Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-1406/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice OA rođ. O, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku iz Šibenika, protiv tuženice ŽA pok. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Elen Kuvač, odvjetnici u Šibeniku, tuženice LA pok. L, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], AA [adresa]. L, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], OAŠ ud. A, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], KA rođ. O, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], TA rođ. O, iz [adresa], DA rođ. O, iz [adresa], HA rođ. O, iz [adresa], ŠA, iz [adresa], ĆA pok. Č, iz [adresa], IA, iz [adresa], ŽAŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], UA ž. SA rođ. ŠA pok. GA, iz [adresa] (kod FA), CA, iz [adresa] ŠA pok. Č, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice ŽA protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-84/2023 od 5. prosinca 2023., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženice ŽA odbija se kao neosnovana te se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-84/2023 od 5. prosinca 2023. potvrđuje u odnosu na navedenu tuženicu.

II. Povodom žalbe tuženice ŽA ukida se presuda u točki 1. izreke u dijelu u kojem se utvrđuje da je tužiteljica nasljedstvom iza smrti svojih roditelja BA p. GA i MA ud. Ž te provedenom diobom sa sunasljednicima stekla valjan pravni osnov za upis vlasništva k. č. [katastarska čestica] (pašnjak od 283 m2), [katastarska čestica] (put od 106 m2) i [katastarska čestica] (pašnjak od 4 m2) upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za suvlasnički dio od 264/1600 upisan na ime SA, pok. Ž, [adresa], k. č. [katastarska čestica] (voćnjak od 4662 m2), [katastarska čestica] (šuma od 1430 m2), [katastarska čestica] (šuma od 1899 m2) i [katastarska čestica] (šuma od 2530 m2) upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za suvlasnički dio od 2891/28800 upisan na ime SA te u točki 2. izreke u dijelu u kojem se ovlašćuje tužiteljica temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva na česticama iz toč. 1. ove presude na svoje ime za 264/1600 dijela uz istovremeno brisanje dosadašnje uknjižbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa imena ZA te ishoditi upis prava vlasništva za 2891/28800 dijela na svoje ime i brisanje dosadašnje uknjižbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa imena ZA.

III. U odnosu na tuženike LA, EA, OAŠ, ČA, KA, TA, DA, HA, ŠA, ĆA, NA, PA, UA, CA i RA presuda nije bila predmet drugostupanjskog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica nasljedstvom iza smrti svojih roditelja BA i MA ud. Ž te provedenom diobom sa sunasljednicima stekla valjani pravni osnov za upis vlasništva k. č. [katastarska čestica] (pašnjak od 283 m2), [katastarska čestica] (put od 106 m2) i [katastarska čestica] (pašnjak od 4 m2) upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te k. č. [katastarska čestica] (voćnjak od 4662 m2), [katastarska čestica] (šuma od 1430 m2), [katastarska čestica] (šuma od 1899 m2) i [katastarska čestica] (šuma od 2530 m2) upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

2. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva na česticama iz toč.1. ove presude na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje dosadašnje uknjižbe u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] sa imena: VA p. EA, VA p. GA, JA p. GA, ĐA ž. K, OB ž. T, ŽB ž. SA, LB ž. Č, LA r. LA p. L, AA p. L, MA ud. Ž, OA p. Ž, ŽA p. Ž, ZA p. Ž, LA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), AA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), OAŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), ČA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i KA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) te brisanje dosadašnje uknjižbe u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] sa imena: AB p. ČB, VA p. EA, VA p. GA, JA p. GA, ĐA ž. K, OB ž. T, ŽB ž. SA, LB ž. Č, LA r. LA p. L, D LA p. L, AA LA p. L, MA ud. Ž, OA p. Mihovila, ŽA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), ZA p. L, LA (OIB: [osobni identifikacijski broj]), AA (OIB: [osobni identifikacijski broj]).

3. Nalaže se tuženici ad.1) da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 876,51EUR-a.“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijela je tuženica ŽA 19. prosinca 2023. zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovno raspravljanje.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tuženica ŽA nije podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, ali je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) na koje pazi po službenoj dužnosti povodom žalbi stranaka primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a.

5.1. Ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 4. ZPP-a, koju čini sud ako je protivno odredbama ovog Zakona utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (članak 3. stavak 3.). Prema članku 3. stavak 3. ZPP-a sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.

