Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-962/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Jaklin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2973/2021-25 od 12. srpnja 2024., 10. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2973/2021-25 od 12. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 139,52 eura.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 2.330,46 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), koje teku od 15. srpnja 2021. pa do isplate, kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.298,16 eur, također sa zakonskim zateznim kamatama po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koje teku od 12. srpnja 2024., pa do isplate, a sve u roku 15 dana.

2. Protiv navedene presude tuženik je uložio žalbu zbog bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.330,46 EUR i to na ime naknade imovinske štete na motociklu. Počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka, jer je izreka presude kojom je tuženik obvezan naknaditi tužitelju štetu protivna provedenim dokazima. Izostala je cjelovita, savjesna i brižljiva ocjena svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Sud nije s dovoljnom sigurnošću utvrdio način nastanka prometne nezgode, da je nastao na način opisan u tužbi, niti je utvrđena uzročno-posljedična veza. Iz usmenog saslušanja vještaka proizlazi kako nakon navodnog štetnog događaja nije bio obavljen očevid od strane policije, pa da se ne može očitovati o samoj dinamici nastanka štetnog događaja. S obzirom da je tuženik osporio nastanak štetnog događaja, dinamiku štetnog događaja kako navodi tužitelj te uzročno-posljedičnu vezu, to tuženik ističe da je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, slijedom čega je nezakonita i nepravilna odluka kojom sud prihvaća tužbeni zahtjev. Sud ne daje obrazloženje o tome zašto nije proveo ponovno saslušanje svjedoka po prijedlogu tuženika radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Tuženik smatra da nisu utvrđene sporne činjenice od ključnog značaja za presuđenje, a to je mjesto destabilizacije motocikla, mjesto prevrtanja, mjesto pada na tlo te konačno mjesto smirivanja, odnosno zaustavljanja motocikla, pa je nepravilno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Tuženik pobija presudu zbog svih žalbenih razloga, pa pobija i odluku o troškovima parničnog postupka u cijelosti. Predlaže se preinačiti presudu u smislu žalbenih navoda, odnosno podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno raspravljanje, uz priznavanje tuženiku troška žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj sud pregledao je sve provedene parnične radnje te ispitao pobijanu presudu i na temelju toga ustanovio da sud prvoga stupnja nije počinio ni jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) pazi po službenoj dužnosti, a suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda ima jasne razloge o odlučnim činjenicama.

4.1. Sud na temelju predloženih dokaza odlučuje koje će od tih predloženih dokaza provesti radi utvrđivanja činjeničnog stanja, a to je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju i učinio te u dovoljnoj mjeri utvrdio činjenično stanje za donošenje odluke o postavljenom tužbenom zahtjevu.

4.2. Prvostupanjski sud je zaključio da je predmet spora dovoljno raspravljen te da se s provedenim dokazima i njihovom ocjenom mogu utvrditi sve činjenice relevantne za odluku o tome predmetu, pa da nije potrebno provoditi daljnje dokaze.

5. U provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je potrebno činjenično stanje za pravilno presuđenje prijepora, nakon što je proveo sve potrebne i predložene dokaze za utvrđivanje spornih činjenica.

6. U obrazloženju pobijane odluke, prvostupanjski sud je između ostalog naveo:

- da tužitelj tvrdi da mu je 15. srpnja 2021. u prometnoj nesreći, koja se dogodila u Pribislavcu, oštećen motocikl

- da je za predmetnu prometnu nesreću odgovoran OZ, koji je svojim osobnim vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], prouzročio predmetnu prometnu nesreću

- da je vozilo štetnika u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010913353310

- da je tužitelju u predmetnoj nesreći oštećen motocikl marke Kawasaki Z 750 R, reg. ozn. [registarska oznaka], na kojem je nastala znatna imovinska šteta

- da se tužitelj u mirnom postupku 15. srpnja 2021. obratio tuženiku odštetnim zahtjevom, koji je isti otklonio

- da tužitelj potražuje naknadu štete u iznosu od 2.330,46 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamata kao i troškove parničnog postupka s kamatama

- da je tuženik priznao da je na dan 15. srpnja 2021. vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano na temelju ugovora o osiguranju automobilske odgovornosti kod tuženika kao osiguratelja

- da tuženik osporava nastanak štetnog događaja, dinamiku istog te mogućnost nastanka oštećenja na vozilu tužitelja na opisani način

- da na samom boku motocikla tužitelja ne postoji niti jedno oštećenje uzdužnog karaktera, koje bi ukazivalo da je motocikl pao iz faze kretanja, a što se može zaključiti iz navoda iz tužbe kao i prijave štete, odnosno oštećenja motocikla nisu mogla nastati na način opisan u prijavi štete

- da je motocikl pao za vrijeme dok je isti bio zaustavljen ili na nogaru

- da su saslušani svjedoci OZ i KZ, te tužitelj

- da je provedeno vještačenje po vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu

- da su svi saslušani svjedoci i tužitelj podudarno iskazivali o načinu nastanka predmetnog štetnog događaja

- da su iskazi svjedoka i tužitelja potvrđeni analizom prometnog vještaka kao vjerojatni i mogući, pa i ih sud ocjenjuje vjerodostojnima

- da je stalni sudski vještak dipl. ing. Neven Ereš utvrdio da provedena analiza pokazuje da je tužitelj na motociklu radi izbjegavanja sudara s vozilom osiguranika tuženika koje mu je radnji uključivanja u promet vožnjom unatrag dolazilo s desne strane reagirao skretanjem ulijevo pri čemu je u nastavku sletio preko lijevog ruba kolnika na travnati i šljunčani dio gdje je izgubio ravnotežu i zajedno s motociklom pao na tlo

- da je radnja uključivanja u promet vožnjom unatrag vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja

- da su sva utvrđena oštećenja na motociklu tužitelja iz izvida štete mogla nastati u predmetnom štetnom događaju gubitkom ravnoteže i padom motocikla tužitelja desnom bočnom stranom na travnatu i šljunčanu površinu pri nekoj minimalnoj brzini kretanja neposredno prije zaustavljanja

- da visina štete na motociklu tužitelja zajedno s PDV-om iznosi 2.330,46 EUR - da je nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. Nevena Ereša prigovarao tuženik te je vještak na ročištu 10. srpnja 2024. utvrdio da je svoj pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju stanja spisa

- da je radnja uključivanja u promet vožnjom unatrag vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja kao i da su sva utvrđena oštećenja na motociklu tužitelja iz izvida štete mogla nastati u predmetnom štetnom događaju gubitkom ravnoteže i padom motocikla tužitelja desnom bočnom stranom na travnatu i šljunčanu površinu pri nekoj minimalnoj brzini kretanja neposredno prije zaustavljanja - da prilikom vještačenja nije imao bilo kakve materijalne tragove, budući da nakon predmetnog štetnog događaja nije bio obavljen očevid od strane policije

- da se zbog navedenog nije mogao očitovati o samoj dinamici nastanka predmetnog štetnog događaja, pa stoga i na temelju stanja spisa nije moguće izraditi nekakvu preciznu vremensko-prostornu analizu nastanka predmetnog štetnog događaja

- da je zaključak suda da je do štetnog događaja došlo isključivo zbog propuštanja osiguranika tuženika OZ, koji je upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], da prije uključivanja na glavnu cestu, vožnjom unatrag, provjeri da li to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu

- da je postupajući na opisani način osiguranik tuženika prekršio odredbu čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja propisuje da je vozač prije započinjanja radnji iz stavka 1. tog članka (uključivanja u promet, prestrojavanja, odnosno, mijenjanja prometne trake, pretjecanja, obilaska, zaustavljanja, skretanja udesno ili ulijevo, okretanja polukružno, vožnje unatrag i sl.), dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja

- da suprotno navodima tuženika, sud ne nalazi da bi tužitelj predmetne zgode na bilo koji način doprinio nastanku štetnog događaja, već smatra utvrđenim da je za nastanak prometne nezgode u cijelosti odgovoran osiguranik tuženika OZ, koji je nepropisno započinjao radnju vožnje unatrag i uključivanja u promet bez da je prethodno provjerio prometnu situaciju te je tom prilikom uzrokovao pad tužitelja s motocikla.

7. Prema čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), ali i povreda prava osobnosti. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a štetu je dužan nadoknaditi onaj koji ju je uzrokovao ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Prvostupanjski sud je nesporno utvrdio da je tuženik odgovoran za utuženu imovinsku štetu tužitelju. Naime, na temelju iskaza saslušanih svjedoka OZ i KZ, te tužitelja, a što je u bitnom potvrđeno vještačenjem po vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu, utvrđeno je da je tužitelj na motociklu radi izbjegavanja sudara s vozilom osiguranika tuženika, koje mu je radnji uključivanja u promet vožnjom unatrag dolazilo s desne strane, reagirao skretanjem ulijevo pri čemu je u nastavku sletio preko lijevog ruba kolnika na travnati i šljunčani dio, gdje je izgubio ravnotežu i zajedno s motociklom pao na tlo. Utvrđeno je da je radnja uključivanja u promet vožnjom unatrag vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja, te da su sva utvrđena oštećenja na motociklu tužitelja, iz izvida štete mogla nastati u predmetnom štetnom događaju gubitkom ravnoteže i padom motocikla tužitelja desnom bočnom stranom na travnatu i šljunčanu površinu pri nekoj minimalnoj brzini kretanja neposredno prije zaustavljanja. Provedenim vještačenjem utvrđena je visina štete na motociklu tužitelja zajedno s PDV-om od 2.330,46 eura.

7.1. Činjenica da prilikom vještačenja nisu uzeti u obzir drugi materijalni tragovi, ne umanjuje vrijednost utvrđenih činjenica vještačenjem jer nakon predmetnog štetnog događaja nije bio obavljen očevid od strane policije, pa drugi materijalni dokazi nisu fiksirani niti utvrđeni, ali to ne znači da se na temelju dostavljene dokumentacije ne može provesti određeno vještačenje. Temeljem čl. 250. ZPP-a sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, dakle radi utvrđivanja činjenica. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu utvrđeno je da je tužitelj na motociklu radi izbjegavanja sudara s vozilom osiguranika tuženika koje mu je radnji uključivanja u promet vožnjom unatrag dolazilo s desne strane reagirao skretanjem ulijevo pri čemu je u nastavku sletio preko lijevog ruba kolnika na travnati i šljunčani dio gdje je izgubio ravnotežu i zajedno s motociklom pao na tlo. Time je potvrđen iskaz saslušanih svjedoka i tužitelja. Nadalje, sva utvrđena oštećenja na motociklu tužitelja mogla su nastati u predmetnom štetnom događaju gubitkom ravnoteže i padom motocikla tužitelja desnom bočnom stranom na travnatu i šljunčanu površinu pri nekoj minimalnoj brzini kretanja, a da visina štete na motociklu tužitelja zajedno s PDV-om iznosi 2.330,46 eura. Provedenim vještačenjem, otklanjanjem prigovara tuženika, jer je vještak na ročištu 10. srpnja 2024. detaljno objasnio svoj nalaz i mišljenje, prvostupanjski sud je potpuno utvrdio činjenično stanje. Prvostupanjski sud je nesporno utvrdio da je za nastanak prometne nezgode u cijelosti odgovoran osiguranik tuženika OZ, koji je nepropisno započinjao radnju vožnje unatrag i uključivanja u promet, bez da je prethodno provjerio prometnu situaciju, te je tom prilikom uzrokovao pad tužitelja s motocikla te nastanak utužene imovinske štete.

8. Prvostupanjski sud svoju presudu temelji na čl. 1045. st. 1., 1072., 1085. i 1090. ZOO-a pa je tužitelju dosuđena naknada štete. Visina štete utvrđena je uvidom u procjenu štete izrađenu od strane tuženika, te nalazom i mišljenjem vještaka ing. Ereša, te je utvrđeno da visina štete na motociklu tužitelja s PDV-om iznosi 2.330,46 eura, a koji iznos je i dosuđen tužitelju. Na tako dosuđeni iznos tužitelju je pravilno dosuđena i zatezna kamata tekuća od 15. srpnja 2021. do isplate, po stopi sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, jer prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom u trenutku nastanka štete, a to je danom štetnog događaja 15. srpnja 2021.

9. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), a i odluka o troškovima parničnog postupka je zakonita jer je donesena na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 155. ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) te sukladno konačno postavljenim zahtjevima. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka.

10. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

11. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka iz razloga jer je njegova žalba odbijena kao neosnovana (čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 10. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina