

početkom veljače 2017., u Zlatar Bistrici, Ervenik, u nakani pribavljanja tuđe stvari, u šumi zvanoj „Donji Rebar“ na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], vlasništvo DŽ, posjekao te uzeo i za sebe zadržao 11 stabala hrasta kitnjaka, ukupne vrijednosti drvne mase 8.796,37 kuna,

dakle, tuđe pokretne stvari oduzeo drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji,

čime bi počinio kazneno djelo protiv imovine - krađom, opisano i kažnjivo po članku 228. stavak 1. KZ/11.

II. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP te nužni izdaci optuženika, kao i nagrada i nužni izdaci njegovog branitelja padaju na teret državnog proračuna.

Obrazloženje

1.1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu, zbog dva kazenena djela krađe. Rješenjem izvanraspravnog vijeća ovog suda poslovni broj: Kv-239/20 od 12. listopada 2020. odlučeno je da će se u odnosu na kazneno djelo pod točkom 2. optužnice nastaviti postupak pod istim brojem spisa, dok će se u odnosu na kazneno djelo, sada predmet ovog postupka, naznačeno pod točkom 1. optužnice, postupak razdvojiti. Rješenjem izvanraspravnog vijeća ovog suda poslovni broj: Kv-404/23 od 22. siječnja 2024. spis predmeta spojen je na spis ovog suda poslovni broj: K-126/21, da bi sud na raspravi 6. ožujka 2024. (list 237) ponovno spis razdvojio iz razloga svrhovitosti.

1.2.Oštećenik je prije zaključenja rasprave povukao imovinskopravni zahtjev na ime naknade štete počinjenje kaznenim djelom.

2.Pozvan da se očituje o osnovanosti optužbe, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za inkriminirano mu kazneno djelo.

3.1.Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedoke: oštećenika DŽ (stranice 67-68), MŽ (stranica 74-75), KŽ, UŽ i ZŽ (stranice 79-82) te Željka Katića i stalnog sudskog vještaka za geodeziju Maria Kranjca (stranice 227-228).

