REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
Poslovni broj: K-267/14-232
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak, kao predsjednici vijeća, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv prvooptuženog SZ i drugooptuženog EZ, zbog kaznenog djela iz članka 292. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11, dalje: KZ/97), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K-DO-149/14 od 24. travnja 2014. činjeničnog opisa izmijenjenog podneskom od 26. listopada 2020. i na raspravi 4. prosinca 2024., nakon održane javne rasprave 29. listopada 2024. i 4. prosinca 2024. u prisutnosti Branimira Puklina, zamjenika općinske državne odvjetnice u Zlataru, prvooptuženog SZ uz branitelja, odvjetnika Tomislava Grahovca i drugooptuženog EZ uz braniteljicu, odvjetnicu Aleksandru Horvat, 9. prosinca 2024. objavio je i
p r e s u d i o j e
I.
Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 dalje: ZKP)
prvooptuženi SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i E rođene Đ, rođen **.**.1979. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], M, državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom srednjom školom, ekonomist, zaposlen u Strada transport, Odranski Obrež, s plaćom od 670 € mjesečno, razveden, otac dvoje maloljetne djece rođenih 2000. i 2004., posjeduje neregistrirani osobni automobil marke Peugeot 208, god. proizvodnje 2013., bez druge vrednije imovine, vojsku služio u Požegi, Koprivnici, na Borongaju i MORH- u, ne vodi se drugi kazneni niti prekršajni postupak, kazneno i prekršajno neosuđivan i
drugooptuženi ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i I rođene D, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], M, državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom visokom stručnom spremom, diplomirani ekonomista, zaposlen na neodređeno vrijeme u vlastitom TD u Qantum premium Gym j.d.o.o., II Zagorska 3a, Zagreb – Trešnjevka, s plaćom 700 eura mjesečno, time da je trenutno vlasnik TD Lavandula Vera, [adresa] te Euro pekmez obje neaktivne, djeca rođena 1997., 2000. i 2002. , ne vodi se drugi kazneni, a vodi se jedan prekršajni postupak iz područja javnog reda i mira, bez imovine, vojsku služio u Mostaru, sudionik Domovinskog rata, odlikovan spomenicom Domovinskog rata i medaljom Oluje, ne vodi se drugi kazneni niti prekršajni postupak, neosuđivan kazneno, osuđivan prekršajno
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da bi:
u vremenu od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2012. u Gornjoj Stubici, zajedno i po prethodnom dogovoru I. okr. SZ kao financijski direktor trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o. iz Gornje Stubice, Matije Gupca 10, zadužen za rukovođenje i organiziranje financijskih poslova, te ovlašten za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i raspolaganje sredstvima društva, postupajući po uputama i na traženje II. okr. EZ, a koji se pritom koristio autoritetom stvarnog vlasnika trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o., s žiro-računa trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o. otvorenih kod Zagrebačke banke d.d. i Hypo banke d.d., kao i iz blagajne društva, višekratno podizao gotovinu i predavao je II. okr. EZ, pa je tako podigao i predao II. okr. EZ ukupno 1.962.251,36 kuna, te na ukupno podignutu gotovinu u navedenom iznosu, a koja sukladno čl. 30. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04), predstavlja dohodak od kapitala, u cilju da trgovačkom društvu DONA trgovina d.o.o. pribavi znatnu materijalnu korist, propustio obračunati, prijaviti i platiti porez na dohodak od kapitala u iznosu od 1.457.597,31 kunu u korist državnog proračuna, za koji iznos je prikratio državni proračun i trgovačkom društvu DONA trgovina d.o.o. pribavio imovinsku korist u iznosu od 1.457.597,31 kuna, u protuvrijednosti 193.456,41 €
dakle, prvooptuženi SZ kao odgovorna osoba u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunima i fondovima uskrato sredstva koja im pripadaju i time pravnoj osobi pribavio znatnu imovinsku korist, a postupao je s ciljem pribavljanja takve koristi, a drugooptuženi ĐZ s namjerom potaknuo odgovornu osobu u pravnoj osobi da s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunima i fondovima uskrati sredstva koja im pripadaju i time pravnoj osobi pribavi znatnu imovinsku korist, a postupao je s ciljem pribavljanja takve koristi,
čime bi počinili kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja i to prvooptuženi SZ – zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 292. stavak 1. alineja 4. i stavak 2. KZ/97, a kažnjivo po članku 292 stavak 2. KZ/97, a drugooptuženi ĐZ – poticanjem na zlouporabu položaja i ovlasti – opisano u članku 292. stavak 1. alineja 4. u svezi članka 37. stavak 1. KZ/97, a kažnjivo po članku 292. stavak 2. KZ/97.
II. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP upućuje se oštećena Republika Hrvatska imovinskopravni zahtjev u protuvrijednosti 193.456,41 € solidarno prema oba optuženika ostvarivati u parnici.
III. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP te nužni izdaci optuženika i nagrada i nužni izdaci njihovih branitelja padaju na teret državnog proračuna.
Obrazloženje
1.1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu s izmjenama kako su tamo naznačene.
1.2. Također je postavilo imovinskopravni zahtjev u iznosu 193.456,41 € solidarno prema oba optuženika, kao protuvrijednost neplaćenog poreza na dohodak.
1.3.Nakon podnošenja optužnice stupio je na snagu novi Kazneni zakon (NN 125/11 s izmjenama i dopunama, dalje: KZ/11.) pa je sud u smislu odredbe članka 3. stavka 2. KZ/97. izvršio usporedbu općeg i posebnog dijela KZ/97. i KZ/11. u odnosu na konkretnu situaciju i ocijenio da odredbe KZ/11. u konkretnoj situaciji nisu povoljnije za optuženike. Inkriminirano djelo svoj pravni kontinuitet ima u djelu iz članka 256. KZ/11., utaja poreza ili carine, a koje čini onaj tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine pa daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze u iznosu koji je prelazio tadašnjih dvadeset tisuća kuna. Pritom kvalificirani oblik djela postoji u slučaju kada je kazneno djelo dovelo do smanjenja ili neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera. To znači da ovo djelo ima svoj pravni kontinuitet i po odredbama KZ/11, time da su odredbe KZ/97 za optuženike blaže.
2.Pozvan da se očituje o osnovanosti optužbe, svaki optuženik se očitovao da se ne smatra krivim i osporio osnovanost imovinskopravnog zahtjeva.
3.1.Sud je u tijeku dokaznog postupka više puta ispitao vještaka Rodoljuba Prpića (stranice 1883-1884, 1917 i 1956-1957) te je ispitao i vještaka Vatroslava Zovka sa zapisnika od 29. listopada 2024. (stranice (2022-2025).
3.2.Pročitani su: se kaznena prijava PU Krapinsko zagorske, služba Krim policije broj 511.17-14/1-K-19/13. od 8. svibnja 2013. (lsit 7-10 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra Trg suda u Zagrebu za TD Dona Trgovina d.o.o.o. (list 22- 29), menagerski ugovor Dona trgovina d.o.o. i MZ od 30.lipnja 2010.godine (list 28-30), menagerski ugovor zaključen između Dona trgovina i OZ od 30. svibnja 2008. (list 31-36) , povijesni izvadak iz sudskog registra Trg.suda u Zagrebu za Trg. društvo VOPI d.o.o. (list 36-40), čita se ugovor o radu od 30.svibnja 2008. sa aneksom ugovora o radu od 29. srpnja 2008. za I.okr. IZ (list 41-43), povijesni izvadak iz sudskog registra TRg suda u Zagrebu za TD DONEC d.o.o. (list 44-45), izlist povijesti blokada žiro računa TD Dona trgovina d.o.o. (list 46), očevidnik o redoslijedu plaćanja za TD Dona trgovina d.o.o. (list 47- 73), bruto bilanca TD Dona trgovina d.o.o.o za razdoblje od 01. 07. 2010. do 30.06. 2011. (list 74-101), rješenje MInistarstva financija od 13. lipnja 2012. (list 102-103 spisa), plan otplate reprogramiranih obveza MInist. financija - Porezne uprave za trg. društvo Dona trgovina d.o.o.o. (List 014-107), povijesni izvadak trg. suda u Zagreba za TD „Adonai“ do.o.o. (list 108-109), ugovor o proizvodnoj kooperaciji i prodaji gotovih proizvoda između TD Adonai i Dona trgovina do.o. 05. siječnja 2010. te aneks broj 1. ugovoru od 05. travnja 2011. (list 119-114), lista salda glavne knjige TD Dona trgovina d.o.o. za poslovnu godinu 2009. , 2010. i 2011. (list 115-119), čitaju se uplatnice i isplatnice /(list 120-151), čita se izvadak Zagrebačke banke d.d. za promet po žiro računu TD Dona Trgovina d.o..o. (/list 158-286), čita se ugovor o licenciji između društva