Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1696/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u izvanparničnom predmetu predlagatelja RŽĐ, OIB [osobni identifikacijski broj],[adresa], R, [obrt], i RŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Stefanu Đokiću, odvjetniku u Puli, protiv protustranke NŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku iz Poreča, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču–Parenzo, poslovni broj R1-228/2024-4 od 18. rujna 2024., 10.prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču–Parenzo, poslovni broj R1-228/2024-4 od 18. rujna 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog za osiguranje dokaza koji je podnesen tome sudu 30. kolovoza 2024.

2. Protiv citiranog rješenja predlagatelji su izjavili žalbu iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč.1. - toč. 3., iz razloga propisanih odredbom čl. 354.st.2.toč. 6. i 11. čl. 354. st.1. u vezi s čl.7.st.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) sa prijedlogom da se pobijano rješenje ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Zahtijevaju trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode predlagatelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Osnovano predlagatelji u žalbi navode da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

7. Sud prvog stupnja donio je rješenje kojim odbija prijedlog predlagatelja uz obrazloženje da u predmetnoj stvari predlagatelji ne navode da protiv protustranke namjeravaju pokrenuti odgovarajući parnični postupak, da je osnovna pretpostavka za provođenje osiguranja dokaza opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, a opravdana bojazan da znači da postoje konkretne okolnosti (a ne okolnosti koje bi eventualno mogle nastupiti) koje ukazuju da predlagatelji, ako se ne pristupi izvođenju određenog dokaza, ne bi mogli ostvariti pravnu zaštitu. Nadalje se navodi da predlagatelji kao opasnost navode opasnost da će protustranka naknadno osporavati postojanje štete i vrijednost, a što prema stajalištu toga suda nije osnovana okolnost za provođenje osiguranja dokaza.

U odnosu na predloženo saslušanje predlagatelja sud prvog stupnja utvrdio je da predlagatelji nisu naveli razloge zbog kojih bi izvođenje tog dokaza kasnije bilo otežano odnosno onemogućeno.

Slijedom navedenog te u situaciji kada predlagatelji ne navode prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatraju da je izvođenje toga dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica, te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano, sud prvog stupnja je ocijenio da je prijedlog predlagatelja neosnovan te odlučio kao u izreci pobijanog rješenja

8. Prema odredbi čl. 272. st. 1. ZPP-a, ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice, predložiti da se taj dokaz izvede.

9. Prema odredbi članka 274. ZPP-a, predlagatelj je u podnesku u kojem traži osiguranje dokaza dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvođenje toga dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica, te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano.

10. Sukladno navedenim zakonskim odredbama, a cijeneći navode prijedloga predlagatelja, ovaj sud, suprotno stavu prvostupanjskog suda, zaključuje kako su predlagatelji u svom prijedlogu radi osiguranja dokaza jasno naznačili prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, zahtijevali su da se utvrdi postojeće stanje kako bi pristupili uklanjanju nedostataka na nekretnini što prije kako bi spriječili nastanak daljnje štete, navodeći da ako to učine bez prethodnog dokumentiranja i utvrđivanja njihove vrijednosti putem suda, da postoji opasnost da će protustranka naknadno osporavati njihovo postojanje i vrijednost. Stoga je predloženo da se izvrši očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke radi utvrđenja (popisati i fotografirati) sve nedostatke građevine na licu mjesta (evidencija postojećeg stanja na nekretnini predlagatelja) prije sanacije i uklanjanja nedostataka (fotografije priložene u spisu str.43-53 spisa koje dokumentiraju nedostatke ) , a vještak naprijed navedene struke bi utvrdio uzrok, visinu i vrstu štete, cijeneći popravke na nekretnini koje su dosad izvršili predlagatelji.

11. Obrazloženje pobijanog rješenja suprotno je stanju spisa odnosno sadržaju prijedloga za osiguranje dokaza, te navodima iznesenima u prijedlogu i priloženoj dokumentaciji uz prijedlog, koji od strane suda prvog stupnja nisu suštinski i ozbiljno ocijenjeni, pobijano rješenje sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati zbog čega je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2 toč. 11 ZPP-a, a kako iz samog prijedloga predlagatelja proizlazi da postoji opravdana bojazan da se predloženi dokaz neće moći izvesti nakon sanacije nužnih oštećenja isto upućuje na zaključak da je sud prvog stupnja,neosnovanim odbijanjem prijedloga predlagatelja, predlagatelje onemogućio u ostvarivanju prava na pristup sudu koji je važan aspekt prava na sud kao jednog od čimbenika prava na pošteno suđenje zajamčenim i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda (članak 6. stavak 1.). Smisao postupka za osiguranje dokaza nije pružanje informacije predlagateljima o vrsti štete, njezinoj visini i cijeni sanacije niti o eventualnoj mogućnosti nastanka buduće štete, već samo izvođenje dokaza koji se kasnije ne bi mogli izvesti, u konkretnom slučaju, s obzirom da sami predlagatelji navode da imaju nužnu potrebu saniranja nastale štete, osiguranje dokaza može biti samo evidentiranje postojećeg stanja prije izvršene sanacije, kako su to predlagatelji i tražili.

12. Pri tome se ističe da ako je sud prvog stupnja smatrao da nije osnovan prijedlog predlagatelja radi njihova saslušanja, to je trebao dopustiti osiguranje dokaza u onom dijelu u kojem ga je eventualno našao osnovanim.

13. Slijedom navedenog, sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a, valjalo je odlučiti kao u izreci pobijanog rješenja.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te pravilnom analizom svih navoda, dokaza i isprava priloženih uz prijedlog, donijeti novu odluku koju će valjano obrazložiti u odnosu na sve odlučne činjenice bitne za donošenje pravilnog i zakonitog rješenja.

15. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP .

Osijek, 10. prosinca 2024.

Sutkinja

Jasna Bratek