REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4801/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja MT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužitelja VT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tužitelja ĐT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. tužitelja ET, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 5. tužitelja NT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], **.**.2009. i 6. tužitelja TT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Nikola Dorbić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika CT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Elen Kuvač, odvjetnica u Šibeniku, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskoga suda u Varaždinu poslovni broj Gž-669/2023-5 od 3. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P- 501/2022-22 od 27. ožujka 2023., na sjednici 10. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude iz uvoda ove odluke.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženici se istom protive te predlažu ga odbaciti.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelji se pozivaju da im je, u postupcima pred nižestupanjskim sudovima, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje i na pravo vlasništva. Na taj način tužitelji temelje prijedlog na odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23.- dalje: ZPP) .
5. Odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP propisano je da će sud dopustiti reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6. Predlagatelji dopuštenja revizije nisu učinili vjerojatnim da im je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na koje se u prijedlogu pozivaju. Oni u prijedlogu izlažu kronologiju samog postupka u smislu činjeničnih tvrdnji tužitelja i provedenih dokaza, daju vlastite zaključke i osvrt na rezultate dokazivanja te polemiziraju o odlučnoj činjenici, s obzirom na sadržaj primijenjene materijalnopravne odredbe (da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano – čl. 130. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09.,i 143/12. i 152/14., - dalje: ZVDSP) – dobre vjere tuženika. Ti razlozi iz prijedloga predstavljaju preocjenjivanje dokaza, a ovlaštenje za ocjenu dokaza ima samo sud. Pritom se ne nalazi da su nižestupanjski sudovi kod ocjene dokaza postupali na nerazuman način. Pitanje nečije dobre vjere ovisi o okolnostima slučaja, to je pravni standard kojeg konkretizira sud. Nadalje, strankama je omogućeno kontradiktorno raspravljanje, uočava se da su nižestupanjski sudovi dostatno i relevantno obrazložili odluke s obzirom na tvrdnje tužitelja i prigovore tuženika te s tim u vezi s obzirom na odlučne činjenice za rješavanje predmeta spora. Ne nalazi se proizvoljnosti ili povrede kakvih procesnih prava. Predlagatelji zapravo prijedlogom ponavljaju svoje nezadovoljstvo ishodom ovog postupka čime oni nisu učinili vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava. Za naglasiti je da, osim što se predlagatelji pozivaju na povredu prava na pravično suđenje, oni ne konkretiziraju koji aspekt tog prava je povrijeđen i na koji način. Isto tako u odnosu na istaknutu povredu prava na mirno uživanja vlasništva ne nalazi se vjerojatnim povreda tog prava kada sud na utvrđeno činjenično stanje primjenjuje (jasnu) zakonsku normu.
7. Kako nije učinjeno vjerojatnim da bi postupanjem nižestupanjskih sudova bila počinjena neka osobito teška povreda odredaba parničnog postupka i da bi bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo zbog koje povrede da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen.
Zagreb, 10. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