5.2. U konkretnom slučaju, tužiteljica traži da se upiše kao vlasnica za cijelo nekretnina koje su navedene u točki 1. izreke pobijane odluke te temeljem istoga da joj se dozvoli brisanje sa imena dotadašnjih suvlasnika na njezino ime, a među kojim suvlasnicima je i ZA. U tužbi ZA nije naveden kao stranka, niti je to učinjeno tijekom parničnog postupka. Obzirom da se tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da je tužiteljica stekla valjani pravni osnov za upis vlasništva na navedenim nekretninama te ju se ovlašćuje da temeljem te presude zatraži i ishodi upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime za cijelo uz istovremeno brisanje dosadašnje uknjižbe, pri čemu se nabrajaju svi upisani suvlasnici među kojima je i ZA, koji nije obuhvaćen tužbom, to je na taj način prvostupanjski sud dozvolio raspolaganje u odnosu na suvlasnički dio osobe koja nije stranka postupka, što je protivno prisilnim propisima, ali isto tako i javnom moralu. Zbog toga je ovaj sud u odnosu na suvlasnički dio ZA na nekretninama koje su predmet ovog postupka ukinuo pobijanu odluku bez vraćanja na daljnji postupak, jer se takvim vraćanjem ne bi mogla ispraviti učinjena bitna povreda, obzirom da ZA nije obuhvaćen tužbom na strani tuženika.

5.3. Pri tome treba napomenuti da je tuženica ŽA u dijelu svog iskaza kada navodi tko je obrađivao predmetne nekretnine, navela „Nekretnine kojima se protivim bile su obrađivane od strane tužiteljice kao i našeg brata SA za njegovog života…“. Iz toga bi se moglo zaključiti da je brat ZA preminuo, ali bi tada tužbom trebali biti obuhvaćeni njegovi nasljednici o kojima nema podataka, kao što nema niti točnih podataka o tome je li ZA doista preminuo. Zbog toga se u odnosu na njegov suvlasnički dio na nekretninama koje su predmet ovog postupka nije mogao usvojiti tužbeni zahtjev.

6. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi kako je ona stekla pravo vlasništva na u tužbi navedenim nekretninama nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja BA pok. GA i MA ud. Ž te nakon toga provedenom diobom sa sunasljednicima na koji način je stekla valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na predmetne nekretnine te ovlaštenje tužiteljice da se upiše kao vlasnica istih nekretnina za cijelo uz istovremeni izbris tog prava sa imena upisanih vlasnika. Svi tuženici, osim ŽA, nisu bili aktivni tijekom postupka, dok je ŽA osporila tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužbeni zahtjev osporava jer da tužiteljica nije dokazala pravni slijed između tuženih i upisanih vlasnika nekretnine te da predmet diobe nisu mogle biti nekretnine koje u vrijeme zaključenja ugovora o diobi nisu bile upisane kao suvlasništvo nje, tužiteljice i njihovog brata. Pored toga da ona nije znala za potpisani ugovor o diobi, odnosno da nikad nije bilo riječi o diobi nekretnina te da je tek kad je primila tužbu saznala za ugovor jer je do pred dvije godine živjela i radila u [adresa], a u Hrvatsku je dolazila maksimalno tri tjedna u godini.

6.1. Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio da su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] pašnjak sa 283 m2, [katastarska čestica] put sa 106 m2 i [katastarska čestica] pašnjak sa 4 m2 te da su na istima upisani suvlasnici njih 21 u različitim suvlasničkim omjerima. U zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisano je 16 zemljišnoknjižnih čestica, a predmet postupka su kčbr. [katastarska čestica] voćnjak sa 4662 m2, kčbr. [katastarska čestica] šuma sa 1430 m2, kčbr. [katastarska čestica] šuma sa 1899 m2 i [katastarska čestica] šuma sa 2530 m2 uz upis na 19 suvlasnika u različitim suvlasničkim omjerima.

6.2. Tvrdnja je tužiteljice da je predmetne nekretnine koje su ranije prije provedbe prijavnog lista broj 630/87 od 23. siječnja 1987. nosile druge brojčane oznake stečene nasljeđivanjem njezinog oca KB (B) od njegovog oca GA, koji je umro 1953., te darovanjem od strane nasljednika ŽA žene GA i ČB sina GA 1962. i 1965. godine. Otac tužiteljice te tuženice ŽA da je 1979. sa svojim sunasljednicima VA, TB, DB pok. EA te HB ž. Č, ĐA ž. K, OB MA T i ŠB ž. SA, svi rođeni O pok. GA iz [adresa], zaključio diobeni ugovor po kojemu su sada utužene nekretnine, koje su ranije nosile brojeve [katastarska čestica] te [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica], pripale u vlasništvo BA (otac tužiteljice).

6.3. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da je BA umro 1982. te je iza njega proveden ostavinski postupak pod brojem O-578/82 te su kao nasljednici utvrđeni supruga MA, tužiteljica i tuženica ŽA kao kćerke te ZA kao sin, te su sve nekretnine koje su pobrojane prema zk. ulošcima naslijedili u ¼ dijela. MA da je umrla 2006. te je rješenjem o nasljeđivanju broj O-12/06, UPP/OS-25/06-5 Javni bilježnik Aljoša Gojanović iz Vodica donio rješenje o nasljeđivanju kojim je utvrđeno da njezinu ostavinsku imovinu sačinjavaju izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u posjedovni list 406, suvlasništvo za ¼, te su te nekretnine naslijedili tužiteljica, tuženica ŽA i ZA svaki u 1/3 dijela.

6.4. Nakon što je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza MA, tužiteljica, tuženica ŽA i ZA su zaključili dogovor o diobi ostavine iza oca Ž i majke MA, s tim što u istom stoji kako nepokretnu imovinu čini izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u posjedovni list 406 Područnog ureda za katastar te su nekretnine podijeljene između brata i sestara i u istom je navedeno da tužiteljici pripada čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] te čkbr. [katastarska čestica]. Na navedenom dogovoru o diobi potpisi su ovjereni od strane Javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama, pod brojem Ov-5525/2007, 31. srpnja 2007.

6.5. Uvidom u povijesni izvadak Područnog ureda za katastar Šibenik utvrđeno je da je revizija posjeda vršena 1954., pri čemu je utvrđeno da je na č.z. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana ĆB ud. GA kao posjednica, zatim da je njezin dio posjeda 1959. upisan na IB, a temeljem ugovora o diobi na dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisuje se UB, 1986. dolazi do cijepanja čestica [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica] te se formiraju čestice [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su ostale upisane u posjedovnom listu broj 406 i na kojima se nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju iza BA upisuju svaki u ¼ dijela MA, ZA, ŽA i OA.

6.6. Prvostupanjski sud je saslušao tužiteljicu, svjedokinju SB te tuženicu ŽA te je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i svjedokinje SB koji su suglasni u tome da su sve predmetne nekretnine bile u izvanknjižnom vlasništvu oca tužiteljice BA, nakon njegove smrti djelomično i u posjedu njihove majke MA, pa da su stoga nasljednici BA stekli vlasništvo nasljeđivanjem u trenutku njegove smrti, a nakon toga nad utuženim nekretninama diobenim ugovorom iz 2007. je tužiteljica postala vlasnica tih nekretnina.

6.7. Prvostupanjski sud navodi da je stjecanje nasljeđivanjem orginarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva temelji na pravu vlasništva svog prethodnika. Da u trenutku ostaviteljeve smrti imovina ostavitelja prelazi u izvanknjižno vlasništvo nasljednika pri čemu nije od značenja jesu li određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na ime ostavitelja ili na ime drugih osoba jer se u tom slučaju imovina nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo. Tužiteljica da je dokazala da je dogovorom o diobi ostavine pok. GB i pok. MA od 31. srpnja 2007. vlasništvo nekretnina koje su predmet spora pripale njoj u vlasništvo i to temeljem dogovora nje, tuženice ŽA i njihovog brata ZA. Nasuprot tome, da tuženica ŽA nije uspjela dokazati da tužiteljica nije vlasnica spornih nekretnina, a navodi ove tuženice koja tijekom postupka nije niti tvrdila da je ona vlasnica predmetnih nekretnina, nego je samo iskazivala protivljenje utvrđenju da je tužiteljica vlasnica predmetnih nekretnina, da joj nije bilo jasno što u diobenom ugovoru znače riječi „dogovorili smo se“ i „podijelili smo“ su neuvjerljivi i ne dovode u sumnju da ista navedene riječi nije razumjela jer je na raspravi odlično govorila i razumjela hrvatski jezik. Mišljenje je prvostupanjskog suda da nije bila u nikakvoj zabludi pri potpisivanju ugovora o diobi ostavine. Također nije prihvaćen stav tuženice ŽA da predmet diobe mogu biti samo nekretnine na kojima su diobenici upisani kao suvlasnici, odnosno da ne moraju biti upisani kao knjižni suvlasnici, već mogu diobu učiniti i izvanknjižni vlasnici.