3.2.Pročitani su: kaznena prijava DŽ iz [adresa] (list 6), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zlatar od 7. svibnja 2017. (list 7), izračun šumske štete broj: 2/SG Savjetodavne službe iz Zagreba, Klasa: 321-06/17-04/9, Urbroj: 367-07-04-17-3SG od 8. ožujka 2017. (list 8-9,16-17), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave DŽ u Policijskoj postaji Zlatar Bistrica broj: 511-17-10/3-572/2017 od 28. ožujka 2017. (list 13), izjava oštećenika o imovinskopravnom zahtjevu (list 14), izvod iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zlatar Klasa: 935-07/17-01/277, Urbroj: 541-11-04/5-17-2 od 28.02.2017. (list 18), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave ošt. VŽ u Policijskoj postaji Donja Stubica broj: 511-17-06/3-K-79/2017 od 24. svibnja 2017. (list 27), izjava oštećenika o imovinsko pravnom zahtjevu (list 28), izračun šumske štete broj: 8/2017PB Savjetodavne službe Zagreb, Klasa: 321-06/16-04/48, Urbroj: 367-07-04-17-2PB od 23.05.2017. (list 32-35), zahtjev za izračun šumske štete br. 9 od 9.svibnja 2017. (list 36), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Donaj Stubica Klasa: 935-07/17-01/483, Urbroj: 541-11-05/8-17-2 od 9. svibnja 29017. (list 38), izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica od 8. svibnja 2017. (list 39), punomoć za VŽ od 9. svibnja 2017. (list 40), ispis dojave od 24.05.2017. (list 41-42), punomoć (list 45), ugovor o kupoprodaji trupaca između ŠŽ i " [obrt]" obrta za usluge u šumarstvu od 14.04.2017. (list 46-48, 83-85), zapisnik o ispitivanju žrtve DŽ od 16. kolovoza 2017. (list 62-65), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆŽ od 16. kolovoza 2017. (list 66-67), zapisnik o ispitivanju žrtve VŽ od 17. kolovoza 2017. (list 70-73), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠŽ od 22. rujna 2017. (list 80-82), izvadak iz zemljišne knjige (list 86-87), izvod iz katastarskog plana od 13.04.2017. (list 88-90), elaborat sa smjernicama gospodarenja Savjetodavne službe od 05.05.2017. (list 91, 93), doznačena knjižica Etat za godinu 2017. od 24.04.2017. (list 92, 94), zapisnik o ispitivanju svjedoka EŽ od 12. listopada 2017. (list 117-118), zapisnik o ispitivanju svjedoka GŽ od 12. listopada 2017. (list 119-120), zapisnik o ispitivanju svjedoka MŽ od 13. listopada 2017. (list 121-122), zapisnik o ispitivanju svjedoka UŽ od 19. listopada 2017. (list 128), zapisnik o ispitivanju svjedoka ZŽ od 16. studenoga 2017. (list 129-130), nalaz i mišljenje geodetskog vještaka od 13. siječnja 2020. uz skicu (list 222-225) te izvadak iz Kaznene i prekršajne evidencije za optuženika (list 258-262 spisa). kaznena prijava ošt. DŽ iz [adresa] (list 8), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zlatar od 7. svibnja 2017. (list 10), izračun šumske štete broj: 2/SG Savjetodavne službe iz Zagreba, Klasa: 321- 06/17-04/9, Urbroj: 367-07-04-17-3SG od 8. ožujka 2017. (list 12-13, 23-24), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave DŽ u Policijskoj postaji Zlatar Bistrica broj: 511- 17-10/3-572/2017 od 28. ožujka 2017. (list 18-19), izjava oštećenika o imovinskopravnom zahtjevu (list 20), izvod iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zlatar Klasa: 935-07/17-01/277, Urbroj: 541-11-04/5-17-2 od 28.02.2017. (list 25), zapisnik o ispitivanju žrtve DŽ od 16. kolovoza 2017. (list 32-35), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆŽ od 16. kolovoza 2017. (list 36-37 zapisnik o ispitivanju svjedoka MŽ od 13. listopada 2017. (list 52-53), zapisnik o ispitivanju svjedoka UŽ od 19. listopada 2017. (list 55-56), zapisnik o ispitivanju svjedoka ZŽ od 16. studenoga 2017. (list 57-58).

3.3.Na kraju dokaznog postupka, nakon što su pročitani izvaci iz njegove kaznene i prekršajne evidencije, optuženik je iznio obranu (list 242).

4.1.Optuženik se branio navodeći da nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Sa jedne strane nekretnine na kojoj je kupio stabla za sječu nalazi se oranica ČŽ, dok je sa sjeverne strane među utvrdio putem aplikacije "katastar.hr", a uz pokazivanje UŽ i njenog supruga. Geodetskom identifikacijom u ovom postupku je utvrđeno da sjeća nije bila na nekretnini oštećenika. Sječu na česti 1684/1 je vršio obrt [obrt], vlasnik ZŽ. On je među koju je pokazala UŽ utvrđivao i putem aplikacije da si to provjeri. Njega nije zanimalo, niti je UŽ govorila koliko često ona dolazi u tu šumu, ona je u među koju je pokazivala bila sigurna.

5.1.Slijedom takve obrane u postupku nije bilo nespornih činjenica.

5.2.Ostalo je sporno je li optuženik početkom veljače 2017., u [adresa], u nakani pribavljanja tuđe stvari, u šumi zvanoj „Donji Rebar“ na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], vlasništvo DŽ, posjekao, te uzeo i za sebe zadržao 11 stabala hrasta kitnjaka, ukupne vrijednosti drvne mase 8.796,37 kuna.

6.1. Nekretnina sporne sječe identificirana je pomoću nalaza i mišljenja vještaka na listovima 225-229 spisa, gdje je vidljivo da je sporna sječa izvršena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U optužnici je navedena nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud je po službenoj dužnosti, slijedom nalaza vještaka, pribavio izvadak iz zemljišnih knjiga za nekretninu oznaka kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisano u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i utvrdio da je ona upisana kao vlasništvo UŽ.

