REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4203/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Srđanu Šimiću, odvjetniku u Puli, protiv tuženika Opće bolnice Pula - Ospedale Generale di Pola, Pula, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Tea Tončić, odvjetnica u Puli, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-124/2024-3 od 9. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli- Pola broj Pr-18/2022 od 26. listopada 2023., u sjednici održanoj 10. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice se odbija kao neosnovan u odnosu na postavljena pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-124/2024-3 od 9. svibnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli- Pola broj Pr-18/2022 od 26. listopada 2023., zbog tri pravna pitanja:
"1. Kako se pravilno računa redovan mjesečni fond radnih sati primjenom Zaključka 153. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora?
2. Da li redovan mjesečni fond radnih sati mora biti jednak za sve radnike sukladno Zaključku 153.?
3. Da li se državni blagdani mogu smatrati radnim danima u smislu Zaključka 153., a sve obzirom na odredbu iz čl. 1. st. 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH vezano za odredbu iz čl. 9. st. 3. Zakona o radu?"
2. Tuženik nije odgovorio na prijedlog.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je ovaj sud na sva pitanja odgovorio u svojoj odluci Rev-256/2022-2 od 14. ožujka 2023. te je pobijana odluka u skladu sa pravnim shvaćanjem zauzetim u navedenoj revizijskoj odluci.
4. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. i čl. 387. st. 1. ZPP odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
5. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe da su joj pred nižestupanjskim sudovima, povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom RH ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: EKLJP), i to pravo iz čl. 14. st. 2. Ustava, čl. 26. Ustava, te pravo iz čl. 13. Konvencije.
6. Razmatrajući iznesene navode tužiteljice o povredama navedenih temeljnih ljudskih prava ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica navedene povrede prvi puta ističe tek u revizijskoj fazi postupka.
6.1. Bez obzira na navedeno valja reći da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred sudovima nižeg stupnja bila povrijeđena navedena temeljna ljudska prava, već iz sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije proizlazi isključivo nezadovoljstvo tužiteljice sa pobijanom odlukom.
7. Budući tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred sudovima nižeg stupnja bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je u tom dijelu, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, odbačen kao nedopušten i odlučeno je kao u točki II. izreke ove odluke.
Zagreb, 10. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug