Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3033/2024-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Dubravke Penić Lukač, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Odvjetničko društvo Marić Stajčić i Perkov, odvjetnici iz Zagreba, protiv I. tuženika JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Pećarević, odvjetnica iz Zagreba i II. tuženice EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Davor Galetović, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbama tužiteljice i II. tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3472/2020-60 od 12. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2024. godine,

p r e s u d i o j e

Odbija se kao djelomično neosnovana žalba II. tuženice i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3472/2020-60 od 12. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke.

r i j e š i o j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 3472/2020-60 od 12. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkama III., IV., V. i VI. izreke i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I. Utvrđuje se da je ništetan i da ne proizvodi pravne učinke Ugovor o darovanju nekretnine sklopljen u Zagrebu dana 25.09.2013. između I. tuženika JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženice EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a na kojem Ugovoru o darovanju nekretnine su potpisi I. i II. tuženika ovjereni kod javnog bilježnika Vladimira Marčinka iz Zagreba, Palmotićeva 43a, pod poslovnim brojem OV- 9058/13, kojim je I. tuženik darovao II. tuženici sljedeće nekretnine:

- zk.č.br. [katastarska čestica], kuća br. 84, bazen i dvorište [adresa], ukupne površine 5187 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. [katastarska čestica], livada u [adresa], ukupne površine 5532 m2, odnosno 1538.1 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 3/1000 dijela zk.č.[katastarska čestica], kuća broj 42 C i dvorište u [adresa], površine 1641 m2 odnosno 456 čhv, a koji suvlasnički udio je neodvojivo povezan s pravom vlasništva posebnog dijela – spremište u razizemlju oznake SP2 ukupne površine 2,50 čm, u nacrtu etažiranja označeno smeđom bojom, upisano kao 22. etaža, [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 20/1000 dijela zk.č.br. [katastarska čestica], kuća broj 42 C i dvorište u [adresa], površine 1641 m2 odnosno 456 čhv, a koji suvlasnički udio je neodvojivo povezan s pravom vlasništva posebnog dijela – garažno parkirno mjesto u prizemlju oznake GPM4 ukupne površine 17,78 čm, u nacrtu etažiranja označeno tamno zelenom bojom, upisano kao 30. etaža, suvlasnički dio 30, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 24/1000 dijela zk.č.br. [katastarska čestica], kuća broj 42 C i dvorište u [adresa], površine 1641 m2 odnosno 456 čhv, a koji suvlasnički udio je neodvojivo povezan s pravom vlasništva posebnog dijela – garažno parkirno mjesto u prizemlju oznake GPM5 ukupne površine 21,52 čm, u nacrtu etažiranja označeno plavom bojom, upisano kao 31. etaža, suvlasnički dio 31, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 14/1000 dijela zk.č.br. [katastarska čestica], kuća broj 42 C i dvorište u [adresa], površine 1641 m2 odnosno 456 čhv, a koji suvlasnički udio je neodvojivo povezan s pravom vlasništva posebnog dijela – parkirno mjesto oznake PM1 ukupne površine 12,29 čm, u nacrtu etažiranja označeno svjetlo zelenom bojom, upisano kao 36. etaža, suvlasnički dio 36, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 175/1000 dijela zk.č.br. 8484/107, kuća broj 42 C i dvorište u [adresa], površine 1641 m2 odnosno 456 čhv, a koji suvlasnički udio je neodvojivo povezan s pravom vlasništva posebnog dijela - stan br. 2 u prizemlju oznake B2 ukupne površine 157,12 čm, u nacrtu etažiranja označen svjetlo plavom bojom, upisano kao 41. etaža, suvlasnički dio 41, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje darovanje je u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu provedeno pod poslovnim brojem Z-43645/13.

II. Nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije upisa izvršenog temeljem Ugovora o darovanju nekretnine od 25.09.2013. pod poslovnim brojem Z-43645/13 na nekretninama:

- zk.č.br. [katastarska čestica], kuća br. 84, bazen i dvorište [adresa], ukupne površine 5187 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. [katastarska čestica], livada u [adresa], ukupne površine 5532 m2 odnosno 1538.1 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 3/1000 dijela zk.č.br. [katastarska čestica], kuća broj 42 C i dvorište u [adresa], površine 1641 m2 odnosno 456 čhv, a koji suvlasnički udio je neodvojivo povezan s pravom vlasništva posebnog dijela – spremište u razizemlju oznake SP2 ukupne površine 2,50 čm, u nacrtu etažiranja označeno smeđom bojom, upisano kao 22. etaža, suvlasnički dio 22, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 175/1000 dijela zk.č.br. [katastarska čestica], kuća broj 42 C i dvorište u [adresa], površine 1641 m2 odnosno 456 čhv, a koji suvlasnički udio je neodvojivo povezan s pravom vlasništva posebnog dijela - stan br. 2 u prizemlju oznake B2 ukupne površine 157,12 čm, u nacrtu etažiranja označen svjetlo plavom bojom, upisano kao 41. etaža, suvlasnički dio 41, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da se briše upis prava vlasništva II. tuženika EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršen pod brojem Z-43645/13, uz istovremeni upis prava vlasništva u korist I. tuženika JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

III. Odbija se tužbeni zahtjev u sljedećem dijelu:

„Utvrđuje se da je ništetan i ne proizvodi pravne učinke Sporazum sklopljen u Zagrebu dana 25.09.2013. između I. tuženika JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženice EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a na kojem Sporazumu su potpisi I. i II. tuženika ovjereni kod javnog bilježnika Vladimira Marčinka iz Zagreba, Palmotićeva 43a, pod poslovnim brojem OV-9054/13, predmet kojeg su nekretnine:

- zk.č.br. [katastarska čestica], kuća br. 84, bazen i dvorište [adresa], ukupne površine 5187 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. [katastarska čestica], livada u [adresa], ukupne površine 5532 m2 odnosno 1538.1 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice da joj tuženici na jednake dijelove nadoknade parnične troškove zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

V. Odbija se zahtjev II-tuženice da joj tužiteljica nadoknadi parnične troškove zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

VI. Svaka stranka će sama snositi svoje parnične troškove.”

2. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv točaka III., IV. i VI izreke presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud preinači presudu u pobijanom dijelu, podredno da istu ukine i predmet u tom dijelu vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. II. tuženica je podnijela žalbu protiv točaka I., II., V. i VI. izreke presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud ukine presudu u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe.

4. I. tuženik u odgovoru na žalbe i dopuni odgovora na žalbe navodi da je suglasan sa žalbom tužiteljice protiv točke III. pobijane presude dok osporava žalbu II. tužene.

Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

5. II. tuženica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužiteljice i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

6. Žalba tužiteljice je osnovana, dok je žalba II. tuženice osnovana samo u dijelu odluke o trošku.

7. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

8. Suprotno žalbenim navodima II. tuženice, u odnosu na pobijani dio presude pod točkama I. i II. izreke su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i isti nisu nejasni niti proturječe sadržaju priloženih isprava. Presuda u tom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Zbog toga u odnosu na pobijani dio presude pod točkama I. i II. izreke nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno upire II. tuženica u žalbi.

9. Neosnovano II. tuženica navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. st. 2. točka 12. ZPP jer je prekoračio tužbeni zahtjev.

10. Tužiteljica je u tužbi od 14. srpnja 2020. postavila zahtjev za utvrđenje ništetnim Sporazuma sklopljenog između stranka 25. rujna 2013. i Ugovora o darovanju sklopljenog između stranaka 25. rujna 2013., te za uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju od 25. rujna 2013., te je prvostupanjski sud pobijanom presudom djelomično usvojio a djelomično odbio zahtjev tužiteljice.

11. Tužiteljica je u tužbi tužbeni zahtjev temeljila na tvrdnji da su predmetni Ugovor o darovanju i Sporazum od 25. rujna 2013. sklopljeni iz nedopuštene pobude, radi čega su ništetni. U činjeničnim navodima tužbe tužiteljica je navela da je nedopuštena pobuda isključenje tužiteljice od nasljeđivanja, dok je nakon odgovora na tužbu, tijekom postupka kao nedopuštenu pobudu navela oštećenje vjerovnika. Kako se u postupku raspravljalo o obje nedopuštene pobude, a sud u smislu odredbe čl. 186. st. 3. ZPP sud nije vezan za pravnu osnovu tužbenog zahtjeva ukoliko je istu tužitelj u tužbi naveo, neosnovano žaliteljica smatra da je tužbeni zahtjev prekoračen kada je usvojen tužbeni zahtjev pod točkom I. izreke kojom je utvrđen ništetnim ugovor o darovanju s obrazloženjem da je isti sklopljen iz nedopuštene pobude- oštećenja vjerovnika.

12. Neosnovano II. tuženica u žalbi pobija prvostupanjsku presudu navodeći da prvostupanjski sud nije donio odluku o preinaci tužbenog zahtjeva, kojoj se II. tuženica protivila, čime sadržajno ukazuje na počinjenje bitne povrede iz članak 354. st. 1. u vezi s č. 190. i 191. ZPP.

13. Tužiteljica je u tužbi tvrdila da su predmetni Ugovor o darovanju i Sporazum ništetni jer su sklopljeni iz nedopuštene pobude - onemogućavanja tužiteljice kao zakonske i nužne nasljednice u nasljeđivanju I. tuženika, dok je tijekom postupka, podneskom od 4. travnja 2023. navela da su predmetni pravni poslovi ništetni iz nedopuštene pobude – oštećenja vjerovnika.

14. Odredbom čl. 190. st. 1. ZPP regulirano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, st. 2. regulira da iznimno od odredbe st. 1. ovoga članka tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, dok st. 3. propisuje da nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

15. Kako je tužiteljica izmijenila činjenične navode tužbe, nakon što je iz navoda odgovora na tužbu II. tužene saznala za činjenice da su navedeni pravni poslovi sklopljeni radi oštećenja vjerovnika, to tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka (čl. 190. st. 2. ZPP), pa je sud na temelju odredbe članka 190. st. 3. ZPP mogao dopustiti preinaku ako je to svrsishodno za rješenje odnosa među strankama.

16. Iz stanja spisa proizlazi da se tuženik podneskom od 18. travnja 2023. protivio preinaci tužbe iz podneska tužitelja od 4. travnja 2023., te da sud prvog stupanja nije donio rješenje kojim prihvaća preinaku nego je donio pobijanu presudu prešutno prihvaćajući preinaku tužbe. Okolnost što sud prvog stupnja nije donio rješenje kojim dopušta preinaku, već je očito tu preinaku prešutno dopustio već tijekom trajanja prvostupanjskog postupka izvođenjem dokaza radi utvrđenja činjenica na kojima tužiteljica temelji svoj zahtjev, a koje su činjenice navedene podnesku od 4. travnja 2023., samo po sebi pobijanu odluku ne čini nevaljanom i nezakonitom, pa je žalba tuženika neosnovana i u tom dijelu.

17. Predmet spora je utvrđenje ništetnima Sporazuma od 25. rujna 2013. i Ugovora o darovanju nekretnine sklopljenog istog dana, te zahtjev za uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da su predmetni pravni poslovi sklopljeni iz nedopuštene pobude te da su radi toga ništetni.

18. Među strankama nije sporno da su I. tuženik i II. tužena sklopili brak 17. svibnja 2002., da je bračna zajednica I. tuženika i II. tuženice trajala do 2018. godine, te da su 25. rujna 2013. sklopili Ugovor o darovanju nekretnine kojim je I. tuženik predmetne nekretnine darovao II. tuženici i Sporazum kojim su utvrdili da su nekretnine pobliže opisane u izreci presude njihova bračna stečevina na jednake dijelove.

