Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: R1 Ob-698/2022-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, po sucu Tatjani Škorić Radaković, u izvanparničnoj stvari predlagatelja: Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka, Laginjina 11a, zastupan po ravnatelju ŽU, a prema punomoći broj 39 SU-56/13, BU, dipl. pr. i protustranke IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po posebnoj skrbnici ŽUC iz Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, 10. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1982. u [adresa], od majke ĆU i oca MU, djelomično se lišava poslovne sposobnosti na način da nije sposoban samostalno:

- sklapati pravne poslove

- poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima

- donositi odluke o zdravlju i liječenju te davati suglasnost za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za smještaj na bolničko liječenje

- raspolagati novčanim sredstvima iznad 50,00 € mjesečno

- raspolagati nepokretnom imovinom.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Rijeka je podnio pred ovim sudom 30. rujna 2022. prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti IU.

2. Protustranci je, a radi zaštite njezinih prava i interesa u ovom postupku postavljena posebna skrbnica temeljem rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Rijeka, klasa: UP/I-552-02/22-08/81, urbroj: 2170-20-03/37-32-2, od 27. rujna 2022., u osobi ŽUC, diplomirane pravnice, zaposlene u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze čitanjem elektroničkih zapisa iz matice rođenih (list 5 spisa), socijalno-anamnestičkih podataka (list 6-7 spisa), mišljenja socijalnog radnika (list 9-10 spisa), nalaza i mišljenja o težini i vrsti invaliditeta (list 11-16 spisa), dopisa Insula Županijske specijalne bolnice za psihijatriju i rehabilitaciju Rab od 12. svibnja 2022. (list 17 spisa), a provedeno je i vještačenje po vještaku psihijatru Draganu Lovroviću (list 22-27 spisa) te je saslušana protustranka na ročištu od 15. prosinca 2023.

4. Protustranka je punoljetni hrvatski državljanin, s kojim je lako uspostavljen kontakt te razumije postavljena pitanja, odgovara na ista te razumije pojam poslovne sposobnosti. U svom iskazu navodi da se razbolio u dobi od 14 godina, a u dobi od 22 godine mu je utvrđena dijagnoza paranoidne shizofrenije. Završio je strukovnu srednju školu i radio povremene sezonske poslove fizičke prirode, a najduže tijekom šest mjeseci preko Student servisa. Hospitaliziran je po prvi puta 2004. godine i nakon toga više nikada nije radio.

4.1. Živi u kućanstvu sa svojim roditeljima. Potrebna mu je svakodnevna pomoć, obzirom da ne kuha, ne može se sam obrijati i ošišati i ne izlazi sam izvan kuće, jer mu to stvara nelagodu i strah. Nema prijatelja, niti se druži. Nema djevojku, niti za to osjeća potrebu. Samostalno se odijeva i obavlja svakodnevnu higijenu, samostalno se hrani i sam se brine o svojoj terapiji koju svakodnevno uzima. Voli slušati radio i glazbu, povremeno pogleda televiziju, a ponekad otiđem s ocem u šetnju ili u kafić. Popodne nekad i odspava, obzirom da se tijekom noći često budi i nema kontinuiran san.

4.2. Imao je vrlo često sumanute misli o kojima ne bih htio govoriti i doktori su mu rekli da mu to nikada neće proći, ali da se može kontrolirati lijekovima. One se sada ne pojavljuju, no povremeno ga obuzme nervoza i strah, a ponekad i paranoja i kada se to dogodi, provjeri da li se to stvarno događa, o tome promisli i nakon toga se smiri koliko može. Često je bio hospitaliziran u bolnici na Rabu na njegovu inicijativu jer je vidio da mu je to potrebno. Kada se vrati, osjeća se bolje, posebice nakon što se zadnji put vratio iz bolnice u Rabu u kolovozu 2023. Inače zazire otići u kafić da mu netko nešto ne stavi u kavu i ima strah da bi ga netko mogao napasti na ulici, tako da ne izlazi sam. Smatra da bi mu pomoglo da odlazi na radionice u Dom na Turniću ili Potoku, jer mu to ne stvara strah, no još uvijek nema za to volje. Nema opći strah od ljudi, nego eventualnih opasnosti od ljudi. Inače se voli družiti, no imao je puno razočaranja u životu tako da je sada sumnjičav prema ljudima.

4.3. Prima invalidninu koju daje roditeljima za troškove kućanstva i koji se brinu o svim njegovim potrebama. Obzirom da ne izlazi, ne ide u trgovinu u nabavku namirnica. Ne drži novac kod sebe jer mu nije potreban. Nije vlasnik ni nekretnina niti pokretnina. Njegova obitelj živi u stanu koji je u očevom vlasništvu.

