REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: Gž 241/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Berislava Devčić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], sada u [adresa], zastupan po punomoćniku Kosti Lacmanović, odvjetniku iz Virovitice, protiv prvo tuženog SG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Željku Palatinuš, odvjetniku iz Virovitice, i drugo tuženog MG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja i prvo tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj P-716/2023-4 od 26. siječnja 2024.,u sjednici vijeća održanoj dana 10. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Žalbe tužitelja NG iz [adresa] i prvo tuženog SG iz [adresa], odbijaju se kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj P-716/2023-4 od 26. siječnja 2024. u točkama I i II izreke.
r i j e š i o j e
I Žalbe tužitelja NG iz [adresa] i prvo tuženog SG iz [adresa], prihvaćaju se kao osnovane i ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj P-716/2023-4 od 26. siječnja 2024. u točki III izreke.
II Vraća se predmet prvostupanjskom sudu da sa dijelom žalbe tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj P-716/2023-4 od 26. siječnja 2024. postupi kao po prijedlogu radi donošenja dopunske presude u odnosu na postavljeni eventualni zahtjev u pogledu kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 11205 m2 iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
III O troškovima žalbenog postupka tužitelja i prvo tuženika sud će odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjevu u dijelu koji glasi
"I. Utvrđuje se da je DG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada u [adresa],vlasnik ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica u selu sa 2909 m2, iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je na temelju Ugovora o darovanju od 6. listopada 2016., ovjerom kod javnog bilježnika u Virovitici, Emi Nađ Bajsar pod posl.br. OV-10955/16 sklopljenim između prvo tuženika SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao daroprimatelja i drugo tuženika MG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja, uknjižen u vlasništvo ĐG, te mu dozvoljava da svoje pravo vlasništva te ½ dijela nekretnina temeljem ove presude po pravomoćnosti uknjiži u zemljišne knjige." Odbija se kao ne osnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
II. " Utvrđuje se da je DG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada u [adresa],vlasnik ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 11205 m2, iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je na temelju Ugovora o darovanju od 6. listopada 2016., ovjerom kod javnog bilježnika u Virovitici, Emi Nađ Bajsar pod posl.br. OV-10955/16 sklopljenim između prvo tuženika SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao daroprimatelja i drugo tuženika MG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja, uknjižen u vlasništvo ĐG, te mu dozvoljava da svoje pravo vlasništva te ½ dijela nekretnina temeljem ove presude po pravomoćnosti uknjiži u zemljišne knjige."
III. Svaka stranka snosi svoje troškove."
2. Tužitelj je pravovremeno podnio žalbu protiv dijela presude kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kao i protiv odluke o troškovima postupka. U žalbi navodi da je u presudi počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. st.1. ZPP-a i iz članak 354. st.2. toč.11. ZPP-a. Odbijanje tužbenog zahtjeva u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] nije osnovano. Ono je protivno utvrđenom činjeničnom stanju i materijalnom pravu. Naime, sud je iz istih razloga kao i u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] morao usvojiti i tužbeni zahtjev u odnosu na čkbr. [katastarska čestica]. Iz provedenih dokaza jasno proizlazi da je 1. tuženik znao i morao znati da je i ta čestica izvanknjižno vlasništvo tužitelja u cijelosti. No, ako i ne bi bile ispunjene pretpostavke o vlasništvu te čestice, trebao je odlučiti o eventualnom (podrednom) tužbenom zahtjevu za uspostavu prijašnjeg z.k. stanja. Međutim, on je to propustio učiniti, čime je počinio bitnu povredu postupka. Predlaže sudu da ovu žalbu usvoji, presudu u pobijanom dijelu preinači tako da u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] usvoji osnovni ili eventualni tužbeni zahtjev te tužitelju dosudi trošak postupka i troškove žalbenog postupka.
2.1. Protiv točke I i III izreke presude žalbu je uložio prvo tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da nije prihvatljiv način na koji je sud utvrđivao sporne činjenice, prvenstveno način na koji je sud utvrdio „nepoštenje“ 1. tuženika. Tako nije prihvatljivo utvrđivanje činjenica na način da sud utvrđuje da neka činjenica (znanje 1.tuženika o izvanknjižnom vlasništvu) 1.tuženiku nije mogla biti nepoznata, pozivajući se pri tome na elementarnu logiku zdravog razuma te iskaze svjedoka koji su na zapisnik iznosili svoja zapažanja o tome što se po selu priča. Osim toga, nije vidljivo da je sud prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja uzeo u obzir tužbu i raspolaganja 2.tuženika u postupku koji se kod Općinskog suda u Virovitici vodio pod posl. brojem P-394/17. 1. tuženik stoga smatra da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u pogledu postojanja njegova „nepoštenja“ prilikom stjecanja suvlasničkog dijela sporne nekretnine. Pored toga, 1.tuženik smatra da je sud pogrešno primijenio i materijalno pravo utvrđujući da je tužitelj sporne nekretnine stekao građenjem. Slijedom svega navedenog, predlaže da sud presudu u pobijanom dijelu preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja te dosudi 1.tuženiku trošak žalbenog postupka.
3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
4. Žalbe nisu osnovane.
4.1. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.točka 11. Zakona o parničnom postupku jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama. Sud je nadalje potpuno utvrdio činjenično stanje i na tako potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je stekao pravo vlasništva na ½ predmetnih nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] kuća dvor i oranica površine 2909 m2 i kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 11205 m2 iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje vlasništvo je stekao izvorno, građenjem na zemljištu koje su on i drugotuženi kao braća naslijedili iza svojih roditelja. Podrednim tužbenim zahtjevom traži uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja koje je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju od 6.listopada 2016. jer se radi o nevaljanom upisu.
6. U postupku je nesporno utvrđeno:
- da su kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica u selu sa 2909 m2 i kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 11205 m2, upisane kao vlasništvo NG, [adresa] u ½ dijela i UG, [adresa] u ½ dijela koji su stekli navedene nekretnine na temelju ovosudnog Rješenja o nasljeđivanju od 6. svibnja 1977. godine, broj O- 226/77-4 a nakon smrti njihova oca VG.
- da je u predmetu istog suda broj P-394/17 utvrđeno je da je tužitelj MG protiv tuženika SG podnio tužbu dana 27. srpnja 2017., radi poništenja Ugovora o darovanju od 6. listopada 2016., te da je sud donio presudu pod brojem P- 394/17-7 od 31. siječnja 2018., kojim je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja a kojim bi se poništio Ugovor o darovanju sklopljen 6.10.2016., između tužitelja kao darovatelja i tuženika kao daroprimatelja, koja presuda je postala pravomoćna 2.svibnja 2018.
- da je nova kuća nastala građenjem
- da se nalazi i da je izgrađena na čestici čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - da su kuću gradili tužitelj i II tuženik te da je između njih postajao međusobni sporazum da kuća na broj 8 u [adresa] dakle ona koja je novo izgrađena i predstavlja predmet spora pripadne tužitelju, dok ona na broju 33 ima pripasti II tuženiku
- da je kuća koja je izgrađena ( kbr 8 [adresa]) privedena funkciji i bila podobna za život te da su u njoj do odlaska tužitelja iz sela živjeli upravo tužitelj i njegova obitelj koja činjenica nije bila nepoznata I. tuženiku prema dijelu njegova citiranog iskaza iz ovog predmeta.
-da je tužitelj imao status poštenog graditelja jer je kuću gradio na svojem zemljištu sve prema sadržaju postignutog sporazuma sa II tuženikom kao bratom koji je sklopljen nakon smrti oca TG .