19. Prvostupanjski sud je nakon provedenog postupka utvrdio slijedeće bitne činjenice:

- da je Hrvatska narodna banka 6. kolovoza 2013. Centar banci d.d., čiji je I. tuženik bio većinski vlasnik, naložila izvršenje mjera za otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju banke,

- da je rješenjem Hrvatske narodne banke od 3. rujna 2013. zbog utvrđenih nepravilnosti uvedena posebna uprava u Centar banci d.d. na vrijeme od 18 mjeseci,

- da je rješenjem Hrvatske narodne banke od 4. rujna 2013. utvrđeno da Centar banka d.d. zbog razloga izravno povezanih s njezinom financijskom situacijom nije sposobna isplaćivati dospjele depozite,

- da je 30. rujna 2013. otvoren stečajni postupak nad trgovačkim društvom Centar banka d.d.,

- da je sporni Ugovor o darovanju i Sporazum od 25. rujna 2013. sastavio odvjetnik GF nakon što mu se prethodno iste godine I. tuženik obratio vezano za probleme u poslovanju Centar banke d.d. jer se bojao da će zbog toga protiv njega biti pokrenut kazneni postupak, odnosno da će potraživanja vezana za navedenu banku biti naplaćena iz njegove osobne imovine,

- da je u vrijeme poduzimanja spornih pravnih poslova, zbog problema u poslovanju Centar banke d.d., kod I. tuženika bio pristan strah da bi protiv njega mogao biti pokrenut kazneni postupak, te da se I. tuženik bojao da će vjerovnici Centar banke d.d. svoja potraživanja namiriti iz njegove osobne imovine,

- da je II. tužena znala da joj je imovina II. tuženika darovana kako bi se onemogućila naplata vjerovnika Centar banke d.d. iz imovine I. tuženika, odnosno kako bi se prikrila imovina I. tuženika.

20. Polazeći od navedenih utvrđenja, koja u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, jer su temeljena na valjanoj, iscrpnoj i pravilnoj ocjeni izvedenih dokaza, kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da su problemi u poslovanju Centar banke d.d. te strah od kaznenog progona i mogućih zahtjeva vjerovnika, bili pobuda za sklapanje Ugovora o darovanju nekretnine od 25. rujna 2013. odnosno da je taj Ugovor imao za cilj prikriti imovinu I. tuženika radi onemogućavanja naplate eventualnih potraživanja vjerovnika iz njegove osobne imovine.

21. Odredbom čl. 273. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) propisano je da pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost, ali ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka. Besplatni ugovor nema pravni učinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja. Odredba o nedopuštenosti činidbe primjenjuje se i na pobude za sklapanje ugovora.

22. Odredbom članka 322. st. 1. ZOO propisano je da je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

23. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je Ugovor o darovanju sklopljen zbog nedopuštene pobude radi prikrivanja imovne I. tuženika i onemogućavanja naplate vjerovnika, takav ugovor protivan je moralu društva te je ništetan u smislu odredbe članka 322. st. 1. ZOO.

24. Neosnovano II. tužena smatra da je posljedica sklapanja ugovora iz nedopuštene pobude gubitak pravnog učinka ugovora a ne njegova ništetnost. Ovaj drugostupanjski sud slaže se s zaključkom prvostupanjskog suda da je Ugovor o darovanju nekretnine od 25. rujna 2013. sklopljen iz nedopuštene pobude za koju su znale obje ugovorne stranke protivan prisilnim propisima i moralu društva, što ga čini ništetnim u smislu odredbe čl. 322. ZOO. Isto pravno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev-955/2021-2 od 14. rujna 2021.

25. II. tužena neosnovano osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice u ovom postupku jer prema odredbi čl. 327. ZOO na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba. Tužena je kao zakonska nasljednica I. tuženika zainteresirana za utvrđenje ništetnim ugovora o darovanju jer se pravne posljedice sklapanja predmetnog Ugovora o darovanju reflektiraju se ne sve potencijalne zakonske nasljednike I. tuženika pa tako i na tužiteljicu s obzirom da imovina koja je predmet darovanja u slučaju smrti I. tuženika ne bi ušla u ostavinsku masu.

