Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: Gž-1504/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja US iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Bruno Spiz, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ABC sa sjedištem u [adresa], ..., kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-2531/2017-48 od 17. listopada 2024., dana 10. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn- 2531/2017-48 od 17. listopada 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, toč. I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je od tuženika tražio isplatu iznosa od 491,47 EUR sa zateznim kamatama od 13. rujna 2013. do isplate, u toč. II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 781,25 EUR sa zateznim kamatama od 17. listopada 2024. do isplate, dok je u toč. III. izreke odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.
2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tužitelj pobija presudu navodeći da to čini iz svih zakonskih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i usvoji zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka, podredno da ukine presudu i predmet vrati na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe koje smatra neosnovanim u cijelosti. Predlaže da drugostupanjski sud žalbu tužitelja odbije kao neosnovanu, uz naknadu parničnog troška.
4. Žalba je osnovana.
5. U odnosu na navod žalbe: „(...) žali se tužitelj zbog svih zakonskih razloga“, valja odmah naglasiti da je ova parnica spor male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. st. 1. primjenjivog Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13 i 89/14-odluka US RH; dalje: ZPP), a prema odredbi čl. 467. st. 1. tog Zakona, presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 9., 10. i 11. tog Zakona i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Prema st. 2. tog članka u postupku povodu žalbe u sporovima male vrijednosti ne primjenjuje se odredbe čl. 370. tog Zakona, pa se presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati iz žalbenog razloga pogrešno i/ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
5.1. Navedeni propis se u ovoj pravnoj stvari koja je započela 5. rujna 2017. primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 70/19) uz iznimke propisane u st. 2. -4. tog članka.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu imovinske štete po osnovi izgubljene zarade u razdoblju od 14. svibnja do 13. rujna 2013., odnosno za razdoblje u kojem je tužitelj bio na bolovanju zbog ozljeda koje su nastale kao posljedica prometne nesreće (štetnog događaja) od 14. svibnja 2013., kod čega nije bio sporan nastanak štetnog događaja, dok je bila sporna odgovornost osiguranika tuženika, postojanje uzročne veze, visina tužbenog zahtjeva te je li u odnosu na utuženu tražbinu nastupila zastara.
7. Prvostupanjski sud utvrđuje da je osiguranik tuženika prouzročio prometnu nesreću u kojoj je tužitelj pretrpio ozljede i da postoji odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj. Nadalje, sud činjenicu postojanje uzročne veze između ozljeda zadobivenih u štetnom događaju i imovinske štete nastale zbog izgubljene zarade smatra odlučnom činjenicom kod čega je teret dokazivanja prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a, na strani tužitelja. Sud još navodi da je tužitelj u tužbi predložio da se u prilog dokazivanja relevantnih činjenica u ovom postupku koristi relevantna liječnička dokumentacija koja se nalazi u spisu tog suda poslovni broj: Pn-1567/2016, a u kojem tužitelj traži od tuženika isplatu naknade po osnovi neimovinske štete iz istog štetnog događaja.
7.1. Prvostupanjski sud naglašava da je za utvrđenje je li bolovanje u vezi s ozljedama zadobivenim u štetnom događaju potrebno stručno (medicinsko) znanje kojim sud ne raspolaže. Kako je tužitelj tek na drugom pripremnom ročištu sudu i protivnoj strani predao podnesak u kojem je (uz dostavu opsežne medicinske dokumentacije) predložio provođenje liječničkog vještačenja na okolnost postojanja uzročne veze, to sud pozivom na odredbu čl. 461.a st. 2. ZPP-a zaključuje da je tužitelj u konkretnom slučaju prekludiran u predlaganju dokaza medicinskim vještačenjem. Stoga je sud u pogledu postojanja uzročne veze između ozljeda zadobivenih u štetnom događaju i izgubljene zarade tužitelja u razdoblju od 14. svibnja od 13. rujna 2013. zaključio na temelju odredbe čl. 221.a ZPP-a tj. zaključio je da ne postoji uzročna veza između prometne nesreće i izgubljene zarade tužitelja.