6.2. Prilikom očevida obilazi se sa oštećenikom šuma i označavaju se panjevi, time da se u šumi duž cijele površine raštrkano nalazi više panjeva, koji su sada prekriveni lišćem, a oštećenik pokazuje 16 panjeva, time da nije potupno siguran jesu li svi panjevi iz sporne sječe. Navodi da je on tu šumu čuvao i da je prije svega nanijeta neimovinska šteta, iz sentimentalnih razloga. Kao početnu točku međe za šumu pokazuje drvored stabala uz koje se sada nalazi šikara koja je nekad bila oranica. Od te točke on odmjeri 18 metara, južno je njegova šuma, a s gornje strane 38 metara. On zna gdje je međa između njegove šume i šume UŽ, time da tu među pokazuje geodetima. Ni on ni obitelj UŽ nisu gospodarski iskorištavali svoje šume.

6.3.1.Geodetski vještak je dostavio u spis nalaz sa očitovanjem, na temelju pravila struke, katastarskih podataka te neposrednih opažanja sa očevida, o tome na nekretni/nekretninama kojih oznaka se nalaze panjevi koji su po pokazivanju oštećenika bili panjevi sporne sječe i na očevidu označeni od 1-16 te da sačini skicu na kojoj će označiti poziciju panjeva. Prema nalazu, svi se panjevi nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to cijelom desnom stranom nekretnine, uzduž nje od međe prema središtu. Prema istom nalazu i skici, oštećenik je kao svoju nekretninu pokazao dio šume koji ne odgovara nijednoj cjelovitoj nekretnini prema katastarskom planu.

6.3. 2.Stalni sudski vještak za geodeziju Mario Kranjec objasno je na raspravi da je kod izrade skice primijenio satelitske i terestričke metode izmjere kako je navedeno u nalazu i mišljenju koji garantiraju apsolutnu točnost pozicioniranja 2-3 cm. Smatra potrebnim istaknuti da je kroz povijest, a ovdje imamo razdoblje dulje od 100 godina tijekom kojeg nije izvršeno usklađivanje, došlo na terenu do promjena. Kada se utvrdi da stanje na terenu ne odgovara postojećoj izmjeri, tada ima mjesta novoj izmjeri, a kod nove izmjere pozivaju se posjednici i vlasnici nekretnine koja je predmet te izmjere, kao i posjednici i vlasnici susjednih nekretnina. Dakle, moguće je da cijeli taj "blok" više ne odgovara stanju kakvo je bilo kod posljednje izmjere. Stanje kakvo je prikazao u nalazu i skici odgovora stanju u javnim upisnicima na današnji dan, kao i na dan očevida.

6.3.3.Nalaz i mišljenje sud ocjenjuje stručnim, objektivnim, jasnim i potpunim, a stranke mu nisu prigovarale.Na oštećenikove prigovore vještak je odgovorio na jasan i razumljiv način. Stoga

7.1.1. Oštećenik je iskazao (list 67-68) da je vlasnik šume koja graniči sa šumom UŽ. Šumu povremeno obilazi pa je tako u godini kada je i podnio prijavu obišao šumu i vidio da je srušeno 11 hrastova. Hrastovi se nalaze raštrkani po šumi, šuma je široka oko 10 metara i ti hrastovi su bili na više mjesta u šumi. Šuma nije bila za sjeću i nikada nije u šumi sjekao. Šumu je naslijedio od roditelja. Hrastove niti nije imao potrebe sjeći jer se oni sjeku kada je potreba za tehničkim drvom. On je čuo već mjesec dana prije toga da je optuženik počeo sjeći općenito, da nabavlja drva i tada je išao u šumu pogledati s namjerom da vidi gdje bi bila međa. Naime, sestra UŽ svoju je šumu prodao optuženiku pa je mislio da bi i UŽ mogla prodati šumu i želio je da se uredi međa. Ne sjeća se je li išao u šumu sam ili s nekim. On je išao vidjeti je li u šumi međa vidljiva ili bi ju trebalo učiniti vidljivom, od djetinjstva zna i za svoje i za tuđe međe u šumi. Zatim je išao opet u šumu jer se je čulo, ne zna od koga, da optuženik sječe i vidio je da su porušena njegova stabla. Nazvao je optuženika i on je rekao da je šumu kupio od UŽ. Optuženik je sa oštećenikom bio u šumi i točno je pokazao među pa je onda njega pitao zašto je išao 18 metara od međe u tuđe. Također mu je pokazao posjedovni listi i on je rekao: "pa vidi zbilja si vlasnik", ali također i da je to samo katastar. Ponudio se čak da nadoknadi štetu te da urede među, ali do uređenja međe po geodetu nije došlo jer je optuženik samo odgađao. Oštećenik je u šumi zatekao i BŽ sa suprugom te je on rekao da je kupio za 1.200,00 kuna drva od LŽ. Oštećenik je siguran da je u vezi s prodajom drva i neki ZŽ, ali ne zna u kakvoj je točno vezi. Nekada su postojali kameni koji su služili kao međašne oznake, sad ih više nema. On među odmjeri tako da počnem mjeriti od jedne nekretnine obitelji D koja je prije bila oranica, a sada je zarasla, od te oranice se proteže šuma UŽ koja je oko 40 metara široka, nije siguran koliko je široka, on je u katastru već prije sporne sječe uzo podatke i pomoću tih podataka odmjeri među pomoću metra. On je među mjerio sa sinom i prije ove sječe i poslije ove sječe. To je bilo 2017. Tom prilikom kada je mjerio među nije bila prisutna UŽ. Nije bilo potrebe da ju zove jer nije ona sjekla šumu. Kad je mjerio, geodete nije bilo. Među je mjerio sam. Nije stavio međašne oznake kada je mjerio prije sječe, a nakon sporne sječe je ponovno mjerio među i tada je među označio na način da je crvenim sprejem označio stabla na međi, i to prije nego što je zatekao BŽ i suprugu u šumi. Teško se kreće, ali otprilike jednom mjesečno ima običaj pogledati šumu. Nikad ranije nije primijetio da bi u šumi bili sječeno. Nije osobno vidio da optuženik sječe šumu, njemu su ljudi rekli da su od optuženika kupili drva pa je pretpostavio da je on posjekao šumu. Šumu su sjekli GŽ i ZŽ, a to je optuženikova firma koju je otvorio pod imenom jedne osobe koja se preziva GŽ, a ime joj ne zna.

7.1.2. Dopunski ispitan, iskazao je da se njegova obitelj nalazi u posjedu šume koju je pokazao na očevidu od 1912., nikakvih sporova nije bilo. Šuma UŽ graniči s tom šumom. Nikada nije bilo sporova oko posjeda, odnosno uživanja šume između članove njegove obitelji i članova obitelji UŽ. Smatra da nalaz vještaka nije precizan, a što se tiče oznake nekretnine koju su obitelj i on uživali, konkretno kč. br. [katastarska čestica], to se do sada nikada nije pokazalo spornim, nije nikada radio izmjeru na terenu i uspoređivanje stanja terena s katastarskim planom. UŽ sa njim nije u rodu. 1912. njegov prapradjed dijelio se sa suposjednicima i utvrdili su na terenu tko uživa koju nekretninu. Ne zna je li u toj diobi sudjelovao i neki prednik UŽ.