26. Kako je utvrđeno da je predmetni ugovor o darovanju ništetan pravilno je prvostupanjski sud naložio i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja radi otklanjanja posljedica ništetnosti ugovora u smislu 323. st. 1. ZOO.

27. Međutim, osnovano tužiteljica osporava pobijanu presudu u dijelu pod točkom III. izreke kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za utvrđenjem ništetnosti Sporazuma sklopljenog između I. tuženika i II. tuženice 25. rujna 2013.

28. Prvostupanjski sud polazeći od iskaza II. tužene da je s I. tuženikom dogovorila način podjele bračne stečevine u slučaju razvoda braka i da je taj je dogovor pretočen u Sporazum o utvrđenju bračne stečevine od 25. rujna 2013. zaključuje da navedeni sporazum nije ništetan.

29. Zaključak prvostupanjskog suda za sada ne može prihvatiti i ovaj drugostupanjski sud jer sud prvog stupnja za svoj zaključak nije dao jasne i razumljive razloge na što osnovano ukazuje tužiteljica u žalbi.

30. Iz iskaza svjedoka GF, koji je kao odvjetnik istog dana sastavio oba sporna pravna posla, Ugovor o darovanju i Sporazum, proizlazi da je ugovor o darovanju sklopljen radi prikrivanja imovine I. tuženika i onemogućavanja naplate vjerovnika, te da je na njegov prijedlog, radi zaštite imovine I. tuženika, koja je ugovorom o darovanju prenesena na II. tuženicu imala za cilj isključivo zaštitu imovine I. tuženika od trećih osoba u slučaju kaznenog progona i zahtjeva potencijalnih vjerovnik. Svjedok je iskazao da su navedeni pravni poslovi imali za cilj isključivo zaštitu imovine I. tuženika od trećih osoba u slučaju kaznenog progona i zahtjeva potencijalnih vjerovnika. Kako su Ugovor o darovanju i Sporazum sklopljeni istoga dana, a iskazi II. tuženice i svjedoka su u suprotnosti nejasno je obrazloženje prvostupanjskog suda da je iskaz II. tuženice životan i logičan.

31. Ovaj drugostupanjski sud smatra da je nejasno i nepotpuno takvo obrazloženje kojim se nekritički prihvaća iskaz II. tuženice. Nije logično da su I. tuženik i II. tuženica sklopili Sporazum istoga dana kada su sklopili Ugovor o darovanju radi prikrivanja imovine I. tuženika, te da su upravo tada dogovarali i način podjele imovine u slučaju razvoda braka. Naime, brak I. tuženika i II. tuženice je do sklapanja spornog Sporazuma trajao 11 godina, pa je nejasno zašto su upravo 2013. odlučili na koji način će podijeliti bračnu stečevinu u slučaju razvoda, posebno imajući u vidu da iz iskaza ne proizlazi da bi u to vrijeme njihov brak bio u krizi ili da su razmišljali o prestanku bračne zajednice.

32. Nejasno je i obrazloženje prvostupanjskog suda u dijelu u kojem ne poklanja vjeru dijelu iskaza svjedoka GF u odnosu na okolnosti pod kojim je sklopljen Sporazum dok mu je u cijelosti poklonio vjeru u odnosu na dio iskaza o pobudama radi kojih je sklopljen Ugovor o darovanju, jer sud prvog stupnja za takvo obrazloženje nije dao valjane razloge.

33. Slijedom iznijetog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao djelomično neosnovanu žalbu II. tuženice i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP prihvaćanjem žalbe tužiteljice presudu valjalo ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sud na ponovno suđenje.

34. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu naprijed iznijeto, donijeti novu odluku o pobijanom dijelu pod točkom III. izreke nakon što ocjeni provedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je uzeo utvrđenu i koju činjenicu i zašto, kojem dokazu vjeruje, a kojem ne i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto. 35. S obzirom da je djelomično ukinuta odluka o glavnoj stvari, radi pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. ZPP valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku, primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je da se o troškovima postupka nastalima u žalbenom postupku odluči u konačnoj odluci.

U Zagrebu, 10. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte