REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-3207/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Tatjana Kujundžić Novak, u pravnoj stvari tužitelja INNECTO d.o.o., OIB: 19968679982, Sinj, Trg počasnog građanina Grada Sinja Gojka Šuška 11, kojeg zastupa punomoćnica Merica Miše, odvjetnica iz Trogira, protiv tuženika ZAGREBAČKA BANKA d.d., OIB: 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Porobija, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Porobija & Porobija, j.t.d., Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-72/2024 od 5. lipnja 2024., 10. prosinca 2024.
r i j e š o j e
Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-72/2024 od 5. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom rješenjem odlučeno je da se ne dopušta preinaka tužbe pobliže opisana u rješenju suda od 14. prosinca 2021. u kojem dijelu je tužba odbačena.
2. Prvostupanjski sud je tako odlučio na temelju odredbe čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP). U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud je naveo da samo „ukratko pojašnjava da se tuženik usprotivio preinaci tužbe pa je stoga preinaka nedopuštena“.
3. Protiv pobijane presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer se rješenje ne može ispitati. U žalbi u bitnome navodi da je rješenje nerazumljivo. Predlaže prvostupanjsku odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
4. U odgovoru na žalbu tuženik osporava sve žalbene navode tužitelja i predlaže pobijano rješenje potvrditi. Traži trošak žalbenog postupka u iznosu od 11.805,00 eur.
5. Tužiteljeva žalba je osnovana.
6. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbama, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da pobijano rješenje nije pravilno i osnovano na zakonu budući da je zahvaćeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
7. Osnovano žalitelj navodi da je rješenje zahvaćeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer je nerazumljivo, te se ne može ispitati. Već i sama izreka rješenja je nerazumljiva jer sud nije naveo u čemu se sastoji preinaka tužbe već se u izreci pozvao na izreku rješenja kojim je tužba u jednom dijelu odbačena, a koje rješenje je u međuvremenu ukinuto ranijom odlukom ovoga suda.
8. Osim toga sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 190. st. 3. ZPP-a kada je odlučio o preinaci tužbe na način da preinaku nije dopustio.
9. Naime, pravilnim postupanjem na način propisan odredbom čl. 190. st. 3. ZPP-a o preinaci tužbe (ili protutužbe) sud ne odlučuje tako da preinaku odbija. Ako se tuženik ne protivi preinaci, nema potrebe da sud o tome odlučuje nego postupa po preinačenoj tužbi. Kada tužitelj preinači tužbu, a tuženik se tome protivi, sud može odlučiti da unatoč protivljenju tuženika dopusti preinaku ako smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama i o tome odlučuje rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba (čl. 190. st. 9. ZPP-a). Ako ne dopusti preinaku, kao što je to ovdje slučaj, onda o tome ne odlučuje (može eventualno samo utvrditi da tužba nije preinačena), jer je protivljenje tuženika takva procesna radnja koja sprječava preinaku tužbe.
10. Dakle, protivljenje tuženika samo po sebi predstavlja procesnu radnju koja sprječava preinaku tužbe. U tom slučaju sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a sud ne donosi posebno rješenje kada preinaku ne dopušta, pa ga nije trebao donositi niti u konkretnom slučaju. Stoga sud u pobijanom rješenju nije trebao niti obrazlagati eventualnu nesvrsishodnost preinake kako to pogrešno smatra žalitelj.
11. Stoga je rješenje o odbijanju preinake tužbe ukinuto na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a.
12. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud će uvažavajući naprijed navedeno, s obzirom na njegov zaključak da preinaka nije dopuštena, nastaviti postupak radi donošenja odluke o dijelu tužbenog zahtjeva o kojem još nije meritorno odlučeno sukladno uputi iz ranije ukidne odluke ovoga suda poslovni broj Pž-548/22 od 7. studenog 2023.
Zagreb, 10. prosinca 2024.
Sutkinja
Tatjana Kujundžić Novak