7.2.1. Svjedokinja UŽ iskazala je (list 80-81) da se više zbog proteka vremena i tragedija koje su je zadesile u privatnom životu ne sjeća detalja. Načelno može reći da je sa optuženikom dogovorila da posjeće stabla u njenoj šumi. U šumi je sa njim bila jednom, i to ne dok je bila sjeća, time da je sigurna u jednu među, s jedne strane je sječeno i tamo se cijelom dužinom međe vidi da su mala stabla. S lijeve strane nije bila sigurna u među, ostavila je optuženiku na povjerenje da si sam nađe među. On je rekao da ima aparat za međe i da si to može sam naći. Na temelju kojih podataka je optuženik mjerio, ne zna. Ona je s četrnaest godina otišla od kuće i u šumi nije bila. Zbog toga u međe, osim one međe koju je opisala kao vidljivu, nije sigurna. Ne zna koliko je ukupno stabala optuženik posjekao, ne zna koliko stabala je dovezao k njoj, niti koliko stabala je uzeo sebi. Nije mu platila nisam, nego si je on uzeo drva zauzvrat za uslugu. Zna da je DŽ osoba iz sela u kojem je rođena, a ima li on tamo negdje šumu, ne bi mogla pokazati. Kada joj se predočava njen iskaz na poleđini lista 128 spisa u smislu da je LŽ pokazala među i rekla da ruši unutar pokazanih granica, ostaje kod iskaza da je njemu pokazala jednu među, a drugu je pomoću aparatića odmjerio on sam. Ona je operirala kralješnicu te nije niti mogla hodati po šumi. Nije joj poznat obrt " [obrt]". Ona je drva iz svoje šume prodala LŽ, ne sjeća se za koji iznos. Nije sudu predočila da je prodala drva optuženiku jer je od svega toga ošamućena. Ne zna za koliko je drva prodala, niti tko je rušio stabla u šumi. Nije više sigurna je li optuženiku stabla prodala ili je putem stabala kompenzacijom platila uslugu rušenja stabala. Nju je optuženik zvao i pitao je li zainteresirana za prodaju drva iz svoje šume njemu. Potpuno je sigurna da je LŽ zvao nju, a u tom razgovoru je onda rekla i da treba drva za grijanje. Ona je za LŽ do tada samo čula, ali je on nju nazvao. Nije tražila optuženika da njoj nađe kupca za drva. U šumi su prilikom dogovora bili njen sada pokojni suprug, ona, optuženik i sa njim neki čovjek kojeg ne poznaje. Sve se odvijalo brzinom munje, misli da međe u šumi nisu označili, optuženik je imao sprej, a što je s njim radio ne zna. Ne zna jesu li suprug i ona bili na donjoj međi, ona je samo pazila da u šumi ne bi pala. Ne zna je li potpisala kakve papire vezano uz izračun drvne mase ili nešto slično. Misli da su joj stabla dovezena prije proljeća. Čini joj se da ih je dovezao optuženik. Ona ih je iskoristila za ogrijev, ali ne zna koliko dugo je njima ložila. Dovezao joj je debla, a jednog čovjeka je angažirala da debla pripremi u obliku cjepanica, ne zna koliko je to platila, niti koliko dugo je trajao postupak priprema debala u cjepanice. Nije niti sigurna je li joj optuženik dovezao stabla.

7.2.2. Svjedokinja se i pisano očitovala (list 233) navodeći da zbog zdravstvenih I dinancijskih razloga ne može doći na dopunsko ispitivanje na raspravi. Istaknula je da ostaje kod iskaza kojeg je dala na raspravi, da je s jedne strane znala pokazati među, a s druge strane je među utvrdio optuženik pomoću aparata.

7.2.3. Nakon toga više nije bilo potrebno ispitivati svjedokinju, niti je pozivati na očevid jer se ona jasno deklarirala da je znala samo jednu među, i to onu koji je prepoznala da tamo rastu mala stable. Zbog proteka vremena od sječe, kao i dugog razdoblja u kojem svjedokinja nije uopće dolazila u spornu šumu, njenim ispitivanjem niti pokazivanjem ne bi se mogle utvrditi bitne činjenice glede identifikacije nekretnine sječe.

