Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Ovr-181/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Verici Kos, u pravnoj stvari ovrhovoditelja VERBRIEFUNG & Co. d.o.o., OIB: 50053576872, Zagreb, Hribarov prilaz 6A, kojega zastupa punomoćnik Nikola Remenar, odvjetnik u REMENAR & REMENAR odvjetničkom društvu, j.t.d., Zagreb, Gajeva ulica 57, protiv ovršenika ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ovršenika SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Ana Galoši Comisso, odvjetnica u Zagrebu, Palmotićeva ulica 35, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-121/2022-39 od 25. lipnja 2024., 10. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja VERBRIEFUNG & Co. d.o.o., ukida rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-121/2022-39 od 25. lipnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je: "Odgađa se provedba ovrhe u ovom predmetu do pravomoćnog okončanja postupka po tužbi ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u predmet Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1984/2023."
2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je u tijeku parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom pod poslovnim brojem P-1984/2023, što nije moguće jer nije doneseno rješenje o upućivanju ovršenika u parnicu. Također ističe da ovršenicima ne bi nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta jer je predmet ovrhe vikendica na moru u kojoj ovršenici ne žive pa im ne predstavlja dom. Predlaže preinačiti, odnosno ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje uz naknadu troška postupka u iznosu od 625,00 eura.
3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.
4. Predmet ovog žalbenog postupka je odgoda ovrhe koja se provodi na nekretnini ovršenika iz razloga što su ovršenici podnijeli tužbu radi utvrđenja ništetnosti javnobilježničke isprave koja je ovršna isprava i ugovora o kreditu iz kojeg potječe tražbina ovrhovoditelja.
5. Donošenjem pobijanoga rješenja počinjena je bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) na koju u žalbi ukazuje ovrhovoditelj. Pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno ne sadrži jasne i neproturječne razloge.
6. Iz stanja spisa proizlazi:
- da su ovršenici podneskom od 18. travnja 2024. predložili odgodu ovrhe pozivajući se na to da ovršna isprava proizlazi iz ugovora koji su zaključili s trgovcem, a koji sadrži ništetne odredbe te su naveli da su podnijeli tužbu radi utvrđenja ništetnosti kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1984/2023
- da su ovršenici odgodu predložili na temelju članka 65. stavka 1. točke 11. OZ-a navodeći da nije potrebno učiniti vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete, međutim onda su naveli da bi im nastala nenadoknadiva šteta jer je ovrhovoditelj pravna osoba koja ima temeljni kapital od 20.000,00 kuna te može prestati u roku nekoliko mjeseci - da se ovrhovoditelj podneskom od 24. svibnja 2024. protivio odgodi ovrhe i istaknuo da ovršenici nisu potrošači te je kao dokaz dostavio zapisnik s održanog ročišta od 2. svibnja 2024. u predmetu poslovni broj P-1984/2023 na kojem je saslušan bankarski službenik AV koji je iskazao da je kredit odobren radi adaptacije kuće s 4 apartmana za iznajmljivanje
- da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem primjenom članka 65.stavka 1. točke 4. OZ-a odgodio ovrhu uz obrazloženje da su ovršenici podnijeli tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koji postupak se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1984/2023 te da bi ovršenicima nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta jer prodajom nekretnine ovršenici istu više ne bi mogli vratiti u svoje vlasništvo.
7. Odredbom članka 65. stavka 1. točkom 4. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti.
.1. U presudi Suda Europske unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. koja predstavlja izvor prava Europske unije te je obvezujuća za sve države članice, sud je odlučio da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. treba, s gledišta načela djelotvornosti, tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene u smislu te direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu.
7.2. Kako nacionalni hrvatski propis kojim je uređen ovršni postupak ne dopušta da sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu može provoditi kontrolu eventualne nepoštenosti odredbi sadržanih u ugovoru o hipotekarnom kreditu sklopljenom između trgovca i potrošača, a koji u obliku javnobilježničkog akta predstavlja ovršnu ispravu već navedeno tek naknadno i eventualno može učiniti parnični sud kojemu se potrošač obrati tužbom za utvrđivanje ništetnosti takvih nepoštenih odredbi i da je vjerojatno da će pljenidba nekretnine osigurane hipotekom biti dovršena prije nego što sud koji odlučuje o meritumu donese odluku kojom se eventualno utvrđuje ništetnost te odredbe kao nepoštene te da bi time šteta koju bi potrošač u tom slučaju i ostvario, predstavljala pravnu zaštitu koja bi bila nepotpuna i nedovoljna i ne bi predstavljala odgovarajuće i učinkovito sredstvo da se prekine s korištenjem nepoštene odredbe, to se u konkretnom slučaju, a sve sukladno načelu usklađenog tumačenja prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe treba razmotriti na način da bi se zajamčila puna učinkovitost predmetne direktive.
7.3. U predmetnom postupku podnesena je tužba za utvrđenje ništavosti javnobilježničke isprave na temelju koje je određena ovrha, čime je ispunjena pretpostavka iz članka 65. stavka 1. točke 4. OZ-a. Međutim kako je ovrhovoditelj tijekom postupka osporavao da bi navedeni ugovor o kreditu i uz njega vezani sporazum o reguliranju međusobnih odnosa od 16. rujna 2019. bili potrošački ugovor, a što je odlučno kod odgađanja ovrhe zbog pokretanja parničnog postupka radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave iz koje proizlazi obveza ovršenika, odnosno odlučno je je li obveza ovršenika potrošačke naravi, a pobijano rješenje o navedenoj odlučnoj činjenici ne sadrži jasne i neproturječne razloge, to je počinjena gore navedena bitna povreda odredaba postupka.
8. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, trebalo je ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
9. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom te će ponovno odlučiti o prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe pri čemu će prije svega utvrditi je li riječ o potrošačkom ugovoru pa da bi se mogla ovršeniku pružiti zaštita zajamčena Direktivom Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.
10. Odluka o troškovima žalbenog postupka donesena je na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a.
U Velikoj Gorici 10. prosinca 2024.
Sutkinja
Verica Kos
