Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2111/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb kao predsjednika vijeća, Andrine Raspor Flis kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ane Gradišek, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Slaven Šoša, odvjetnik iz Dubrovnika, protiv tuženika ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Krstović, odvjetnica iz Dubrovnika, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj P-753/20-25 od 3. kolovoza 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 10. prosinca 2024. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja KŠ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-753/20-25 od 3. kolovoza 2023. godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se utvrdi u odnosu na tuženika da je tužitelj vlasnik tuženiku pripadajućeg suvlasničkih udjela na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] kao i na točno određenom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] i to dijelu s južne strane kuće dužine 6 metara, a sa zapadne strane kuće dužine 8,5 metara (koji dio će preciznije odrediti nakon provedenog očevida) sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao i zahtjev da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu tužitelja na nekretninama iz točke I prvostupanjske presude.

2. Ujedno se nalaže tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.057,63 eura, u roku od 15 dana, dok je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška postupka u iznosu od 39.121,88 nekadašnjih HRK.

3. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i traži trošak sastava žalbe.

4. Žalba nije osnovana.

5. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da presuda ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, a izreka ne proturječi razlozima presude, a presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

6. Sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Pravilan je zaključak suda pravog stupnja da su na pasivnoj strani legitimirani svi suvlasnici predmetne nekretnine kao nužni, a time i jedinstveni suparničari, u skladu s odredbom čl. 201. ZPP, jer u postupku tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na dijelu sporne nekretnine i trpljenje uknjižbe tog vlasništva, koja promjena utječe na knjižna prava svih zemljišnoknjižnih suvlasnika, pa se u odnosu na iste spor može riješiti samo na jednak način prema svima, te odsutnost jednog sudionika predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje parnice.

9. Stoga, kada tužbom na pasivnoj strani nisu obuhvaćeni svi suvlasnici predmetne nekretnine za koje među strankama nije ni sporno da ih ima više, a što proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka, onda je pravilno sud prvog stupnja odbio tužitelja sa zahtjevom iako je pravilno tužbu trebalo odbaciti, međutim to nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

10. Isto tako, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da zahtjev, kako ga je postavio tužitelj, nije postavljen u skladu s načelom pravne jedinstvenosti, sukladno odredbi čl. 366. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP), a u smislu čl. 9. ZVDSP.

11. Sukladno navedenoj odredbi čl. 9. st. 1. ZVDSP nekretninu čini zemljišna čestica, i uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano, a prema st. 3. istog članka, sve što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji.

12. Kako je tužbeni zahtjev postavljen protivno opisanom načelu jedinstva nekretnine, takav zahtjev je nepodoban za raspravljanje, jer se po takvom zahtjevu u kojem nije precizno, potpuno i određeno naveden poseban dio na kojem se traži uspostava vlasništva, ne može materijalnopravno presuditi, tim više što je iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka vidljivo koliko iznosi suvlasnički dio svakog suvlasnika, što je pravilno ocijenio i sud prvog stupnja, pa su suprotni žalbeni navodi irelevantni.

13. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu, 10. prosinca 2024. godine

Predsjednica vijeća:

Željka Rožić Kaleb