8. Opisanim načinom vođenja postupka, kao i obrazlaganja pobijane presude prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a jer je tužitelja onemogućio u raspravljanju, te posljedično i bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer zbog pogrešnog pravnog pristupa utvrđenju postojanja uzročne veze između ozljeda zadobivenih u štetnom događaju i izgubljene zarade, pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a na te se žalbene razloge tužitelj poziva (i) sadržajem žalbe.
8.1. Osnovano tužitelj u žalbi tvrdi da je prema odredbi čl. 232. ZPP-a stranka dužna podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda, pa je tako on u tužbi naveo da se kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu vodi spis pod brojem Pn- 1567/2016 u kojem ostvaruje naknadu neimovinske štete protiv tuženika te je kao dokaz predložio uvid u liječničku dokumentaciju. Navodi da prvostupanjski sud u duljem razdoblju (kroz 8 godina) nije donio odluku o njegovom prijedlogu za spajanje parnica niti je priklopio osnovni spis u kojem se nalazi liječnička dokumentacija, pa je bio primoran dostaviti presliku liječničke dokumentacije iz spisa Pn-1567/2016 te je podneskom od 13. veljače 2024. dostavio stomatološki karton, zdravstveni karton te nalaze vještaka koji su vještačili u osnovnom spisu.
9. Obzirom da prvostupanjski sud nije ocijenio niti jedan od navedenih dokaza, to je za sada preuranjen zaključak da je za utvrđenje činjenice je li bolovanje u vezi s ozljedama zadobivenim u štetnom događaju potrebno stručno (medicinsko) znanje kojim sud ne raspolaže, dakle da je utvrđenje ove činjenice relevantan isključivo dokaz (medicinskim) vještačenjem.
9.1. Naime, kada se ima u vidu sadržaj zdravstvenog kartona kojeg tužitelj djelomično reproducira u žalbi, u kojem se, između ostalog, navode konkretni datumi (primjerice 22. svibnja 2013. odnosno razdoblje od 14. svibnja do 22. svibnja 2013.), kod čega nije bilo sporno da se štetni događaj zbio 14. svibnja 2013., zatim hospitalizacija na kirurgiji KB Dubrava, kao i termin „c/c“ (koji nedvojbeno označava kraticu za bolovanje), tada za razumijevanje takvog teksta doista nije potrebno stručno znanje, već je prvostupanjski sud u okviru svojih ovlaštenja i primjene odredbe čl. 8. ZPP-a u kojem je normirano pravilo o ocjeni dokaza, bio dužan ocijeniti taj dokaz kojeg je tužitelj predložio već u tužbi (ovaj sud primjećuje da je tužitelj u tužbi predložio dokaz uvidom u spis prvostupanjskog suda poslovni broj: Pn- 1567/2016, u kojem se nalazi i predmetni zdravstveni karton). Kako to prvostupanjski sud nije učinio, čime je tužitelja onemogućio u raspravljanju, time je počinio već navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP- a. Posljedično, zbog pogrešnog pravnog pristupa utvrđenju postojanja uzročno posljedične veze između štetnog događaja i štete u pobijanoj presudi su izostali razlozi o odlučnim činjenicama čime je počinjena i bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.
10. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a prihvaćena je žalba tužitelja, ukinuta pobijana presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka te će s parničnim strankama ponovno raspraviti predmet spora te provesti i ocijeniti predložene dokaze, imajući u vidu utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja, kao i okolnost da je ova parnica spor male vrijednosti. Novu i zakonitu odluku prvostupanjski sud će obrazložiti primjenom odredbe čl. 338. st. 4. ZPP-a, kako bi ovaj sud u slučaju eventualne ponovne žalbe mogao ispitati njenu pravilnost i zakonitost. Ujedno će tom odlukom sud odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).
U Varaždinu 10. prosinca 2024.
Sudac
Milko Sambolek