Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 3040/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sessa predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. B., OIB: ..., iz Z., zastupanog po punomoćniku D. P., odvjetniku u Odvjetničkom društvu P. i P. d.o.o., Z., protiv tuženika J. d.d., OIB: ... iz C., koga zastupa punomoćnik N. N., odvjetnik u R., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika C. o. d.d., OIB: ... iz Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1590/2022-3 od 14. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3193/2021-48 od 25. svibnja 2022., na sjednici održanoj 20. prosinca 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1590/2022-3 od 14. veljače 2023., zbog pravnog pitanja:
„Od kojeg trenutka počinje teći subjektivni, a od kojeg trenutka objektivni zastarni rok, za potraživanje naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, nastale uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja oštećenika, a koja je šteta kauzalna posljedica ranije štetne radnje?“
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1590/2022-3 od 14. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3193/21-48 od 25. svibnja 2022., zbog slijedećih pitanja:
„Počinje li u predmetima naknade neimovinske štete, kod pogoršanja zdravstvenog stanja, zastara teći i je li oštećenik saznao za štetu, u smislu odredbi čl. 215. st. 1. i čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine"broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), u trenutku postavljanja dijagnoze pogoršanja zdravstvenog stanja (odnosno u trenutku početka liječenja) ili zastara počinje teći i oštećenik je saznao za štetu u trenutku okončanja liječenja i stabiliziranja zdravstvenog stanja oštećenika?
Je je sud počinio povredu odredbi materijalnog prava iz čl. 230. st. 1. ZOO kada je prihvatio osnovanim prigovor zastare zahtjeva za naknadu štete s osnova pogoršanja zdravstvenog stanja, iako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da liječenje tužitelja i dalje traje?
Računa li se početak tijeka subjektivnog zastarnog roka za naknadu imovinske štete s naslova potrebne tuđe pomoći i njege, nastale uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja, od dana saznanja oštećenika za stabilizaciju zdravstvenog stanja i liječenja?
Treba li sud kao dan početka računanja subjektivnog zastarnog roka za naknadu neimovinske i imovinske štete nastale uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja uzeti dan nakon isteka zadnjeg dana potrebe za tuđom pomoći i njegom, iako prema nalazu i mišljenju vještaka liječnika tužiteljevo liječenje još traje i da nije završeno?
Je li sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP kada je, suprotno nalazu i mišljenju vještaka liječnika prema kojem liječenje tužitelja još traje i da nije završeno, osnovanost prigovora zastare temeljio na zaključku da je nakon operativnog zahvata zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano?
Treba li sud početak računanja subjektivnog zastarnog roka za naknadu neimovinske i imovinske štete nastale uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja temeljiti na zaključku da je zdravstveno stanje stabilizirano u dovoljnoj mjeri da se može utvrditi opseg trajnih posljedica nakon pogoršanja zdravstvenog stanja, iako prema nalazu i mišljenju vještaka liječnika, a koje taj sud prihvaća, tužiteljevo liječenje još traje i da nije završeno?
Teče li zastarni rok za naknadu neimovinske štete nastale uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja posebno za svaku kvalifikatornu okolnost (trajno smanjenje životne aktivnosti, pretrpljeni fizički bolovi i strah) ili za ukupnost svih kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete, odnosno povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje opisano u čl. 1100. ZOO?“
2. U odnosu na postavljena pitanja tužitelj, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je o postavljenim pitanjima u odlukama ovoga revizijskoga suda poslovni broj Rev-3097/2015 od 2. listopada 2019., Rev-x 832/2016-2 od 13. travnja 2021., Rev-x 758/2014 od 30. rujna 2014., Rev-x 142/10-2 od 30. lipnja 2010., kao i u odlukama Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-2197/17-2 od 24. srpnja 2018. i Županijskoga suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-511/2021-2 od 23. lipnja 2021. zauzeto shvaćanje koje odudara od shvaćanja iz pobijane odluke.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je dopušten.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je postavljeno pravno pitanje, naznačeno u izreci rješenja, važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora i za razvoj prava kroz sudsku praksu, imajući u vidu shvaćanje iz odluke ovoga revizijskoga suda poslovni broj Rev-3097/2015 od 2. listopada 2019. (i niza drugih odluka ovoga revizijskoga suda u vezi naknade daljnje štete zbog pogoršanja zdravstvenog stanja) s kojima shvaćanje iz pobijane odluke nije podudarno.
6. Ostala postavljena pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije svode se suštinski istaknuto pitanje ili nisu važna za odluku u ovom sporu odnosno za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Stoga se, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, u odnosu na ta pitanja prijedlog smatra povučenim.
7. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, odlučiti kao u izreci.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.