7. Kako II tuženik, tužitelju kao bratu, temeljem sporazuma oko izvršene podjele imovine nakon smrti oca VG nije osporavao stjecanje prava vlasništva na novo izgrađenoj kući koja je izgrađena na čestici čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je bila njegovo vlasništvo u ½ dijela gdje mu je aktivno i fizički pomagao u radu na njezinoj izgradnji ( 20) obzirom na postignut sporazum oko podjele što kome ima "pripasti " sud pravilno zaključuje da je tužitelj bio pošteni graditelj te da je gradio na svojem zemljištu i da zgrada pripada njemu (pragraf 417 OGZ-a). Prvo tuženiku nije bila nepoznata činjenica ( premda je rođen 1984 ) da su predmetnu kuću na čkbr [katastarska čestica] iz zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] koja je po utvrđenju suda građena u periodu od 1977. do početka 1980. gradili njegov otac ovdje II tuženi MG i tužitelj DG dakle njegov stric, te da je upravo tužitelj sa svojom obitelji u toj novo sagrađenoj kući živio u periodu do 1991. prema njegovom dijelu iskaza koji je dao sudu kao stranka, a ta činjenica da je u navedenom objektu doista živo tužitelj sa obitelji do njegovog odlaska iz RH potvrđena je iskazom i II tuženika MG, odnosno svjedoka BG, svjedoka LG i svjedoka CG.
8. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da zbog utvrđenog nepoštenja I. tuženika kao stjecatelja sporne nekretnine u odnosu na kojeg je tužbeni zahtjev usvojen i dokazane osnove stjecanja prava vlasništva građenjem ( Zakon), pravo vlasništva tužitelja se može suprotstaviti pravu I. tuženika jer isti nije bio u dobroj vjeri prema utvrđenju suda niti u trenutku sklapanja darovnog ugovora niti u trenutku ishođenja upisa vlasništva u zemljišni knjigama ovog suda ( čl. 122/2 ZV-a) bez obzira što pravo tužitelja u trenutku ishođenja njegovog upisa kao nepoštenog stjecatelja još nije bilo upisano u zemljišnim knjigama suda sve kako proizlazi iz logičkog tumačenje odredbe čl. 130 st 2 ZV-a . Tužitelj je u postupku uspio dokazati svoje pravo vlasništva u odnosu na ½ dijela čkbr [katastarska čestica], dok mu je u odnosu na ½ dijela čkbr [katastarska čestica] sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zahtjev pravilno odbijen, jer nije uspio dokazati stjecanje vlasništva na istoj čestici. Neosnovano tužitelj na navodi da sud je iz istih razloga kao i u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] morao usvojiti i tužbeni zahtjev u odnosu
9. Zbog navedenog, kako svojim žalbenim navodima niti tužitelj niti prvo tuženik nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost osporene odluke, a kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka i kako je na pravilno utvrđeno činjenično stanje materijalno pravo pravilno primijenjeno, sud je žalbu stranka odbio kao neosnovane i potvrdio osporenu presudu u točkama I i II a sve temeljem članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.
10. Podrednim tužbenim zahtjevom traži uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja koje je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju od 6.listopada 2016. jer se radi o nevaljanom upisu. Dakle, radi se o eventualnoj kumulaciji zahtjeva po čl. 188.st.2.ZPP-a prema kojoj odredbi tužitelj može dva ili više tužbena zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i to tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan.
10.1. Tijekom postupka sud je u točki I prihvatio dio tužbenog zahtjeva te utvrdio vlasništvo tužitelja na ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica u selu sa 2909 m2, iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za utvrđenjem prava vlasništva tužitelja na kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 11205 m2 iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je ovaj sud svojim rješenjem vratio prvostupanjskom sudu da donese dopunsku presudu u odnosu na eventualno postavljeni zahtjev za uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja koje je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju od 6.listopada 2016. jer se radi o nevaljanom upisu u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 11205 m2 iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
11. Zbog navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja, a posljedično tome je po odredbi čl. 380.st.3. ZPP-a uvažio žalbu i ukinuo točku III izreke kojom je sud odlučio o troškovima parničnog postupku i u tom dijelu predmet vratio na ponovni postupak, jer odluka o troškovima ovisi o odluci suda prvog stupanja u pogledu eventualnog zahtjeva.
12. O troškovima žalbenog postupka prvo tuženika i tužitelja sud će odlučiti u konačnoj odluci, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. Zakona o parničnom postupku.
U Požegi, 10. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Branimir Miljević
