Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split,Gundulićeva29a

Poslovni broj: Kž-230/2024-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Sare Bušić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog IČ, zbog kaznenih djela iz članka 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19, 84/21, 114/22 i 144/22– dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Kov-424/2024-7 od 23. srpnja 2024., u sjednici održanoj 10. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog IČ kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. Općinski sud u Splitu, na temelju članka 354. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 , 126/19 , 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08), potvrdio je optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu poslovnog broja KO-DO-551/2024 od 18. lipnja 2024. protiv okrivljenog IČ zbog dva kaznena djela počinjena u stjecaju i to kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i kaznenog djela nametljivog ponašanja iz članka 140. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11.

1.2. Istim rješenjem pod točkom II. na temelju članka 351. stavka 1. u svezi sa stavkom 5. ZKP/08 iz spisa su kao nezakoniti dokazi izdvojene službene zabilješke Policijske uprave splitsko dalmatinske, II. Policijske postaje Split o obavljenim obavijesnim razgovorima s JČ i PČ (listovi 11 i 28 spisa) jer se radi o pismenima na kojima se ne može temeljiti sudska odluka pa će se ista po pravomoćnosti rješenja zatvoriti u poseban omot i predati na čuvanje sucu istrage.

1.3. Pod točkom III. pobijanog rješenja odbijen je kao neosnovan prijedlog obrane da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnik o zaprimanju kaznene prijave s fotografijama ozljeda i poruka (listovi 9-10 i 12-19 spisa) te zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broja 02123795 od 4. lipnja 2024. (list 35 spisa).

2. Protiv navedenog rješenja u žalbu je podnio okrivljeni IČ, po branitelju Branku Čuturi, odvjetniku u Splitu i to "iz svih zakonom dopuštenih razloga", iako iz sadržaja žalbe proizlazi da se rješenje u odnosu na točku III. pobija samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže pobijano rješenje preinačiti u točki 3. na način da se iz spisa kao nezakoniti dokaz izdvoji kaznena prijava s prilozima.

3. Prije održavanja sjednice vijeća u suglasju s člankom 474. u svezi s člankom 495. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je po obavljenom uvidu vratilo ovom sudu na daljnje postupanje.

4. Žalba okrivljenog IČ nije osnovana.

5. Okrivljenik u žalbi navodi kako "kaznena prijava sa svojim prilozima, a koja je u konkretnom slučaju dana na zapisnik u policiji, po svojoj prirodi sukladno odredbama ZKP-a ne može predstavljati dokaz", a tim više što se radi "o nekonfrontiranom dokazu pa se samo na tom zapisniku ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda". Stoga kako se na zapisniku o kaznenoj prijavi ne može temeljiti sudska odluka, sudska odluka ne može se temeljiti niti na prilozima te kaznene prijave jer oni čine sastavni dio zapisnika o zaprimanju kaznene prijave.

5.1. Ispitujući pobijano rješenje u povodu istaknutih žalbenih navoda, a uvidom u spis predmeta, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio kako je žrtva JČ **.**.2024. II. Policijskoj postaji Split, Policijske uprave splitsko dalmatinske podnijela kaznenu prijavu protiv okrivljenika IČ zbog kaznenih djela iz članka 179.a KZ/11 i iz članka 140. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11. U povodu toga sastavljen je zapisnik, a tom prigodom žrtva JČ, kao prilog svoje prijave, dostavila je fotografije ozljeda koje joj je, prema njezinim navodima, nanio okrivljenik, kao i preslike poruka koje je putem mobitela okrivljenik uputio žrtvi.

5.2. Sasvim ispravno je prvostupanjski sud zaključio kako kaznena prijava sama po sebi ne predstavlja dokaz u postupku pa je kao takvu niti ne treba izdvojiti iz spisa. Osim toga kaznena prijava je postupovni akt odnosno zaključak policije o postojanju osnova sumnje u počinjenje kaznenih djela, a na kojima se sudska odluka ne može temeljiti. Kaznena prijava, u širem smislu, je obavijest državnom odvjetniku o tome da postoji osnova sumnje u počinjenje kaznenih djela i o počinitelju, a može sadržavati priloge i podatke na temelju kojih proizlazi osnova sumnje da bi kaznena djela bila počinjena. U članku 62. stavku 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj: 76/09, 92/14 i 70/19) propisano je da, ako se prijava podnosi po usmenoj prijavi prijavitelja (a što i jest u konkretnom slučaju) prijavitelj se upozorava na posljedice lažnog prijavljivanja, što je i učinjeno. Osim toga, tom odredbom propisano je da se od prijavitelja mogu tražiti pojašnjenja i dostavljanje dokumentacije na koje se prijavitelj poziva, kako bi se mogla ocijeniti opravdanost prijave, a na izričit zahtjev podnositelja, policijski službenik će uzeti prijavu na zapisnik. U stavku 4. navedenog članka jasno je propisano što se navodi u prijavi, između ostalog koje su poduzete mjere i radnje, službene zabilješke, izjave i bilo koji drugi materijal koji može biti koristan za uspješno vođenje postupka. Žrtva je policijskim službenicima, nakon što je podnijela kaznenu prijavu, dragovoljno dostavila njezine fotografije na kojima se utvrđuje postojanje tjelesnih ozljeda, a isto tako dostavila je i fotografije zaslona svojeg mobitela na kojem su vidljive poruke između nje i okrivljenika. Zapisnik o zaprimanju kaznene prijave žrtve sastavljen u potpunosti s citiranim zakonskim odredbama, fotografije žrtve i fotografije zaslona njezinog mobitela žrtva je dragovoljno predala policijskim službenicima pa to nisu nezakoniti dokazi jer nisu pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, nisu pribavljeni niti povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života i nisu pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka koji bi bili izričito propisani ZKP/08, a niti se radi o dokazima za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. Stoga je sasvim ispravno prvostupanjski sud odbio prijedlog okrivljenika da se iz spisa predmeta izdvoji zapisnik o zaprimanju kaznene prijave JČ s fotografijama od žrtve i fotografija zaslona mobitela žrtve.

5.3. Okrivljenik žalbenim navodima u kojima se upire na izostanak „konfrontiranosti“ prilikom sastavljanja zapisnika o zaprimanju kaznene prijave, sasvim je promašen jer se ne radi o iskazu kojeg je žrtva dala u svojstvu svjedoka pa se ne može niti govoriti je li sadržaj zapisnika o zaprimanju kaznene prijave „konfrontiran ili ne“.

6. Kako navodima žalbe okrivljeni IČ nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bila počinjena bilo koja povreda zakona na koju pazi po službenoj dužnosti prema članku 494. stavku 4. ZKP/08, to je njegovu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu, u suglasju s člankom 494. stavkom 3. točkom 2. ZKP/08.

Split, 10. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

Neven Cambj