Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R-48/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Andrei Boras-Ivanišević, kao sucu pojedincu, temeljem nacrta odluke sudskog savjetnika Tomislava Vukmana, u pravnoj stvari tužiteljice ŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Zagreb, Mirogojska 8, OIB: 47767714195, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-6866/2020-20 od 12. rujna 2023., dana 10. prosinca 2024.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 6866/2020-20 od 12. rujna 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I/ Nalaže se tuženiku KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI „DR. FRAN MIHALJEVIĆ“, Zagreb, Mirogojska cesta 8, OIB:47767714195, da tužitelju ĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 341,70 EUR/2.574,54 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 3,30 EUR/24,83 kn od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,97 EUR/180,63 kn od 16.04.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,48 EUR/139,26 kn od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,57 EUR/109,76 kn od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,90 EUR/195,13 kn od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,75 EUR/5,64 kn od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,68 EUR/72,90 kn od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,59 EUR/49,67 kn od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,31 EUR/47,55 kn od 16.01.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,71 EUR/27,95 kn od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,85 EUR/6,43 kn od 16.03.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,38 EUR/85,71 kn od 16.04.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,10 EUR/23,37 kn od 16.05.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,84 EUR/111,78 kn od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,07 EUR/166,25 kn od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,92 EUR/82,29 kn od 16.08.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,47 EUR/222,03 kn od 16.09.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,30 EUR/17,34 kn od 16.10.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,87 EUR/164,78 kn od 16.12.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,17 EUR/174,59 kn od 16.01.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,55 EUR/373,30 kn od 16.03.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,00 EUR/278,81 kn od 16.04.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,68 EUR/12,67 kn od 16.07.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,25 EUR/1,87 kn od 16.08.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 524,66 euro/3.953,12 kn, sa zateznim kamatama tekućim od 12. rujna 2023.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 524,66 euro, kao neosnovan.

IV/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.“ 2. Protiv navedene presude žali se tuženik, zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači, na način da se odbije tužbeni zahtjev, te podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice, konačno postavljen podneskom od 31. kolovoza 2023., kao radnika tuženika za isplatu dodataka na plaću, i to dodatka zbog otežanih uvjeta rada i iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, koji joj nisu plaćeni za sve efektivno odrađene sate za vrijeme prekovremenog rada, te razlike plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u razdoblju od veljače 2018. do srpnja 2020.

6. S obzirom na vrijednost predmeta spora, radi se o sporu male vrijednosti, u smislu članka 458. stavka 1. ZPP-a, radi čega se pobijana presuda može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a sve prema članku 467. stavku 1. ZPP-a.

7. Suprotno žalbenim navodima tuženika, predmetna presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer je izreka presude razumljiva i neproturječna sama sebi i razlozima na kojima se presuda temelji te jer sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i međusobno neproturječni, s time da o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danima u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP–a, koju tuženik ističe.

8. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka niti da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

9. Iz rezultata prvostupanjskog postupka u bitnom proizlazi:

- da je tužiteljica zaposlena kod tuženika kao zdravstveni radnik

- da tuženik nije tužiteljici isplaćivao dodatak za posebne uvjete rada na osnovnu plaću za sve odrađene sate, već samo za sate koji ulaze u redovan rad,

- da tuženik tužiteljici nije isplaćivao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi na osnovnu plaću za sve odrađene sate, već samo za sate koji ulaze u redovan rad,

- da je tuženik tužitelju, posljedično, naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad isplaćivao u umanjenom iznosu.

- da provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno je da potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 1.764,19 kuna, za odgovornost za život i zdravlje ljudi 606,60 kn, manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 203,75 kn, odnosno sveukupno 2.574,54 kn

10. Prema odredbi čl. 45. st. 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 29/2018, 35/2019, 78/2019 i 92/2019, dalje u tekstu: KU), plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (čl. 45. st. 2.) Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.

11. Prema odredbi čl. 49. st. 1. osnovna plaća uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima, dok je stavkom 9. navedenog članka propisano da se prekovremenim radom smatra svaki sat duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od mjesečnog fonda radnih sati.

12. Prema odredbi čl. 55. st. 1. i 2. KU radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta s posebnim uvjetima rada za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima.

13. Nadalje, sukladno odredbi čl. 58. KU-a tužitelj ima pravo na dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi u iznosu od 4% za razdoblje do 31. kolovoza 2019., a nadalje u iznosu od 8% od osnovne plaće.

14. Prema odredbi članka 91. stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14., 127/17. i 98/19., dalje: ZR) pod plaćom se podrazumijeva osnovna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad. Prema odredbi članka 94. ZR-a radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad i otežane uvjete rada, što znači da plaća koja podrazumijeva sve dodatke i davanja koja poslodavac isplaćuje, uvećava za prekovremeni rad, odnosno za ostale predviđene osnove.

15. Prema shvaćanju prvostupanjskog suda, a koje shvaćanje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, tužitelju pripada pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad.

16. Naime, tumačenje tuženika da tužitelju navedeni dodaci pripadaju samo za redovan rad nije prihvatljivo kod nesporne činjenice da posebni uvjeti rada i iznimna odgovornost za život i zdravlje postoje i pri redovnom i pri prekovremenom radu. Dakle, kao radne sate u cilju utvrđenja osnovice za izračun dodataka trebalo je računati sate provedene na prekovremenom radu što je tuženik propustio učiniti. Pri tome valja istaknuti da tužitelj, kako mu kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, ima pravo na isplatu kumulativno tih dodataka zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Jedini izuzetak je zabrana kumuliranja položajnog dodatka iz odredbe članka 56. KU sa dodacima iz odredbe članka 55. KU, ali to ovdje i nije slučaj.

17. Konačno je za istaknuti da je na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 9. prosinca 2019. zauzeto sljedeće pravno shvaćanje: "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

18. Tuženiku je ukazati da sud u ovom sporu male vrijednosti nije bio obvezan obrazlagati zašto nije prihvatio mišljenje profesora GO.

19. Pravilno je prvostupanjski sud postupio i kada je tužiteljici dosudio razliku plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, sukladno odredbi članka 34. stavka 2. KU.

20. Tuženik također posebno obrazloženo ne osporava ni odluku prvostupanjskog suda o troškovima postupka.

21. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, trebalo je odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 10. prosinca 2024.

SUTKINJA

Andrea Boras-Ivanišević