Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-280/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u pravnoj stvari ovrhovoditelja pod 1) AB, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku Hrvoju Spajiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba, Preradovićeva 24 i pod 2) BC, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici Tihani Miletić, odvjetnici iz Zagreba, Cernička ulica 41, protiv ovršenice JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Čizmiću, odvjetniku iz Zagreba, Prilaz Gjure Deželića 11, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja pod 1) protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3285/22-32 od 30. listopada 2023., 10. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja pod 1) AB kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u [adresa] poslovni broj Ovr-3285/22-32 od 30. listopada 2023. u dijelu pod toč. III/ izreke.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I/ Iz iznosa od 115.841,07 eura / 872.804,54 kuna dobivenog prodajom nekretnine u vlasništvu ovršenika upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 182/4 [adresa] površine 3563 m2 (stambena zgrada br. 18-20 površine 3563 m2), i to: 122. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-122), stan br. 102 na I (prvom) katu, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, WC-a, predsoblja i lođe u ukupnoj površini od 71.65 čm neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi [adresa], namiruje se tražbina:

a) I-ovrhovoditelja u cijelosti s naslova troškova ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji u iznosu od 1.368,58 eura / 10.311,57 kuna,

b) II-ovrhovoditelja u cijelosti s naslova troškova ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji u iznosu od 31,10 eura / 234,32 kuna,

c) I-ovrhovoditelja u cijelosti za trošak ovršnog postupka iz rješenja o ovrsi javnog bilježnika u iznosu od 6.853,50 eura / 51.637,70 kuna,

d) I-ovrhovoditelja u cijelosti s naslova zateznih kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu u iznosu od 10.326,43 eura / 77.804,49 kuna,

e) I-ovrhovoditelja u cijelosti s naslova glavnice u iznosu od 75.148,79 eura / 566.208,56 kuna i redovnih kamata u iznosu od 5.597,72 eura / 42.176,02 kuna, f) založnog vjerovnika Republika Hrvatska za glavnicu u iznosu od 16.514,95 eura / 124.431,89 kuna.

II/ Odbija se zahtjev I-ovrhovoditelja za namirenje iznosa od 761,50 eura / 5.737,52 kuna i 1.405,40 eura / 10.588,99 kuna.

III/ I-ovrhovoditelj ostaje nenamiren za iznos od 15.215,36 eura / 114.640,13 kuna.

IV/ Založni vjerovnik Republika Hrvatska ostaje nenamiren za iznos od 24.688,15 eura / 186.012,87 kuna.

V/ II-ovrhovoditelj ostaje nenamiren za iznos od 1.594,38 eura / 12.012,86 kuna. “

2. Protiv citiranog rješenja u dijelu pod toč III/ žalbu je izjavio ovrhovoditelj pod 1) zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači, odnosno ukine te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Navodi da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku iz razloga što sud prvog stupnja nije naveo iz koje to osnove bi njegova tražbina koja se odnosi na zakonsku zateznu kamatu izvan tri godine do donošenja rješenja o dosudi bila tražbina petog isplatnog reda. Dakle, navodi da je izostalo navođenje bilo koje pravne osnove koja bi predstavljala temelj takvog zaključka suda prvog stupnja. Nadalje, navodi da je također došlo do pogrešne primjene materijalnog prava i to iz razloga što bi treći isplatni red uključivale sve tražbine osigurane založnim pravom pa tako i zakonske zatezne kamate izvan tri godine do donošenja rješenja o dosudi, a što je i razvidno iz potpisanog Sporazuma o osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući rješenje suda prvog suda, ovaj drugostupanjski sud smatra da nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19) jer je izreka rješenja razumljiva i ne proturječi razlozima o odlučnim činjenicama, pa se prvostupanjsko rješenje može ispitati, kao i da nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud također pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. ZPP.

6. U ovoj fazi postupka sporno je da li je potraživanje ovrhovoditelja pod 1) AB namireno pravilnim redoslijedom propisanim čl. 113. i 114. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - u daljnjem tekstu: OZ).

