Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

    Savska cesta 62, Zagreb

    Poslovni broj: Pž-3099/2023-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Ivane Mlinarić, sutkinje izvjestiteljice i Lenke Ćorić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SŠ, vlasnika obrta za prijevoz i trgovinu [obrt] iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Marinko Brajko i Marino Brajko, odvjetnici u Đakovu, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojeg zastupa punomoćnica Marija Radelja, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kožul & Petrinović d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate iznosa od 5.747,00 EUR / 43.300,80 kn, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-153/2022-44 od 5. srpnja 2023. ispravljene rješenjem poslovni broj P-153/2022-47 od 7. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2024.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-153/2022-44 od 5. srpnja 2023., ispravljena rješenjem poslovni broj P-153/2022-47 od 7. srpnja 2023., u točki I. izreke presude.

    r i j e š i o  j e

    I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-153/2022-44 od 5. srpnja 2023. ispravljena rješenjem poslovni broj P-153/2022-47 od 7. srpnja 2023., u točkama II. i III. izreke presude i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će sud u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Presudom Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-153/2022-44 od 5. srpnja 2023., odlučeno je:

    „I Utvrđuje se ništetnom odredba članka 5. Ugovora o kreditu broj 50135/07 sklopljenog dana 7. prosinca 2007. godine između tužitelja i pravnog prednika tuženika Slavonske banke d.d. Osijek, a koja odredba glasi: „korisnik kredita izričito prihvaća sve naknadne izmjene visine kamatne stope (ugovorene redovne i zatezne), sukladno …… izmjenama i dopunama Odluke o kamatnim stopama banke koje se smatraju sastavnim dijelom ugovora, bez posebnog zaključivanja aneksa ovom ugovoru.“ te ista ne proizvodi pravne učinke.

    II Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 6.541,17 €/49.284,45 kn na ime više plaćene kamatne stope s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od:

    - 6,52 eura/49,12 kn teče od 1.10.2008.

    - 265,31 eura/1.998,98 kn teče od 1.01.2009.

    - 202,07 eura/1.522,50 kn teče od 1.04.2009.

    - 545,16 eura/4.107,51 kn teče od 1.07.2009.

    - 531,95 eura/4.007,98 kn teče od 1.10.2009.

    - 457,25 eura/3.445,15 kn teče od 1.01.2010.

    - 419,83 eura/3.163,21 kn teče od 1.04.2010.

    - 378,94 eura/2.855,12 kn teče od 1.07.2010.

    - 424,26 eura/3.191,59 kn teče od 1.10.2010.

    - 334,98 eura/2.523,91 kn teče od 1.01.2011.

    - 325,71 eura/2.454,06 kn teče od 1.04.2011.

    - 287,05 eura/2.162,78 kn teče od 1.07.2011.

    - 338,50 eura/2.550,43 kn teče od 1.10.2011.

    - 304,01 eura/3.044,01 kn teče od 1.01.2012.

    - 290,44 eura/2.188,32 kn teče od 1.04.2012.

    - 281,35 eura/2.119,83 kn teče od 1.07.2012.

    - 229,62 eura/1.730,07 kn teče od 1.10.2012.

    - 196,10 eura/1.477,52 kn teče od 1.01.2013.

    - 189,69 eura/1.429,22 kn teče od 1.04.2013.

    - 135,75 eura/1.022,81 kn teče od 1.07.2013.

    - 117,73 eura/887,04 kn teče od 1.10.2013.

    - 181,95 eura/1.370,90 kn teče od 1.01.2014.

    - 13,83 eura/104,20 kn teče od 1.04.2014.

    - 39,29 eura/296,03 kn teče od 1.07.2014.

    - 43,88 eura/330,61 kn teče od 1.10.2014.

    do 30. lipnja 2011. po stopi od 14 % godišnje, od 01. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12 % godišnje, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate prema stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana uvećano za osam postotnih poena, sve u roku 15 dana.

