REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2639/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d, Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, zastupanom po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Pisarnica Osijek, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4327/2023-2 od 13. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-106/2022-13 od 27. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4327/2023-2 od 13. veljače 2024. u odnosu na pravno pitanje koje glasi:
"Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa Člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05 )?".
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu te se pozvao na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Ovaj sud je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
4. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je postavljeno (a u izreci navedeno) pravno pitanje važno u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer u odnosu na postavljeno pravno pitanje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (presuda Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-616/2023-2 od 23. lipnja 2023., presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1496/2023-2 od 23. svibnja 2023.) (tako i Revd-1177/2023-2 od 21. ožujka 2023., Revd-2231/2024-2 od 28. kolovoza 2024., Revd-751/2024-2 od 10. srpnja 2024. etc.).
5. Stoga je, na temelju čl. 389.b st. 3. ZPP, odlučeno kao u izreci.
6. Ovaj je sud uzeo da je prijedlog povučen u pogledu ostalih pravnih pitanja i pozivanja na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 389.b st. 3. ZPP).
Zagreb, 10. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
dr.sc. Jadranko Jug