7. Iz pobijanog rješenja slijedi da je sud prvog stupnja temeljem čl. 124. OZ, održao ročište za diobu iznosa dobivenog prodajom predmetne nekretnine, te da je uzimajući u obzir podatke iz spisa i zemljišne knjige utvrdio da se iz iznosa dobivenog prodajom namiruje ovrhovoditelj pod 1) prema svom založnom pravu upisanom 2004., a zatim založni vjerovnik Republika Hrvatska prema svom založnom pravu upisanom 2016., i potom ovrhovoditelj pod 2) te da je potraživanje ovrhovoditelja pod 1) i založnog vjerovnika Republike Hrvatske namirio redoslijedom propisanim čl. 113. i 114. OZ te čl. 172. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/2023 i 155/2023) koji se u ovršnom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 2. OZ.

8. Nadalje, čl. 113. OZ propisano je da se iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju prvenstveno, i to ovim redoslijedom:

1. troškovi ovršnoga postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji;

2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu.

8.1. Odredbom čl. 114. OZ propisano je da se nakon namirenja tražbina iz čl. 113. OZ namiruju tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknada za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom, a troškovi i kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi nekretnine kupcu određeni ovršnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna tražbina (st. 4.), s tim da poslije namirenja tražbina iz st. 1. toga članka namiruju se tražbine navedene u čl. 113. st. 1. toč. 2. OZ za vrijeme za koje se ne namiruju prema odredbama ovoga članka. Nakon toga namiruju se kamate iz st. 4. istog članka za vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi, i to po istom redoslijedu kao i glavna tražbina ( st. 6.)

9. Iz pobijanog rješenja proizlazi da su prvo namireni prioritetni troškovi ovršnoga postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji, zatim je ovrhovoditelj pod 1) namiren za zakonske zatezne kamate za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi izračunate na glavnicu u iznosu od 10.326,43 eura, pa za glavnicu u iznosu od 75.148,79 eura i redovne kamate u iznosu od 5.597,72 eura, dok nije namiren za iznos od 15.215,36 eura s osnove zakonske zatezne kamate izvan tri godine do donošenja rješenja o dosudi jer je kupovnina u iznosu od 115.841,07 eura iscrpljena u cijelosti (kada se zbroji i namirenje založnog vjerovnika).

9.1. Isto tako slijedi da je sud prvog stupnja predmetnu tražbinu od 15.215,36 eura svrstao u peti isplatni red.

10. Dakle, u ovom konkretnom slučaju veći broj osoba konkurira u namirenju iz iste prodajne cijene, dok iznos prodajne cijene nije dostatan za namirenje svih tražbina.

10.1. U skladu sa prednje citiranim zakonskim odredbama, iz iznosa dobivenog prodajom namiruju se prvenstveno, i to sljedećim redoslijedom: 1) troškovi ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji, a zatim 2) porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu. Nadalje, nakon podmirenja prednje navedenih tražbina, (obzirom da se ne potražuju porezi te druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu), namiruju se tražbine osigurane založnim pravom, i tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha, koje bi dakle činile treći isplatni red. Nastavno na navedeno, kamate na glavne tražbine utvrđene ovršnom ispravom starije od tri godine koje su dospjele unazad više od tri godine do donošenja rješenja o dosudi ne čine treći isplatni red.

11. Nadalje, a tumačeći odredbu čl. 114. st. 1. OZ, nakon namirenja tražbina iz članka 113. OZ, namiruju se tražbine osigurane založnim pravom. U ovom predmetu radi se o tražbinama ovrhovoditelja pod 1) AB, temeljem upisanog založnog prava iz 2004. te tražbinama založnog vjerovnika Republike Hrvatske temeljem upisanog založnog prava iz 2016., što znači, da oboje tražbine, a kako je to prethodno i navedeno, čine treći isplatni red. Iz spisa upravo i slijedi da su predmetna potraživanja namirena u trećem isplatnom redu, i to na način da je prvo namiren ovrhovoditelj pod 1), a zatim založni vjerovnik Republika Hrvatska, sve sukladno prvenstvenom redu upisa založnog prava u zemljišnu knjigu.

12. Stoga je, po stajalištu ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupanja pravilno primijenio prednje navedene materijalne odredbe Ovršnog zakona odnosno pravilno primijenio odredbe o namirenju iz kupovnine i razvrstavanju tražbina u isplatne redove, pa je valjalo temeljem čl. 380. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

13. U nepobijanom dijelu pod toč. I/, II/, IV/ I V/ izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

U Zadru, 10. prosinca .2024.

Sutkinja

MarinaTanta