Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2213/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš kao sucu pojedincu u pravnoj stvari 1.tužitelja BG iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Marko Smolek, odvjetnik u Odvjetničkom društvu SMOLEK & ŠKRINJAR d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, [osobni identifikacijski broj], koje zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi 1. i 2. tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-97/2020-32 od 22. ožujka 2023., dana 10. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. tužitelja BG i 2. tužiteljice ĐG kao osnovana, ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-97/2020-32 od 22. ožujka 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je pod točkom I.I. izreke odbio tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tuženik Republika Hrvatska – Ministarstvo državne imovine smetao 1. i 2. tužitelje, u posljednjem posjedu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] A/ZK tijelo I, k. o. [katastarska općina], kao z.k. č. [katastarska čestica], u naravi dvorišna poslovna zgrada, dvorište i vrt u [adresa], 3 površine 136,8 čhv, 492 m2, time što je dana 28. svibnja 2020. godine provalio u opisanu nekretninu, promijenio plombu na brojilu električne struje te na staklo prozora predmetne nekretnine stavio naljepnicu na kojoj piše „ Republika Hrvatska Ministarstvo državne imovine ova nekretnina je vlasništvo Republike Hrvatske „ pa se tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom posjeda cijele navedene nekretnine tužiteljima i zabranjuje svako takvo ili slično smetanje.

Pod točkom I. II. izreke odbijen je zahtjev kojim se tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom posjeda cijele navedene nekretnine tužiteljima, micanjem postavljene naljepnice s prozora i micanjem postavljene plombe na brojilu električne struje.

Pod točkom I. III. izreke odbijen je zahtjev kojim se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda nekretnine tužitelja.

Pod točkom I. IV. izreke odbijen je zahtjev kojim se nalaže tuženiku nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate.

Pod točkom II. izreke naloženo je 1. i 2. tužitelju naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 398,17 eura.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu su podnijeli 1. tužitelj BG i 2. tužiteljica ĐG zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak uz naknadu troškova postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je odbio zahtjev tužitelja utvrđujući da tuženik nije smetao tužitelje u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] A/ZK tijelo I, k. o. [katastarska općina], kao z.k. č. [katastarska čestica], u naravi dvorišna poslovna zgrada, dvorište i vrt u [adresa], 3 površine 136,8 čhv, 492 m2 na način kako je to navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja s obrazloženjem da tužitelji nisu bili zadnji, mirni posjednici predmetne nekretnine.

5. Prvostupanjski sud ocjenu pravne osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja temelji na slijedećem činjeničnom utvrđenju:

- da je tuženik izmijenio bravu na kapiji ulaznih vrata ulične zgrade na adresi [adresa].

-da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-216/06 od 5. lipnja 2013. naloženo Zagrebačkom plavom d.o.o. kao tuženiku predati ČG i RG kao tužiteljima u posjed slobodan od osoba i stvari poslovni prostor u prizemnoj dvorišnoj zgradi u [adresa], površine 60,00 m2, a koji se nalazi u nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. čbr. [katastarska čestica] dvorišna poslovna zgrada i dvorište površine 388 m2 zk. čbr. [katastarska čestica], u naravi kuća [adresa] površine 104 m2 te da je prema primopredajnom zapisniku od 13. siječnja 2015.opisana nekretnina predani ČG i BG od strane Zagrebačkog plavog d.o.o.,

- iz zapisnika Ministarstva državne imovine od 20. veljače 2020. proizlazi da je 20. veljače 2020. prema uputi pravne službe omogućen pristup vještaku Hrvoju Novoselu iz Geooperativa d.o.o. radi izrade parcelacijskog elaborata nekretnine-poslovni prostor na adresi [adresa] te da budući da Ministarstvo nije raspolagalo ključevima predmetnog prostora kao niti kapije kroz koju se dolazi do istoga, da je pozvan EG koji je otvorio i zamijenio cilindar brave na kapiji i ulaznim vratima predmetnog prostora,

- na temelju iskaza svjedoka SG utvrđeno je da ga je nazvala 2. tužiteljica ĐG s upitom je l ima neka saznanja obzirom da ne može ući u dvorište na adresi [adresa] jer ona ima ključeve od ulaznih vrata u dvorište a da joj on odgovorio da ne zna jer ne obilazi objekt i da tamo nitko ne živi,

- na temelju iskaza svjedoka CG utvrđeno je da je isti kao izvoditelj geodetskog elaborata bio na adresi [adresa] u veljače 2020. kada je došao netko iz Ministarstva na tu adresu i otključao vrata od dvorišta predmetne nekretnine,

- na temelju iskaza svjedoka JG utvrđeno je da je isti kao djelatnik Ministarstva tada državne imovine trebao omogućiti ulazak Geooperativi d.o.o., odnosno Hrvoju Novoselu, radi izrade elaborata, a kako Ministarstvo u tom trenutku nije raspolagalo s ključevima od tog poslovnog prostora a kroz dvorišna vrata koja su bila zaključana se moralo doći do poslovnog prostora, uz intervenciju bravara je otvorena kapija kao i vrata od poslovnog prostora,

- na temelju iskaza svjedokinje OG, djelatnice tada Ministarstva državne imovine utvrđeno je da je iz službene bilješke koju je sačinila 4. svibnja 2020. razvidno da je zvao SG **.**.2020., da nije nikog dobio, da je promijenjena brava na ulaznim vratima na lokaciji [adresa],

- na temelju iskaza 1. tužitelja BG utvrđeno je da isti živi izvan Zagreba te da osobno ne obilazi predmetnu nekretninu ali je za to zadužio sina i nećakinju ĐG.

6. Sud prvog stupnja pobijano rješenje temelji na iskazima svjedoka SG, sina 1. tužitelja te 1. i 2. tužitelja saslušanih u svrhu dokazivanja kojima je utvrdio da tužitelji nisu bili posljednji posjednici predmetne nekretnine s obrazloženjem da 1. tužitelj nije osobno obilazio predmetnu nekretninu, a niti je to činio njegov sin dok iskaz 2. tužiteljice da he obilazila predmetnu nekretninu nije prihvatio kao uvjerljiv. Stoga smatra da tuženik nije mogao smetati odnosno oduzeti posjed na način da je provalio u nekretninu kako je opisana u izreci pobijanog rješenja, promijenio plombu na brojilu električne struje te na staklo prozora predmetne nekretnine stavio naljepnicu na kojoj piše „ Republika Hrvatska Ministarstvo državne imovine ova nekretnina je vlasništvo Republike Hrvatske nije mogao smetati odnosno oduzeti posjed.

7. Međutim, ovakvo utvrđenje ne može prihvatiti i ovaj sud.

8. Naime, iz pobijanog rješenja nije jasno koja je to nekretnina za koju je sud prvog stupnja utvrdio da tužitelji nisu imali faktičnu vlast na njoj, obzirom, da sud pri donošenju svoje odluke nije imao u vidu da tužitelji tužbenim zahtjevom traže posjedovnu zaštitu zbog smetanja nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] A/ZK, tijelo I., Grad Zagreb koja se u naravi sastoji od dvorišne poslovne zgrade, dvorišta i vrta u [adresa].

9. Kako iz iskaza svjedoka JG proizlazi da se iza dvorišnih vrata za koje 2. tužiteljica tvrdi da nije mogla otvoriti kako bi došla do kuće nalaze dvije nekretnine, prva s desne koja je derutna, prazna i napuštena i druga poslovni prostor, te da u pobijanom rješenju nije utvrđeno od čega se sastoji dvorišna poslovna zgrada a niti je u izreci pobijanog rješenja navedeno gdje je točno izvršeno smetanje promjenom plombe na brojilu, obzirom da je formulacija navedena u izreci rješenja da je smetanje izvršeno na način da je „ provalio u opisanu nekretninu „ nejasna i neodređena „ a imajući u vidu da se nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] A/ZK, tijelo I. k. o. [katastarska općina] u naravi sastoji od dvorišne poslovne zgrade, dvorišta i vrta u [adresa]., to pobijano rješenje nije moguće ispitati.

10. Radi navedenog, a obzirom da pobijano rješenje nema nikakvih razloga o odlučnoj činjenici za koju nekretninu u naravi je sud prvog stupnja utvrdio da tužitelji nisu bili posljednji suposjednici, pri čemu je nejasno na temelju čega zaključuje da se radi o suposjedu za što također ne daje nikakve razloge, to je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) u vezi čl. 381. ZPP-a jer odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati odnosno izreka je nerazumljiva i neovršiva, a o odlučnim činjenicama na temelju kojih prvostupanjski sud izvodi zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih zapisnika.

11. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažiti žalbu tuženika, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu postupka te će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

13. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 10. prosinca 2024.

Sutkinja

Jadranka Travaš