    III Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.801,71 €/13.574,98 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 5. srpnja 2023. do isplate prema stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana uvećano za pet postotnih poena, u roku od 8 dana.“

    2. Protiv presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka sa zateznim kamatama ili je ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba je djelomično osnovana.

    5. Presuda je ispitana na temelju odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u granicama razloga određenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

    6. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe - iz članka 5. Ugovora o kreditu broj 50135/07 sklopljenog 7. prosinca 2007. između tužitelja kao korisnika kredita i pravnog prednika tuženika, Slavonske banke d.d. Osijek, a koja odredba glasi: „korisnik kredita izričito prihvaća sve naknadne izmjene visine kamatne stope (ugovorene redovne i zatezne), sukladno …… izmjenama i dopunama Odluke o kamatnim stopama banke koje se smatraju sastavnim dijelom ugovora, bez posebnog zaključivanja aneksa ovom ugovoru.“

    7. Prvostupanjski sud je utvrdio da je predmetna odredba iz članka 5. Ugovora nije u skladu s pravnom prirodom obvezno-pravnih odnosa i to članka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08 i 125/11; dalje: ZOO) po kojem su sudionici u obvezno-pravnom odnosu ravnopravni. Neravnopravnost stranaka se ogleda u tome što je tuženik, banka mogao mijenjati ugovornu odredbu bez obrazloženja i navođenja određenih kriterija i parametara, a druga je strana to morala prihvatiti. Ugovaranjem kamatne stope prema odluci o kamatnim stopama tuženika, banke, nije u skladu s pravnom prirodom obvezno-pravnih odnosa, te ne zadovoljava odredbe o činidbi u pogledu kamata koja u smislu odredbe članka 269. stavka 2. ZOO-a mora biti moguća, dopuštena, određena odnosno odrediva. Prema članku 272. ZOO-a činidba je odrediva ako Ugovor sadrži podatke pomoću kojih se može odrediti. Prema odredbi članka 271. ZOO-a činidba je nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Ugovaranjem predmetne odredbe iz članka 5. Ugovora, za koju se traži da se utvrdi ništetnom, tuženik je povrijedio odredbu članka 10. stavka 3. ZOO-a po kojem se sudionik u obveznom odnosu dužan u ostvarivanju svog prava suzdržati od postupaka kojim bi otežao ispunjenje drugog sudionika. Kako je odredba iz članka 5. Ugovora protivna odredbama članka 10. stavka 3., članka 269. stavka 2., i članaka 271. i 272. ZOO-a kao prisilnim propisima, prvostupanjski sud je zaključio da je predmetna odredba iz članka 5. Ugovora ništetna sukladno odredbi članka 322. stavka 1. ZOO-a. Na okolnosti obračuna kamata koja je stvarno naplaćene u odnosu na kamatu koja je ugovorena člankom 5. Ugovora provedeno je financijsko knjigovodstveno vještačenja po vještaku Posrednik d.o.o., a prema nalazu i mišljenju vještaka te dopuna prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženik na temelju ništetene odredbe iz članka 5. Ugovora na ime kamata od tužitelja naplatio više iznos od 6.541,17 EUR i sukladno članku 323. stavku 1. ZOO-a utvrđeni iznos naložio tuženiku platiti tužitelju.

    8. Iz sadržaja citiranog članka 5. Ugovora proizlazi pravo tuženika kao kreditora da svojom jednostranom odlukom mijenja način obračuna ugovornih kamata, što nije u skladu s pravnom prirodom ugovornih obveznopravnih odnosa koji nastaju suglasnošću volja ugovornih stranaka, te je u očitoj protivnosti s osnovnim načelom ravnopravnosti sudionika (članak 3. ZOO-a) (list 80. spisa). Neravnopravnost stranaka u njihovim pravima i obvezama proizlazi iz činjenice što tuženik kao kreditor može mijenjati ugovornu odredbu bez ikakvog obrazloženja i navođenja određenih i mjerljivih kriterija koji su uvjetovali neprimjenu jasne ugovorne odredbe, a to druga ugovorna strana mora prihvatiti.

    9. Prema članku 5. točki 1. Ugovora o kreditu tužitelj je s tuženikom, bankom ugovorio slijedeće: kamate u otplati: tromjesečni EURIBOR na dan stavljana kredita u otplatu +3,50% marže godišnje. Kamate u otplati obračunavaju se proporcionalnom metodom, mjesečno i dospijevaju na naplatu kvartalno. Tijekom otplate kamata se ažurira sukladno dinamici promjena definirano uz referentnu kamatnu stopu (tromjesečni Euribor), stavak 2. kamata u korištenju: tromjesečni EURIBOR na dan stavljanja kredita u otplatu +3,50% marže godišnje. Kamate u korištenju obračunavaju se proporcionalnom metodom, mjesečno i dospijevaju na naplatu kvartalno. Tijekom otplate kamata se ažurira sukladno dinamici promjena definirano uz referentnu kamatnu stopu (tromjesečni Euribor). Ugovoreno je da je visina kamatne stope vezana za promjenjiv tromjesečni EURIBOR s dodatkom marže od 3,50% (tri posto), kao fiksnim parametrom obračuna kamatne stope. Navedena ugovorna odredba je jasna, a činidba je moguća, dopuštena i određena, a u svakom slučaju odrediva. Navedenom ugovornom odredbom iz članka 5. Ugovora ugovorne strane su postigle suglasnost o ugovornoj kamati, kao jednom od bitnih sastojaka ugovora o kreditu (članak 1021. ZOO-a), kao i svim parametrima (elementima) za njezino određivanje. Budući da ugovorna kamata predstavlja jedan od bitnih sastojaka ugovora o kreditu i da je ona u konkretnom slučaju jasno određena člankom 5. Ugovora, to tuženik kao kreditor ne može jednostrano mijenjati navedeni bitni sastojak ugovora, već za takvu promjenu mora dobiti suglasnost druge ugovorne strane (korisnika kredita). Kako se radi o dvostranoobveznom ugovoru, prema kojemu je tuženik, kao banka, bio dužan tužitelju isplatiti kredit, a tužitelj je bio dužan taj kredit vratiti u ugovorenom roku, zajedno s kamatama, jednostrana promjena kamatne stope iz citiranog članka 5. Ugovora protivna je i članku 10. stavku 3. ZOO-a. Ovo iz razloga što je tuženik, isplatom kredita, ispunio svoju ugovornu obvezu, te je za ispunjenje ugovora preostalo da tužitelj, kao korisnik kredita, tuženiku vrati iznos kredita s kamatama. Između stranaka nije sporno da je tužitelj vratio kredit. Ugovorna odredba, prema kojoj tuženik kao davatelj kredita može, nakon plasiranja kredita, jednostrano mijenjati kamatnu stopu predstavlja nedopušteno ponašanje u izričitoj suprotnosti s člankom 10. stavkom 3. ZOO-a, jer se time otežava ispunjenje obveze tužitelja kao primatelja kredita.

    10. Takav način promjene visine kamatne stope nije u skladu s pravnom prirodom obveznopravnih odnosa niti zadovoljava zahtjev određenosti i odredivosti činidbe u smislu odredbe članka 269. stavka 2. ZOO-a, kojim je propisano da činidba mora biti moguća, dopuštena i određena, odnosno odrediva, članka 271. ZOO-a, kojim je propisano da je činidba nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva i članka 272. ZOO-a kojim je propisano da je činidba odrediva ako ugovor sadrži podatke pomoću kojih se može odrediti. S obzirom na to da je citirana ugovorna odredba iz članka 5. Ugovora protivna odredbama članka 10. stavka 3., članka 269. stavka 2., članka 271. i članka 272. ZOO-a kao prisilnim propisima, to je, uzevši u obzir navedeno, ovaj sud utvrdio kako je pravilno stajalište prvostupanjskog suda da je navedena ugovorna odredba iz članka 5. Ugovora ništetna sukladno odredbi članka 322. stavka 1. ZOO-a. Suprotno žalbenim navodima tuženika ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio ništetnim dio odredbe članka 5. Ugovora na koju se tužitelj poziva i dao jasno obrazloženje u skladu s odgovarajućim odredbama Zakona o obveznim odnosima.