7.3. Svjedok GŽ iskazao je (list 73) da mu je poznata šuma u kojoj je vršena jedna od spornih sjeća. To je šuma u kojoj je UŽ pokazala međe. Poznato mu je da je optuženik šumu od nje i kupio. Svjedok je osobno bio u šumi dok je UŽ pokazivala međe. Svjedok je otvorio obrt " [obrt]" u dogovoru sa optuženikom. Optuženik je imao punomoć i mogao je sklapati ugovore za taj obrt. Svjedok se na ugovoru koji se nalazi u ovom spisu na listu 78 nije potpisao. ŠŽ ne poznaje. Pretpostavlja da optuženikova supruga vodi papire za obrt. Obrt " [obrt]" je zatvorio u neko vrijeme prošle godine. Nije želio imati problema. U šumi gdje je međe pokazala UŽ, stabla je rušio obrt [obrt] u vlasništvu ZŽ. Stabla je rušio sam ZŽ. Svjedok je bio prisutan dok se rušilo te je pomagao izvlačiti drva. Dok je bio u šumi, ne sjeća se da bi netko došao s bilo kakvim prigovorima da ne bi imali pravo rušiti. U šumi se rušilo jedan dan, i to oko 25 stabala hrasta. Ne zna za što je hrast bio namijenjen, valjda su ga prodali, niti o tome je li hrast prodan, niti o tome kome bi eventualno bio prodan, nema saznanja. UŽ pokazala je i među i stabla koja bi se imala srušiti, optuženik je po njenom pokazivanju označio stabla.

7.4. Svjedok MŽ iskazao je (list 74) da je od optuženika kupio deset "repova" hrasta za ogrjev za cijenu 1.100,00 kuna, točnog iznosa se ne sjeća. Njemu je optuženik objasnio gdje se nalaze drva i svjedok je išao po njih u šumu. Za oko mjesec dana njegov otac je također kupio drva od optuženika i tada je do njega došao DŽ, u šumu, rekao je da je to njegova šuma i otac više nije uzimao drva iz šume. Ne zna koliko novaca je otac dao optuženiku, ali zna da na kraju nije dobio sva drva koja je platio. Nema saznanja o tome na koji način bi eventualno otac i optuženik rješavali nastali problem. Svjedok je znao da je optuženik bavi drvima i zbog toga ga je pitao ima li drva na prodaju, kada ga je jednom slučajno sreo. Nije znao točno objasniti na koji način se to optuženik "bavi drvima", samo je znao da se od njega mogu kupiti drva. Svjedok je u šumi sam rezao "repove" stabala. "Repovi" stabala su zapravo grane pa je grane rezao. Dok je bio u šumi, više nije bilo debla jer su debla bila odvezena. Na panjevima su bile crvene točkice pa zbog toga pretpostavlja da su stabla bila označena.

7.5. Svjedok ZŽ iskazao je (list 82) da je bio na ispomoći optuženiku u šumi Donji Rebar. Porušio je tri stabla hrasta koja su visjela preko ceste na jednu staru kućicu, i to je morao paziti da se ne ošteti kućica. Također je optuženiku pomagao izvući ostala stabla koja su bila već srušena iz šume. Sada se ne sjeća broja tih stabala, a siguran je da su to bili samo hrastovi. To je radio iz usluge, on je obavljao poslove u svojoj šumi udaljenoj 200 metara pa ga je optuženik pitao kada je već bio tamo da mu pomogne. Ne zna čija je šuma bila u kojoj je optuženik rušio. Stabla koja je svjedok rušio bila su označena crvenom bojom kakvu pušta marker za označavanje stabala. Njemu je optuženik za uslugu dao tri do četiri "repa" hrasta. On je u šumi vidio međašne oznake u vidu crvenih crta na stablima s gornje i donje linije stabala, ne zna na kojem broju stabala su bile takve linije. Te su crvene crte međe bile označene istom bojom kao i stabla za rušenje.

7.6. Svjedok ĆŽ (list 36-37) iskazivao je o sječi u jedno drugoj šumi, koja nije predmet ovog postupka, a na okolnost da bi ga optuženik prevario na način da je posjekao stable i u njegovoj šumi I u šumi njegovog bratića. Svjedok je bratića DŽ obeštetio, a svjedoku optuženik nije ništa platio. Bratić DŽ mu je rekao da je optuženik posjekao stable u njegovoj šumi u predjelu Donji Rebar te mu se nakon toga više nije javljao.

7.7. Svjedokinja KŽ (list 80) iskazivala je samo o tome da je kao službena osoba procijenila šumsku štetu po pokazivanju oštećenika pa utoliko njen iskaz nije bitan za utvrđivanje spornih činjenica u ovom predmetu.

8.1. Optuženiku se stavlja na teret da je posjekao 11 stabala hrasta na nekretnini oznaka broj 1686/8 k. o. [katastarska općina], koja je upisana u posjedovni list 2164 k. o. [katastarska općina] kao posjed oštećenika. Geodetskim vještačenjem nekretnina sporne sječe identificirana je kao nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica] šuma Reber upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao samovlasništvo UŽ. Također je utvrđeno da nekretnina koju je oštećenik pokazao kao svoju ne odgovara položaju nijedne cijele nekretnine prema katarskom planu.

8.2. Iskaz svjedoka GŽ potvrđuje obranu optuženika. Svjedoci MŽ i ZŽ nisu imali saznanja o bitnim činjenicama u pogledu identifikacije nekretnine. Iskaz svjedoka ĆŽ ne može se dovesti u vezu s spornim činjenicama u ovom predmetu jer on nema neposredna, nego samo posredna saznanja, i to od oštećenika. Oštećenik je iskazao da u svojoj šumi nikada nije sjekao, da u trenutku sječe u šumi nije bilo međašnih oznaka, nego je on sam odmjerio među. Tom prilikom nije bilo UŽ kao osobe koja je vlasnica susjedne nekretnine. Geodetsko vještačenje u ovom predmetu pokazalo je da međe koje je oštećenik pokazao ne odgovaraju međama prema katastarskim podacima. Svjedokinja UŽ iskazala je da je bila sigurna samo u jednu među, koju je optuženiku i pokazala, dok je drugu među optuženik odmjerio pomoću mjernog uređaja, odnosno kako se pokazalo, aplikacije na mobitelu. Svi panjevi sporne sječe identificirani su unutar nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] šuma Reber upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao samovlasništvo UŽ. To bi značilo da je optuženik pomoću aplikacije na mobitelu točno identificirao nekretninu UŽ, od koje je kupovao stabla. Isto tako, napor kojeg je optuženik uložio, da na teren dovede osobu od koje kupuje stabla i da pomoću aplikacije provjeri međe te nekretnine, po ocjeni suda, predstavlja napor koji bi svaka prosječna osoba uložila u cilju da izvrši potrebne provjere prije sječe. Iskaz svjedokinje UŽ valja sagledati i u kontekstu njenog osobnog interesa, da se zaštiti ako bi se pokazalo da nije dobro pokazala među. Iskaz oštećenika je također subjektivan, on je bio uvjerenja da poznaje međe nekretnine koju je naslijedio, ali se pokazalo da to nije točno. Geodetski vještak Kranjec ostavlja prostora za mogućnost da se stanje posjeda u naravi promijenilo te da bi moguće trebalo izvršiti novu izmjeru da se utvrdi pravo stanje na terenu. Međutim, to u ovoj situaciji nije bitno. Optuženiku se stavlja na teret da je postupao u namjeri pribavljanja tuđe stvari. Prodavateljica UŽ pokazala mu je među, a on je pomoću aplikacije identificirao nekretninu i na njoj izvršio sjeću. Prema takvom stanju stvari, ne može se, po ocjeni suda, govoriti o tome da je optuženik namjerno rušio stabla koja nije platio. Osim toga, kao nekretnina sječe u optužnici je naznačena druga nekretnina, a ne nekretnina na kojoj je sječa izvršena.

8.3. Stoga je sud optuženika oslobodio optužbe, nalazeći da nije dokazano da je počino djelo koje mu se stavlja na teret. Također je, na temelju odredbi naznačenih u izreci, odlučio o troškovima postupka.

U Zlataru 10. prosinca 2024.

SUTKINJA

mr. sc. Aleksandra Leljak

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-278/2020

2. Optuženi LŽ, Kaznionica u Lepoglavi

3. Odvjetnik Josip Čiček, Zagreb

4. Oštećenik-po pravomoćnosti