Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1249/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici kao sud drugoga stupnja, po sutkinji Dragici Sirovica Hranilović, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja - predlagatelja osiguranja RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Petar Petrović, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika - protivnika osiguranja DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja - predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-451/2024-3 od 22. listopada 2024., 10. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja - predlagatelja osiguranja RJ i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-451/2024-3 od 22. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je prijedlog tužitelja – predlagatelja osiguranja za izdavanje privremene mjere koja glasi:

"1. Zabranjuje se tuženiku DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da otuđi ili optereti nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] u naravi VIRIĆ površine 2603 m2, PAŠNJAK površine 2603 m2, ukupne površine 2603 m2, upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi.

2. Zabilježbu će provesti Zemljišnoknjižni odjel Zadar Općinskog suda u Zadru 3. Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu tog suda.

4. Ova privremena mjera traje do pravomoćnosti odluke donesene u ovom parničnom postupku."

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj - predlagatelj osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom sudu drugoga stupnja da pobijano rješenje preinači tako da njegov prijedlog usvoji.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, valjano je obrazloženo, a razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, pa nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na počinjenje koje u žalbi ukazuje tužitelj – predlagatelj osiguranja.

5. Sud prvoga stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st.

2. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP i čl. 381. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje: OZ).

6. Uz utvrđenje da je tužitelj – predlagatelj osiguranja podnio tužbu protiv tuženika – protivnika osiguranja radi isplate iznosa od 50.000,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama po osnovi ugovora o zajmu od 27. veljače 2024., s rokom vraćanja do 1. srpnja 2024., da tuženik dužni iznos nije vratio tužitelju i odbija ga vratiti, da je uz tužbu podnesen i prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] površine 2603 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], jer da postoji realna opasnost da će tuženik otuđiti ili opteretiti predmetnu nekretninu i time spriječiti ili znatno otežati naplatu potraživanja tužitelja, no da tužitelj tu okolnost nije učinio vjerojatnom, prvostupanjski sud je odbio prijedlog tužitelja – predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere.

7. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ određeno je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju.

8. Prema odredbi čl. 344. st. 1. OZ privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

9. Po ocjeni ovog suda, pravilno je sud prvog stupnja odbio prijedlog predlagatelja osiguranja uz obrazloženje da nije dokazao opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu novčane tražbine raspolaganjem tim nekretninama.

10. Naime, vjerojatnost postojanja opasnosti otuđenja ili opterećenja nekretnina je u smislu odredbe članka 344. st. 1. OZ jedna od dviju kumulativno određenih pretpostavki da bi prijedlog za određivanje privremene mjere bio prihvaćen.

11. Predlagatelj osiguranja, osim tvrdnje iznesene u prijedlogu da postoji realna opasnost da će protivnik osiguranja nekrentinu otuđiti ili opteretiti, čime bi mu naplata novčane tražbine mogla biti otežana, ne navodi konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da protivnik osiguranja poduzima ili bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju kojom bi spriječio ili otežao naplatu tražbine predlagatelja osiguranja.

12. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Osim toga, predlagatelj osiguranja mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Dakle, za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje objektivne opasnosti već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu predlagateljeve tražbine. Stoga u konkretnom slučaju navodi predlagatelja kako postoji realna opasnost od otuđenja ili opterećenja nekretnine, samo za sebe nije dovoljno za zaključak postojanja subjektivne opasnosti obzirom da opasnost u smislu odredbe čl. 344. OZ znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja svjesno poduzetih radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine.

13. U odnosu na žalbeni navod predlagatelja osiguranja da samom činjenicom izbjegavanja ispunjenja obveze ispunjen uvjet iz čl. 344. st. 1. OZ za donošenje predložene privremene mjere, valja istaći da time što je višekratno kontaktiro s protivnikom osiguranja i pozivao ga na plaćanje ugovorene obveze, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez predloženog osiguranja protivnik osiguranja onemogućio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.

14. Slijedom navedeno, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi odredbe čl. 21. OZ valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Velikoj Gorici 10. prosinca 2024.

Sutkinja

Dragica Sirovica Hranilović