6.8. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. i 155. ZPP-a, a visina je utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23.) i Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) te je na naknadu istog obvezana samo tuženica ŽA, s obzirom da je ona osporila tužbeni zahtjev i sudjelovala aktivno u postupku.

7. U žalbi tuženica ŽA ponavlja kako tužiteljica nije dokazala pravni slijed između upisanih suvlasnika i tuženih osoba, odnosno da je za svakog upisanog preminulog suvlasnika sudu trebalo dostaviti dokument ili dokumente iz kojih bi bilo vidljivo tko je njegov nasljednik, a ne samo dati podatke o imenu i prezimenu nasljednika. U tužbi je tužiteljica u odnosu na pasivnu legitimaciju onih tuženika koji nisu izvorno upisani u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici predložila provođenje dokaza pregledom rješenja o nasljeđivanju i darovnih ugovora koji se nalaze u zbirci isprava Općinskog suda u Šibeniku, koje dokaze prvostupanjski sud nije proveo, već je prihvatio obrazloženje tužbe u odnosu na to tko su od tuženika nasljednici pojedinih upisanih suvlasnika koji su preminuli. Tužba je dostavljena tuženicima, dakle i onim osobama koje je tužiteljica deklarirala kao nasljednike pojedinih umrlih upisanih suvlasnika na spornim nekretninama, ali isti nisu dali odgovor na tužbu niti su sudjelovali u postupku, a niti su podnijeli žalbe protiv presude. Kako je svaki suvlasnik sa svojim suvlasničkim dijelom samostalna stranka, to tuženica ŽA ne može zbog navedenih razloga utjecati na presudu, u dijelu u kojem se ona odnosi na druge suvlasnike. Drugim riječima, ona može osporavati samo svoju pasivnu legitimaciju, a što ona ne osporava.

7.1. Nadalje, tuženica ŽA navodi da se ugovor o diobi može sklopiti samo između upisanih suvlasnika u zemljišnoj knjizi. Po ocjeni ovog suda, takav stav nije pravilan. Naime, osobe koje tvrde da su izvanknjižni vlasnici, a u konkretnom slučaju tužiteljica, tuženica ŽA i ZA su ujedno i zakonski nasljednici iza BA i MA, naslijedili su izvanknjižno vlasništvo određenih nekretnina, te kao takovi su mogli između sebe podijeliti posjed nekretnina temeljeći isti na vlasničkom posjedu, bez obzira na upis u zemljišnoj knjizi.

7.2. U žalbi se prvi put osporava kvaliteta posjeda tužiteljice, odnosno njezino poštenje. Međutim, radi se o činjenicama koje se ističu prvi put u žalbi, a prema članku 352. stavak 1. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se one odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Isto se odnosi i na u žalbi izneseno osporavanje da bi otac tužiteljice i ŽA stekao sporne nekretnine nasljeđivanjem iza svog oca, što se nije osporavalo tijekom postupka.

7.3. Tvrdnja tuženice ŽA da ona nije znala za potpisani ugovor o diobi i da nikad nije bila riječ o diobi nekretnina ne može se prihvatiti kao istinita, s obzirom da je njezin potpis ovjeren od strane javnog bilježnika.

8. Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu tuženice ŽA i potvrdio pobijanu presudu u odnosu na njezin suvlasnički dio na nekretninama koje su predmet postupka.

9. Pravilna je i odluka o naknadi troškova, koju tuženica ŽA osporava u okviru osporavanja odluke o glavnoj stvari.

10. Ostali tuženici nisu podnijeli žalbe protiv presude, pa o presudi koja se odnosi na njihove suvlasničke dijelove drugostupanjski sud nije odlučivao.

11. Zbog navedenog razloga riješeno je primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a i članka 369. stavak 1. ZPP-a.

Koprivnica, 10. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković