REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4278/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Matas, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja VERSO ALTIMA d.o.o., Zagreb, Horvatova ulica 80A, OIB 85760419184, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Planinić, Šoljić i partneri d.o.o., Zagreb, protiv protivnika osiguranja LEAPWISE d.o.o., Zagreb, Ulica Aleksandra Hondla 2C, OIB 92559664038, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-150/2024-1 od 28. listopada 2024., 10. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-150/2024-1 od 28. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Trgovački sud u Zagrebu je pobijanim rješenjem odbio kao neosnovan prijedlog za osiguranje koji glasi:
„Radi osiguranja novčane tražbine Predlagatelja osiguranja prema Protivniku osiguranja koja se sastoji u zahtjevu za isplatu iznosa od 643.476,58 EUR (šesto četrdeset tri tisuće četiristo sedamdeset šest eura i pedeset osam centi), s pripadajućom zateznom kamatom...
određuje se privremena mjera
1) Zabranjuje se banci da Protivniku osiguranja ili trećoj osobi po nalogu Protivnika osiguranja isplati s njegovih računa koji se vode pod osobnim identifikacijskim brojem OIB: 92559664038, novčani iznos za koji je određena privremena mjera.
2) Nalaže se Financijskoj agenciji (FINA) provedba zabrane iz točke 1. ovog Rješenja.
3) Iznos novčanih sredstava Protivnika osiguranja za koji je određena zabrana isplate, ne smije se prenijeti sa računa Protivnika osiguranja dok ova zabrana traje, osim radi namirenja osigurane novčane tražbine.
4) Ova privremena mjera traje do okončanja ovog parničnog postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu do drugačije odluke suda.
5) Zabrana iz točke 1. ovog Rješenja smatra se provedenom danom dostave ovog Rješenja Financijskoj agenciji.
6) Nalaže se Protivniku osiguranja naknaditi Predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka, u roku od 15 dana.“
2. Prvostupanjski sud je tako odlučio na temelju odredbe članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; u daljnjem tekstu: OZ).
2.1. U obrazloženju se navodi da predlagatelj osiguranja smatra da je učinio vjerojatnom postojanje opasnosti, u smislu navedene odredbe, time što:
- prema protivniku osiguranja ima potraživanje znatnijeg novčanog iznosa
- protivnik osiguranja ima u svom vlasništvu samo kratkotrajnu imovinu
- Xolvi d.o.o. ima istu vlasničku i upravljačku strukturu kao protivnik osiguranja; slijedom čega kako postoji mogućnost da protivnik osiguranja svoje poslovanje prenese na to društvo.
2.2. Međutim, prvostupanjski sud smatra da to nije dostatno za utvrđenje vjerojatnosti postojanja opasnosti koja se traži za određivanje predložene mjere osiguranja budući da je opasnost iz navedene zakonske odredbe subjektivna opasnost odnosno proizlazi iz dužnikova ponašanja te se odnosi na radnje ili propuštanja koja su usmjerena upravo na ugrožavanje ispunjenja vjerovnikove tražbine. Također, da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da bi se bez predloženog osiguranja privremenom mjerom onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine.
2.2.1. S tim u vezi da iz dokumentacije u spisu ne proizlazi da protivnik osiguranja poduzima radnje sa svrhom umanjenja svoje imovine ili da raspolaže svojom imovinom na način da predlagatelj osiguranja, za slučaj uspjeha u sporu koji je pokrenuo radi isplate iznosa od 643.476,58 eur, neće moći namiriti eventualnu tražbinu.
2.3. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a. Pritom da protivnik osiguranja određivanjem predložene mjere osiguranja ne bi pretrpio samo neznatnu štetu niti predlagatelj osiguranja to tvrdi u prijedlogu za osiguranje, u smislu odredbe članka 344. stavka 2. OZ-a.
2.3.1. Dodatno ističe da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni presumpcije iz odredbe članka 344. stavka 3. OZ-a jer se predmetna tražbina, na način kako je zatražena privremena mjera, ima ostvariti u Republici Hrvatskoj, a ne u inozemstvu.
3. Predlagatelj osiguranja je protiv rješenja pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.
3.1. Posebno naglašava da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku budući da nije dao razloge o vjerojatnosti postojanja novčane tražbine predlagatelja osiguranja. Navodi da se radi o tražbini za povrat iznosa od 643.476,58 eur, koja je posljedica pravnog učinka raskida ugovora, nakon što mu je 9. veljače 2024. protivnik osiguranja dostavio izjavu o raskidu tog ugovora. S druge strane, da protivnik osiguranja od raskida ugovora nije pokazao namjeru ili želju vratiti mu navedeni iznos zbog čega da je prvostupanjski sud nepravilno postupio kada, u kontekstu vjerojatnosti postojanja opasnosti, nije uzeo u obzir navedeno propuštanje protivnika osiguranja.
3.2. Smatra da je prvostupanjski sud, s obzirom na njegove tvrdnje iz tužbe i prijedloga, nepotpuno utvrdio činjenično stanje glede vjerojatnosti postojanja njegovih tražbine odnosno opasnosti. U tom pogledu da je sva kratkotrajna imovina protivnika osiguranja lako unovčiva, da se protivnik osiguranja bavi djelatnošću računalnog programiranja kod kojeg je ljudski potencijal najvažniji resurs te da protivnik osiguranja nema razvijen brend / registriran žig. K tome da je nedvojbeno da postoji Xolvi d.o.o. koje ima jednaku vlasničku i upravljačku strukturu kao i protivnik osiguranja zbog čega postoji vjerojatnost da će protivnik osiguranja prestati obavljati djelatnost te poslovanje prebaciti na navedeno društvo.
3.3. Naglašava da je prvostupanjski sud u odnosu na navedenu vjerojatnost postojanja opasnosti, zbog primjene formalističke umjesto teleološke metode tumačenja odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a, pogrešno primijenio predmetnu odredbu.
3.3.1. Štoviše da tumačenje prvostupanjskog suda ide u smjeru utvrđenja izvjesnosti opasnosti pri čemu da ne vodi računa o kontekstu i okolnostima pravne situacije, njezinih sudionika i vremena.
3.3.2. Smatra da je određivanje subjektivne opasnosti u odredbi članka 344. stavka 1. OZ-a zastarjelo te izrazito ograničavajuće i u pogledu mogućnosti dokazivanja da protivnik osiguranja poduzima određene radnje u svrhu ugrožavanja ispunjenja tražbine. U prilog tome da predlagatelj osiguranja nema uvid u poslovanje protivnika osiguranja, njegove račune, poslovne knjige i javne registre kao i da se velik dio djelatnosti odnosno poslovanja odvija „u oblaku, mreži tzv. nevidljivom prostoru.“
3.3.3. Problematizira postojanje pravne sigurnosti te mogućnost naplate od protivnika osiguranja u situaciji ako protivnik osiguranja prebaci poslovanje na Xolvi d.o.o. Navedeno i u slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici protiv protivnika osiguranja imajući u vidu dugotrajnost parničnih postupaka. Predlaže preinačiti pobijano rješenje podredno ga ukinuti i predmet vratiti tom sudu na ponovni postupak. Zahtijeva naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 12.762,16 eur.
4. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredaba članka 365. stavaka 1. i 2. te članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/29, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8. i 9. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava osim u odnosu na primjenu materijalnog prava glede odluke o troškovima postupka.
7. Odredbom članka 344. stavka 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim:
- postojanje tražbine i
- opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
7.1. Također, odredbama članka 344. stavaka 2. i 3. OZ-a propisano je: (2) Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
(3) Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.
8. Odluka o neosnovanosti prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere se temelji na zaključku da predlagatelj osiguranja nije dokazao opasnost u smislu odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a.
8.1. Opasnost u smislu citirane odredbe mora biti subjektivne prirode što znači da mora proizlaziti iz određenog ponašanja protivnika osiguranja koje se može sastojati u faktičnim i pravnim radnjama odnosno propuštanjima (primjerice prikrivanje, odnošenje i prenošenje stvari, uništenje, oštećenje i prerada dijelova imovine, neodržavanje stvari; otuđenje ili opterećenje dijelova imovine, nesavjesno vođenje poslova, propuštanje prisilnog ostvarenja tražbina).
9. Predlagatelj osiguranja je u predmetnom prijedlogu za osiguranje, jednako kao i u žalbi, iznio tvrdnje odnosno žalbene navode:
- da protivnik osiguranja od raskida ugovora nije pokazao namjeru ili želju vratiti mu utuženi iznos
- da je sva kratkotrajna imovina protivnika osiguranja lako unovčiva
- da se protivnik osiguranja bavi djelatnošću računalnog programiranja kod kojeg je ljudski potencijal najvažniji resurs
- da protivnik osiguranja nema razvijen brend
- da postoji Xolvi d.o.o. koje ima jednaku vlasničku i upravljačku strukturu kao i protivnik osiguranja iz čega zaključuje da postoji vjerojatnost da će protivnik osiguranja prestati obavljati djelatnost te poslovanje prebaciti na Xolvi d.o.o.
9.1. Navedene tvrdnje odnosno žalbeni navodi ne predstavljaju faktične i pravne radnje odnosno propuštanja protivnika osiguranja iz kojih bi se moglo zaključiti o postojanju subjektivne opasnosti u smislu odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a.
9.2. Što se tiče tvrdnje da postoji Xolvi d.o.o. koje ima jednaku vlasničku i upravljačku strukturu kao i protivnik osiguranja naglašava se da, prema podacima sudskog registra, društveni ugovor Xolvi d.o.o. datira od 21. ožujka 2022. S druge strane, prema tvrdnjama iz prijedloga za osiguranje predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja su započeli s pregovorima o poslovnoj suradnji tijekom rujna i listopada 2022. godine odnosno nakon sklapanja tog društvenog ugovora.
9.3. Stoga žalbenim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o nepostojanju subjektivne opasnosti u smislu odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a. Dakle, nije ispunjena jedna od pretpostavki propisanih navedenom odredbom, koje moraju biti kumulativno ispunjene, zbog čega se privremena mjera ne može odrediti.
9.4. Slijedom toga to što pobijano rješenje ne sadrži razloge o ispunjenju druge pretpostavke-vjerojatnosti postojanja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na postojanje koje ukazuje protivnik osiguranja.
10. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. prosinca 2024.
Sutkinja
Dubravka Matas
