1                  Poslovni broj 2 Kž-66/2023-8.

 

 

 

    

              REPUBLIKA HRVATSKA                                                                                                 

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

               Tome Skalice 2, SLAVONSKI BROD

Poslovni broj 2 Kž-66/2023-8.

             

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

                           

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mile Solde, predsjednika vijeća, Slavena Vidmara i Draženke Ilak, članova vijeća, uz sudjelovanje Zrinke Žalac zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. S., zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12, 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19 dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika po branitelju T. K., protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj 82 K-448/21 od 15. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 20. prosinca 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

 

Prihvaća se žalba okrivljenog D. S. i preinačava se prvostupanjska presuda na način da se okrivljenik D. S. na temelju članka 453. točka 1. ZKP/08.

 

oslobađa optužbe

 

da bi

 

dana 31. ožujka 2021., oko 17,30 sati, u Z., dok su prema njemu postupali policijski službenici I PP povodom dojave da ima suicidalne namjere, u cilju zastrašivanja više osoba, policijskim službenicima više puta rekao kako je nezadovoljan situacijom zbog spora kojeg vodi s bankom, pri čemu je psovao i rekao da je to zaslužilo isti tretman kao ono što se dogodilo u Š. i da jebe mater njima i banci, da je najpametnije onaj iz Š. što je napravio i da oni iz banke nisu zaslužili ništa drugačije od onog što se dogodilo onima u Š., misleći na višestruko ubojstvo, te je isto više puta ponovio za vrijeme dok su ga policijski službenici vodili u Opću bolnicu Z., Odjel psihijatrije,

 

dakle, drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti, a djelo je počinjeno prema većem broju ljudi,

 

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 3. u vezi stavka 2. KZ/11.

Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru proglasio je krivim okrivljenog D. S. zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom opisano  i kažnjivo po članku 139. stavak 3. i 2. KZ/11., pa je na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju sedam mjeseci, pa je na temelju članka 56. KZ/11. prema okrivljeniku primijenjena uvjetna osuda na način da je određeno da se izrečena kazna zatvora u trajanju sedam mjeseci neće izvršiti ako u roku kušnje dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

 

1.1 Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 okrivljenik je dužan naknaditi paušalni trošak provedenog postupka u iznosu od ukupno 1.000,00 kn (tisućukuna) odnosno 132,72 Eura (stotridesetdvaeura i sedamdesetdvacenta), tečaj 7,53450, koji iznos je dužan uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe.

 

2. Protiv ove presude žalbu je podnio okrivljeni D. S. po branitelju T. K. zbog povrede kaznenog zakona i zbog odluke o uvjetnoj osudi.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.

 

5. Postupajući prema zahtjevu branitelja okrivljenika o sjednici su  obaviješteni okrivljeni D. S. te njegov branitelj, odvjetnik T. K. kao i državni odvjetnik, a sjednica je održana u njihovoj odsutnosti jer su o sjednici bili uredno izviješteni, sukladno članku 475. stavak 3. ZKP/08.

6. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 476, ZKP/08. drugostupanjski sud nije našao bitnu povreda odredaba kaznenog postupka na koju se pazi po službenoj dužnosti.

 

O žalbi zbog povrede kaznenog zakona

 

7. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da djelo za koje se okrivljenik optužuje nije kazneno djelo. Naime, okrivljenik se tereti da je policijskim službenicima rekao: "…kako je nezadovoljan situacijom zbog spora kojeg vodi s bankom pri čemu je psovao i rekao da je to zaslužilo isti tretman kao ono što se dogodilo u Š. i da jebe mater njima i banci, da je najpametnije onaj iz Š. što je napravio i da oni iz banke nisu zaslužili ništa drugačije od onoga što se dogodilo onima, misleći na višestruko ubojstvo…."Iz rečenog proizlazi da se okrivljenik ne tereti za kazneno djelo iz članka 139. stavak 3. i 2. KZ/11. za koje je proglašen krivim.

8. Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti, a djelo je počinjeno prema većem broju osoba. Prvostupanjski sud  u točki 17. obrazloženja navodi da je okrivljenik ostvario bitna obilježja kaznenog djela jer je prijetio smrću argumentirajući to višestrukim ubojstvom u Š., pa da su okrivljenikove riječi bile podobne da kod većine ljudi izazovu strah ili uznemirenost, a da one nisu bile upućene banci kao pravnoj osobi, već osobama zaposlenim u istoj.

 

8.1. Stav je ovog drugostupanjskog suda da je okrivljenik proglašen krivim za djelo koje nije kazneno djelo. Naime, u činjeničnom opisu nije navedeno da okrivljenik prijeti da će on učiniti ono što je učinio počinitelj ubojstva u Š., nego je navedeno da je rekao da je i "najpametnije onaj iz Š. što je napravio, i da oni iz banke nisu zaslužili ništa drukčije od onog što se dogodilo onima u Š.". Kada se analizira ovako činjenični opis, onda se nameće zaključak da okrivljenik osobno ne prijeti ubojstvom djelatnicima banke, niti izravno, niti preko policijskih službenika, nego izražava nezadovoljstvo njihovim radom. Nastavno, da bi se radilo o kaznenom djelu prijetnje, okrivljenik mora postupati u cilju da ustraši ili uznemiri žrtvu kaznenog djela, to bi u konkretnom slučaju bili djelatnici banke, a to u činjeničnom opisu nigdje nije navedeno. Iz navedenog proizlazi da okrivljenik je ostvario sve ono za što se tereti, ali nije ostvario bitna obilježja kaznenog djela prijetnje, jer kazneno djelo prijetnje može se počiniti ili izravno prema oštećeniku i žrtvi, ili posredno preko posrednika, ali okrivljenik mora postupati s namjerom da posrednik prenese prijetnju oštećeniku i žrtvi. U činjeničnom opisu nije opisano da je okrivljenik riječi koje je izrekao pred djelatnicima policije, iste izrekao s namjerom da te riječi budu prenesene oštećeniku i da tako izazove uznemirenost ili ustrašenost djelatnika banke, pa time je okrivljenik proglašen krivim za djelo koje po zakonu nije kazneno djelo. Zbog navedenog sud je prihvatio žalbu okrivljenika, utvrdio povredu kaznenog zakona na koju okrivljenik upire u žalbi, te odlučio kao u izreci.

 

9. Slijedom navedenog, prihvaćena je žalba okrivljenika i na temelju članka 486. stavak 1. ZKP/08. preinačio prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik oslobođen optužbe, te je trošak kaznenog postupka po članku 149. stavak 1. ZKP/08. pao na teret proračunskih sredstava. 

 

 

Slavonski Brod, 20. prosinca 2023.

 

                                                                                                                                  Predsjednik vijeća

 

                                                                                                                                Mile Soldo, v.r.