5. Vještak Dragan Lovrović je za potrebe ovog postupka izradio nalaz i mišljenje nakon izvršenog uvida u spis i dokumentaciju koja je priložena spisu, a i osobno je obavio psihijatrijski pregled protustranke. Vještak utvrđuje da iz medicinske dokumentacije proizlazi da protustranka boluje od Paradoidne shizofrenije (F 20.0).

5.1. Iz psihijatrijskog pregleda protustranke u svrhu vještačenja provedenog u Županijskoj specijalnoj bolnici za psihijatriju i rehabilitaciju Insula Rab, vještak utvrđuje da se kontakt s protustrankom uspostavlja i održava uz poticaj, da je protustranka je suradljiva i nakon pojašnjenja razumije pojam poslovne sposobnosti.

5.2. Vještak pojašnjava da je karakteristika shizofrenih poremećaja općenito postojani karakterističnih poremećaja mišljenja i percepcija, neadekvatni ili otupjeli afekt. Svijest je obično jasna, a intelektualne sposobnosti očuvane iako se s vremenom može pojaviti i kognitivni deficit. Poremećaj utječe na osnovne funkcije koje normalnoj osobi daju osjećaj individualnosti, jedinstvenosti i vlastitog odlučivanja. Osoba oboljela od bolesti shizofrenog spektra često smatra da su njene najintimnije misli, osjećaji i postupci poznati drugima ili da ih drugi dijele s njom o čemu može razviti sumanuta objašnjenja u smislu da prirodne ili natprirodne sile mogu utjecati na njene misli ili postupke, često na bizaran način. Često su prisutne halucinacije, najčešće auditivne. Proces mišljenja postaje nejasan, eliptičan ili opskuran što može povremeno dovesti do nerazumljivog govora oboljelog. Česti su prekidi ili ubacivanja u misaoni tok. Osoba može imati osjećaj oduzimanja ili nametanja misli. Raspoloženje je na karakterističan način povišeno, kapriciozno ili neskladno. Ambivalencija i poremećaj volje mogu se izražavati kao inercija, negativizam ili stupor. Tijek bolesti može biti različit i ne mora biti obvezno kroničan. Prisutna je socijalna i radna nefunkcionalnost. Nadalje, postoje i dvije osnovne grupe simptoma. Produktivni (pozitivni) i neproduktivni (negativni). Produktivni simptomi su sumanute misli i ideje, progonstvene ideje, posljedično agresivno ponašanje. Nadalje, često su prisutne halucinacije, osobito slušne. To je grupa simptoma na koju se s danas dostupnom medikamentoznom terapijom može vrlo uspješno djelovati. Druga grupa simptoma je neproduktivna, a očituje se kroz neuklapanje u društvo, anhedoniju, izostanak potrebe za druženjem, ne uživanje u potpunosti u interpersonalnim relacijama. Ta simptomatika je inače teže dostupna terapijskim mjerama. Svi simptomi dovode do nefunkcionalnosti u društvu. Uzimanjem lijekova na simptome bolesti se može djelovati, osobito na produktivnu simptomatiku.

5.3. Protustranka ima psihičke smetnje od adolescentnog doba, a još tijekom završnih razreda osnovne škole započeto je ambulantno psihijatrijsko liječenje. U početku su bili prisutni simptomi pojačane napetosti, opsesivno kompulzivni simptomi, strahovi. Navedeni simptomi se često javljaju prije razvoja paranoidne shizofrenije, kronične i prave duševne bolesti koja je kod protustranke dijagnosticirana još 2009.g. Prisutne su sumanute ideje, odnosno neadekvatna percepcija realiteta. Javljaju se slušne halucinacije neugodnog i imperativnog karaktera. Opasnost je kada glas koji osoba čuje izdaje naredbe u tome da se osoba ne može uvijek odupirati naredbama koje su prisutne u tim halucinatornim fenomenima. Ideje su progonstvenog karaktera i u strahu od imaginarnih progonitelja u koje može uključiti ljude iz svoje okoline potencijalno je opasan prema okolini. U početku bolesti klinička slika je bila komplicirana i konzumacijom ilegalnih psihoaktivnih supstancija što je bio pokušaj da se neugodni simptomi bolesti kao što je strah i napetost ublaže. Supstancije su samo zbog svojeg djelovanja na neurotransmiterski sustav u mozgu samo pojačale simptome bolesti što opisuje i protustranka u svom iskazu za vrijeme pregleda u svrhu provedbe predmetnog vještačenja. U posljednje vrijeme su učestale hospitalizacije, po povratku s liječenja nakon određenog perioda pogoršava mu se stanje. Razlog tome je u nedovoljnoj kritičnosti prema bolesti i posljedično je nedosljedan u potpunosti prema uzimanju medikamentozne terapije. Pokušava određenu distancu zauzeti i prema idejama odnosa i paranoidnim idejama, ali i sam navodi kako ne zna gdje je granica. Zbog smetnji iz kruga gore navedene dijagnoze, iako je dovoljnih intelektualno kognitivnih kapaciteta, nije socijaliziran na očekivanom nivou uzevši u obzir adekvatnu intelektualno kognitivnu razvijenost. Društveno je disfunkcionalan. Nije u potpunosti kritičan prema potrebi uzimanja lijekova. Uz produktivne simptome još su u smislu disfunkcionalnosti izuzetno značajni i neproduktivni simptomi. Pritom prvenstveno anhedonija. Anhedonija se očituje u odsustvu zadovoljstva u aktivnostima, relacijama i stvarima kojima se ljudi inače raduju. Ljudi obično nalaze interes i zadovoljstvo u društvenim aktivnostima, druženjima, sportu, zabavama i sl. Protustranka za navedeno ne iskazuje interes. Bolest je u kroničnoj fazi i nije izgledno očekivati poboljšanja. Priroda bolesti je takva da su pogoršanja moguća čak i u slučaju da se provodi liječenje.

5.4. Vještak smatra da bolest u određenom dijelu utječe na elemente iz kruga poslovne sposobnosti protustranke. Navedena bolest je kronična, nije moguće izlječenje, no uz uzimanje lijekova mogu se donekle kontrolirati simptomi bolesti, pogoršanja stanja su moguća. Upravo zbog nedovoljnog testiranja realiteta, a i mogućeg pogoršanja bolesti, kao i kroničnog i progresivnog tijeka, protustranci je potrebna asistencija i nadzor u pojedinim segmentima iz kruga poslovne sposobnosti.

Zbog navedenog je moguća žrtva manipulacije.

5.5. Zaključak je vještaka da protustranka IU nema sposobnost samostalno donositi odluke koje se odnose na sklapanje pravnih poslova, poduzimanje radnji pred sudskim, upravnim i drugim javnopravnim tijelima, donošenje odluka o zdravlju i liječenju, te davanju suglasnosti za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za smještaj na bolničko liječenje i koje se odnose na raspolaganje nekretninama.

6. Predlagatelj, posebna skrbnica protustranke i Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

7. Cijeneći prethodno iznijeto, ovaj sud utvrđuje da protustranka, zbog svojeg zdravstvenog stanja, obilježenog dijagnozom Paranoidna shizofrenija, nije u mogućnosti u potpunosti brinuti o svojim pravima i interesima. Ovakvo utvrđenje temelji se ponajprije na nalazu i mišljenju vještaka, koji sud u cijelosti prihvaća ocjenjujući ga izrađenim objektivno i stručno te u sukladnosti s ostalim dokazima koji prileže spisu. Osim toga, sud se i vlastitim opažanjem imao prilike uvjeriti u utvrđenja vještaka prilikom saslušanja protustranke. Protustranka zbog svog stanja nije u mogućnosti brinuti se o svojim pravima i interesima, odnosno odgovarajuće ih štititi. Imajući u vidu navedeno, a i činjenicu da je stanje protustranke definitivno, bez mogućnosti poboljšanja, stav je suda da su se stekli uvjeti za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke.

8. S obzirom na odredbu članka 234. stavka 5. i 6. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje ObZ), sud je ograničenja poslovne sposobnosti odredio na način da protustranka nije sposobna samostalno sklapati pravne poslove, poduzimati radnje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima, donositi odluke o zdravlju i liječenju, te davanju suglasnosti za medicinske postupke i zahvate, uključujući davanje pristanka za smještaj na bolničko liječenje te poduzimati radnje i poslove koji se odnose na raspolaganje nekretninama u budućnosti. Pritom, iako protustranka trenutno nije vlasnik nekretnina, može ih steći u budućnosti temeljem zakona, primjerice nasljeđivanjem. Osim toga, protustranka ima određena primanja u vidu naknade zbog invaliditeteta, a iz njegovog iskaza proizlazi da ne izlazi iz kuće te da istima ne raspolaže. Stoga, sud ocjenjuje da protustranka, pored navedenog, ne može samostalno raspolagati novčanim sredstvima iznad 50,00 € mjesečno. Sud ocjenjuje da se ovakvim ograničenjima u dovoljnoj mjeri štite prava i interesi protustranke, te da donošenjem ove odluke sud nerazmjerno ne zadire u njezina prava, već isključivo u onoj mjeri koliko je to potrebno radi njezine zaštite. Stoga je slijedom ovih utvrđenja, sud donio odluku kao u izreci ovog rješenja.

Rijeka, 10. prosinca 2024.

Sudac

Tatjana Škorić Radaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja. Žalba se podnosi pisano u četiri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju

- protustranci

- posebnoj skrbnici protustranke

- po pravomoćnosti matici rođenih