    11. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je neosnovan tuženikov prigovor zastare. Prvostupanjski sud je zauzeo stav da zastarni rok u konkretnom slučaju počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost, pa su žalbeni navodi kojima tuženik osporava ovaj zaključak prvostupanjskog suda neosnovani.

    12. Međutim, prvostupanjski sud je prilikom određivanja stope zateznih kamata na zahtjev na isplatu glavnice i troškova postupka pogrešno odredio stopu prema onoj iz članka 29. stavka 2. ZOO-a koja se primjenjuje na odnose iz trgovačkih ugovora. U konkretnom slučaju se, dakle, radi o restitucijskom zahtjevu iz članka 323. stavka 1. u vezi s člankom 324. stavkom 1. ZOO-a prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno ništetne ugovorne odredbe kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora. Slijedom navedenog zateznu kamatu na glavnicu i trošak postupka valjalo odrediti po stopi za ostale odnose iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

    13. Osnovano tuženik navodi da odluka prvostupanjskog suda kojim je naloženo tuženiku da isplati tužitelju iznos od 6.541,17 EUR sa zakonskim kamatama određenim na pojedinačne iznose nije jasna i suprotna priloženim ispravama, a tuženik se osnovano poziva na bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Naime, zadatak je vještaka bio utvrditi stvarno isplaćene kamate iz Ugovora, te kamatnih stopa prema odredbi članka 5. Ugovora (list 96. spisa).Vještak je izradio nalaz i mišljenje prema kojem je tužitelj više uplatio iznos od 1.681,87 EUR (list 112. spisa). Tužitelj i tuženik su iznijeli prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, a tuženik je pri tom dostavio svoj obračun - simulirani plan otplate (list 132. spisa). Tužitelj je podneskom od 28. veljače 2023. uredio tužbeni zahtjev prema tablici izračuna koju je dostavio tuženik i pozvao se na iskaz vještaka koji je tuženikov obračun potvrdio kao točan. Tužitelj je sada zatražio isplatu iznosa od 5.667,65 EUR sa zateznim kamatama određenim na pojedinačne iznose (list 151. spisa). Dakle tužitelj je zatražio isplatu iznosa od 5.667,65 EUR sa zateznim kamatama, a prvostupanjski sud je dosudio tužitelju iznos od 6.541,17 EUR sa zakonskim kamatama određenim na pojedinačne iznose. Tome valja dodati da je prvostupanjski sud tužitelju dosudio zatezne kamate na pojedinačno određene iznose od 1. listopada 2008., a tužitelj je u podnesku od 28. veljače 2023. zatražio zatezne kamate od 1. srpnja 2008. pri tome se i pojedinačno navedeni iznosi razlikuju. Kako prvostupanjski sud nije obrazložio zašto je tako odlučio odluka je u tom dijelu zahvaćena bitnom povredom odredbi iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

    14. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude, a na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a kao u točki I. izreke rješenja, a sukladno članku 166. stavku 3. ZPP-a kao u točki II. izreke rješenja.

    15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će uzeti u obzir sve navedeno, dati jasna obrazloženja o dijelu koji se odnosi na isplatu više naplaćenih kamata, ako je potrebno zatražiti dodatna obrazloženja od sudskog vještaka u odnosu na ukupno pretplaćeni iznos zateznih kamata tako i u odnosu na pojedinačno naznačene iznose i tijek zateznih kamata. Nakon što razjasniti ova pitanja, donijeti novu odluku koju će jasno obrazložiti na način da ju je moguće ispitati.

    Zagreb, 10. prosinca 2024.

    Predsjednik vijeća

    Raoul Dubravec

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.