EL ELA Llc. i Dona Trgovina d.o.o. od 21. prosinca 2007. (list 287-289), isprava o žigu Dona DRžavnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 13. siječnja 1999. g. s prilozima (list 290-294), izvadak iz sudskog registra Trg. suda u Zagrebu za TD Dona d.o.o. (list 295-299), zahtjev za upis promjene u registar (žigovi) Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 22. svibnja 2003. g. s prilozima /list 300-307), zahtjev za upis promjene u registar (žigovi) DRž. zavoda za intelekt. vlasništvo od 07. ožujka 2005. s prilozima (list 308-311), ugovor o kupoprodaji i prijenosu žiga te ustupa ugovora zaključen između II. -okr. EZ kao nositelja i društva EL ELA kao stjecatelja od 01. veljače 2005. s prilozima (List 312-325), ugovor o prodaji zaključen između TD Dona trgovina d.o.o. o i DONEC d.o.o. od l7.lipnja 2009.godine(list 338-340), evidencija o radnicima TD DONEC d.o.o. (list 341-343), kartica partnera TD Dona trgovina d.o.o. (/list 344-347), računi TD DONEC d.o.o. /list 348-372), kartica partnera TD Dona trgovina d.o..o. za 2013. i brutto bilanca (list 373-393), zapisnik Min. financija Porezne uprave, Područni ured Zagreb od l4. lipnja 2012. za poreznog obveznika DONEC d.o.o. (/list 394-401), iskaz svjedoka DZ sa zapisnika od 15. srpnja 2013. (list 431-433), iskaz svjedokinje PZ od 15. srpnja 2013. (list 434-436), iskaz svjedokinje LZ od l5. srpnja 2013. (list 437 i 438), iskaz svjedokinje GZ na zapisniku 15.srpnja 2013. (list 439-440), iskaz svjedoka ĆZ od l5. srpnja 2013. (list 441-442), analitika robe marke na domaćem i inozemnom tržištu za DONA TRGOVINU d.o.o te zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru za DONEC d.oo. Zagreb od dana 14. lipnja 2021. (list 462-492), nalaz i mišljenje stalnog sud. vještaka za računovodstvo i financije Dragice Jesih od 22. 02. 2014. (list 550-568), te nalaz i mišljenje istog vještaka od 04. ožujka 2014. godine, s prilozima. (list 571-1426), iskazi svjedoka PZ i MZ sa zapisnika od 5. ožujka 2015. (list 1495-1498), iskazi svjedoka LZ, GZ i ĆZ sa zapisnika od 1. listopada 2015. (list 1509), iskaz vještakinje Dragice Jesih na zapisniku od 04.prosinca 2015. godine. (list 1513-1517), podnesak društva "Braovac porezno savjetništvo j.t.d. od 26. ožujka 2016. (list 1539-1540), podnesak ODO u Zlataru Građansko-upravni odjel od 13. travnja 2017. (list 1582-1583), dopuna nalaza i mišljenja vještakinje Dragice Jesih od 23. travnja 2016. (list 1542-1544 spisa), očitovanje vještakinje Dragice Jesih uz priloge od 25. travnja 2017. (list 1587-1593), dopunski iskaz vještakinje Dragice Jesih na zapisniku od 14 studenog 2017. (list 1609-1610), porezna prijava dobiti Dona trgovina d.o.o . od 3. prosinca 2012. (1625- 1627), porezno rješenje Ministarstva financija Područnog ureda Krapina od 10. prosinca 2013. (list1628-1654), dopunski iskaz svjedoka MZ na zapisniku od 12. travnja 2018. (list 1661-1664), dopis "Dona trgovine" od 9. travnja 2014. (list 1665), dopunski iskaz vještakinje Dragice Jesih na zapisniku od 26. studenog 2018. (list 1686-1688), nalaz i mišljenje vještaka Rodoljuba Prpića od 3. rujna 2021. (list 1772-1803), iskaz vještaka sa zapisnika od 13. lipnja 2022. (stranice1832- 1834) uz pisanu nadopunu vještaka (stranice 1841-1842 i 1959-1961), dopis vještaka Rodoljuba Prpića od 11. kolovoza 2022. (stranice 1847-1848), dopuna nalaza i mišljenja vještaka Rodoljuba Prpića od 8. rujna 2022. (list 1856-1861), dopis vještaka Prpića od 29. ožujka 2023. (stranice 1886-1887), dopuna nalaza i mišljenja vještaka Rodoljuba Prpića od 31. ožujka 2023. (list 1888-1912 ) te nalaz i mišljenje vještak Vatroslava Zovka od 2. listopada 2024. (stranice 1978-2006).
3.3. Obrana drugooptuženog EZ predložila je da financijski vještak točno izračuna koliko je SZ dignuo sredstava, ali tamo gdje je to u dokumentaciji tako i navedeno, pri čemu treba voditi računa tko je osnivač, a tko direktor društva. Također predlaže da se vještak očituje bi li društvo bilo oštećeno ako je takva isplata išla direktoru društva. Državno odvjetništvo je navelo da očito ima potrebe za intervencijom u činjenični opis optužbe te ima namjeru to i učiniti i zbog toga predlaže dopunu vještačenja, time da se obuhvate svi iznosi koji su s računa Zagrebačke banke podignuti, odnosno da se razdvoje isplate gotovine koje su išle prvooptuženiku iz blagajne, a koje s računa Zagrebačke i Hypo banke, pri čemu bi vještak uzeo u obzir i potpisni karton. Sud je odbio prijedloge stranaka za dopunu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja (list 2026) s obzirom da je sud vezan činjeničnim supstratom optužnice, a prema stanju spisa je razjašnjeno postoje li činjenice naznačene u optužnici.
3.4. Nakon toga drugih dokaznih prijedloga nije bilo pa je sud pročitao izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženike (list 2041-2045) i pozvao ih da iznesu obranu.
4.1.1. Prvooptuženi SZ prilikom prvog ispitivanja od 16. srpnja 2013. se branio navodeći da je firma Dona ostvarivala je dobit i to je bila dobit vlasnika. Ne zna točno u kojim razdobljima je bio kakav poslovni rezultat, firma nije kontinuirano pozitivno poslovala, bilo je razdoblja kada nije, ali sada ne zna koja su to razdoblja bila. Vlasnik Done bila je firma Vopi, a vlasnik te firme bio je ĐZ. U Dona trgovini bio je porezni nadzor i službenik P dao je usmenu uputu da se porezno nepriznati troškovi iskažu kao dobit i da se onda obračuna porez na dobit. Nadzor je bio 2004/2005. Nije znao kada je postao direktor, ugovor o radu sa njime je potpisao L. Ne zna niti na što je vlasnik trošio novac kojeg mu je predao. Ne zna niti financijski rezultat Dona Trgovine za 2008-2009.Na pitanje je li podizao novac s računa društva iz blagajne, navodi da on nije na blagajni podizao novac, on je u blagajnu uplaćivao materijalne troškove. Kada mu se predočava račun na listu 115 spisa (otisnuto štambiljem) na iznos 28 tisuća kuna navodi da je te novce predao EZ za potrebe firme EL Ela llc.Prema ugovoru s društvom EL ELA llc mjesečna naknada za licencu je bila 35 tisuća kuna mjesečno. U poslovnim knjigama se je to iskazivalo kao dobit da ne bi bilo porezne manipulacije. Kada bi se to iskazivalo kao porezno priznati troškovi, tada se ne bi plaćao porez. Društvo EL ELA llc nije bilo u Hrvatskoj i tada bi takav način bio sumnjiv. Porezna uprava vršila je nadzor 2004/2005., a na pitanje zašto su tada tražili savjete, optuženik je odgovorio da se ugovor o licenciji mijenjao. Spominje Hypo banku, koja im je bila kreditor i postavljala uvjete. EL ELA llc bio je tajno društvo. Zbog čega je novce davao EZ i kakva je povezanost EZ i društva EL ELA llc bila ne zna, vlasnik poduzeća je znao.
4.1.2.Nakon što je drugooptuženi ĐZ iznio obranu, prvooptuženi SZ je dodao da se, u trenutku kada je davao obranu kod prvog ispitivanja, rukovodio poukom o pravima koja mu je tad predočena, a vidi se da je bilo obuhvaćeno i djelo za koje nije nikad pokrenut postupak. On isplatnicu na koju se referirao nije niti dobro vidio, znao je da su bile dvije do tri isplate koje su išle ĐZ i on je zapravo o tome govorio. On je znao da je vlasnik društva Dona trgovina društvo Vopi d.o.o. Prilikom obrane govorio je o društvu EL ELA llc i o odnosu Dona trgovine s tim društvom, društvo Dona trgovina platilo je porez na dobit i tu je porezna obveza na dobit podmirena. ĐZ nije protupravno davao nikakve novce koji bi išli za njegove potrebe.
4.2.1.Drugooptuženi ĐZ se kod prvog ispitivanja okrivljenika od 16. srpnja 2013. branio navodeći da mu prvooptuženik nije dao novce koji mu ne pripadaju, on je punomoćnik firme EL ELA llc koja je vlasnik brenda, koja je iznajmila brend te su ti novci bili za tu uslugu. Na pitanje je li na to plaćen porez navodi da se u knjigama Dona trgovine to prikazivalo kao porezno odbiti trošak i plaćen je porez na dobit. To se vodilo na kontu 4898. Firma EL ELA llc registrirana je u SAD-u, a tko je vlasnik je poslovna tajna. Primio je oko 2 milijuna kuna po osnovi naknade za brend, ali ne zna točno u kojem razdoblju. Ugovor s EL ELA llc sklopljen je 204 ili 2005. te je naknadno i produljen. Trenutno je Dona trgovini blokiran račun zbog Hypo banke. Prema državi ih terete za 10 milijuna kuna na ime porezne obaveze, time da su za 5 milijuna kuna pokrenuli reprogram, a 5 milijuna kuna je sporno te se vodi upravni postupak. Ukupno za porez plaćaju 390 tisuća kuna mjesečno i sada to više ne mogu plaćati. Radnike i porez Dona trgovina plaća asignacijama. Ima 90 radnika. On je novce koje mu je SZ dao za društvo EL ELA llc zadržao za sebe. Na njih nije plaćen porez jer je porez plaćen u Dona trgovini. Hypo banka nema veze s ugovorom s EL ELA llc niti s brendom.
4.2.2.Na raspravi je istaknuo da se ova obrana nadovezuje na djelo opisano u pouci o pravima koja mu je tada pročitana. On je u svojoj obrani isključivo pojašnjavao odnos društva EL ELA llc i Dona trgovine vezano uz žig. i da je to društvo vlasnik brenda. Stoga može samo reći da nije primio nikakve nepripadajuće novce te nije oštetio ni državnu ni Dona trgovinu, a što je utvrdio vještak. On nije vlasnik Dona trgovine, nego je to društvo Vopi d.o.o, a vlasnik tog društva je njegova bivša supruga SZK. Ona je bila informirana o djelovanju društva Vopi d.o.o., aktivno je sudjelovala je u tome. Obveznik plaćanja dobiti za društvo Dona trgovina d.o.o. je bilo društvo Vopi d.o.o. On nije nikada bio vlasnik društva Vopi d.o.o.
5.1.U postupku je nesporno bilo da je u vremenu od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2012. u Gornjoj Stubici, prvooptuženi SZ bio financijski direktor trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o. iz Gornje Stubice, Matije Gupca 10. Nesporno je bilo i da je u tom razdoblju s žiro-računa trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o. otvorenih kod Zagrebačke banke d.d. i Hypo banke d.d., kao i iz blagajne društva, višekratno podizao gotovinu i predavao je drugooptuženom EZ.
5.2. Međutim, bilo je sporno je li prvooptuženi SZ uistinu, stvarno bio i zadužen za rukovođenje i organiziranje financijskih poslova te ovlašten za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i raspolaganje sredstvima društva. Bilo je sporno je li drugooptuženi ĐZ bio stvarni vlasnik trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o. te je li kao takav prvooptuženom SZ davao upute u vezi podizanja gotvine s žiro-računa trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o. otvorenih kod Zagrebačke banke d.d. i Hypo banke d.d., kao i iz blagajne društva. Bilo je sporno koliki je iznos gotovine prvooputženi SZ podignuo i predao drugooptuženom EZ. Bilo je sporno predstavlja li tako podignuta gotovina dohodak od kapitala pa da bi je trebalo oporezovati porezom na dohodak od kapitala . Ostalo je sporno, ako je bilo takvih podizanja gotovine, je li to bilo u cilju da se trgovačkom društvu DONA trgovina d.o.o. pribavi znatnu materijalnu korist.
6.1. Tijekom rasprave, u postupku su provedena tri knjigovodstvenofinancijska vještačenja. Dragica Jesih, koja je izradila prvo vještačenje, više nema ovlast sudskog vještaka, a svoj nalaz nije na valjani način obrazložila
6.2.Ostale su nejasnoće i proturječnosti pa je provedeno novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije Rodoljubu Prpiću. On je na raspravi, razjašnjavajući nejasnoće koje su ostale u njegovom nalazu, zapao u proturječnost s vlastitim nalazom u pogledu primjene poreznih propisa na raspolaganja gotovinom pa je stoga sud naložio i treće vještačenje, po vještaku Vatroslavu Zovku.
6.3. Naposljetku, vještaci Prpić i Zovko su bili suglasni oko poreznog značenja podignute gotovine, ali je vještak Zovko uveo i novi moment, naglasivši porezno značenje činjenice da je vlasnik društva DONA TRGOVINA d.o.o. bilo drugo društvo, a ne fizička osoba.
7.1. Vještak Rodoljub Prpić prvo je naglasio da se sporne isplate ne mogu smatrati dohotkom, nego otuđenjem imovine društva, takve isplate gotovine mogle bi se smatrati drugim dohotkom kad bi za to postojala neka dokumentacija koja bi upućivala da je za isplaćenu gotovinu obavljena nekakva radnja, nekakva djelatnost. Pitanje, smiju li osobe koje su ovlaštenici društva za raspolaganje po žiro računu, sebi isplaćivati gotovinu bez odgovarajuće dokumentacije, je pravno pitanje.
7.2.Na pitanje suda zbog čega je, iskazujući na raspravi u svibnju 2023. odstupio od prethodno izrađenog stava da je ovdje riječ o tome da nije obračunat porez, odgovara da se prvi put kada je izrađivao nalaz, "poveo" za već izrađenim nalazom u spisu, da je riječ o tome da nije obračunat poraz na dohodak od kapitala. Međutim, kada se dublje unio u spis, zaključio je da je došlo do umanjena imovine društva jer je isplaćivana gotovina bez osnove. Utvrđuje se da se spisu na stranici 1841-1842 nalazi izvadak iz članka vezano uz porez na dohodak i porez na dobit, a vještaka je sudu uputio i mail od 13. lipnja 2022., kojim je dostavio sudu izvatke iz tog članka za potrebe razjašnjenja njegovo izlaganja na raspravi 13. lipnja 2022.. Zbog toga se vještaku postavlja pitanje, ako je bio na temelju istog činjeničnog supstrata uvjeren o tome da je riječ o propustu da nije obračunat porez, zašto naknadno mijenja svoj stav. Vještak je objasnio, ako bi gotovinu izuzeo vlasnik društva, tada bi bila riječ o tome da nije obračunat porez na dohodak od kapitala. U ovoj situaciji imenom i prezimenom ne može imenovati vlasnika, ali bi to bila osoba koja je registrirana u registru trgovačkog društva kao osnivač, odnosno vlasnik društva. Smatra da, ako su osobe koje je osnivač ovlastio za raspolaganje podizale gotovinu, nema mjesta oporezivanju jer nema namjene zbog koje su one podizale gotovinu.
7.3.Čita se dio pisanog nalaza i mišljenje vještakinje Jesih sa zapisnika od 4. prosinca 20215. (list 1617 spisa). Vještak navodi da on smatra da taj dio nalaza nije točan u odnosu na dio gdje vještakinja objašnjava da je to dohodak od kapitala. Naime, da su gotovinu izuzimali vlasnici društva, onda bi to bio dohodak od kapitala. On je u dopuni nalaza od 8. rujna 2022. ipak računao porez na dohodak od kapitala, tada još nije ušao u dubinu spisa i nije razmišljao na način da osnivači nisu podizali gotovinu.
8.1. Vještak Vatroslav Zovku u svom pisanom nalazu odgovarao je na pitanja, usmjerena činjeničnim opisom djela, i to: je li u razdoblju od 01. srpnja 2008. do 30. lipnja 2012. godine bilo podizanja gotovine sa žiro računa i blagajne društva DONA TRGOVINA d.o.o. pa ako je bilo, tko je gotovinu podizao, u kojim pojedinačnim iznosima i u kojem ukupnom iznosu. Zatim, je li koji iznos tako podignute gotovine predan EZ pa ako je, kada je predan i koji iznos. Ima li tako podignuta gotovina porezno značenje, je li na istu trebalo obračunati i platiti kakav porez i tko je porez imao platiti, pri čemu se, ako postoji obveza oporezivanja, vještak upućuje na podnesak državnog odvjetništva od 4. kolovoza 2022.: „…da vještak dopuni svoj nalaz i mišljenje u dijelu koji se odnosi na precizan obračun poreza na dohodak, a da spomenutu računsku operaciju izvrši uvažavajući u cijelosti činjenični supstrat optužnog akta, odnosno da izračuna sukladno članku 30. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/2014) dohodak od kapitala, kako se to navodi u optužnici“. Zaključno, odgovara na pitanje, je li društvo DONA TRGOVINA d.o.o. imalo kakve obaveze prema društvu El Ela LLC u razdoblju od 01. srpnja 2008. do 30. lipnja 2012., u kojem iznosu i jesu li te obaveze plaćene.
8.2. Vještak navodi da su TD Dona trgovina d.o.o. i El Ela LLC sklopili 1. veljače 2005. godine Ugovor o licenciji (listovi 287 -289 spisa) kojim se TD Dona trgovina d.o.o. kao stjecatelj licence obvezujeTD El Ela LLC kao davatelju licence plaćati paušalnu naknadu iznosa 35.000,00 kuna mjesečno. Uvidom u bruto bilance TD Dona trgovina d.o.o. (listovi 1088 – 1167 spisa)nije moguće utvrditi da li je predmetno TD vršilo plaćanja temeljem Ugovora o licenciji s obzirom da predmetne bruto bilance predstavljaju sintetičke bilance. Uvidom u Bruto bilancu za razdoblje od 01. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011. godine (listovi 64 – 101 spisa), a koja je na četvrtoj razini konta, vidljivo je da na kontu 4168 (Naknade za korištenje prava intelektualnog vlasništva (licencije, ind. prava., robni znak i sl.) nema nikakvih knjiženja odnosno da predmetni konto nije evidentiran u bruto bilanci. Za ostale mjesece inkriminiranog razdoblja temeljem priležeće dokumentacije nije moguće utvrditi da li je TD Dona trgovina d.o.o. plaćalo paušalnu naknadu TD El Ela LLC.
8.3.Kako bi utvrdio okolnost podizanja gotovine, vještak je izvršio uvid u priležeću dokumentaciju, a osobito kako slijedi: Preslike uplatnica i isplatnica (listovi 120 – 152; 1179 – 1200; 1304 – 1362 spisa), Izvadci ZABA-e (listovi 152 – 154; 204 – 215; 244 – 256; 266 – 275; 280 – 286; 590 – 1022;1035 – 1042; 1044; 1046 – 1076 spisa), Izvadak o stanju i prometu po računu Hypo banke (listovi 155 -203; 216 – 243; 257 –265; 276 – 280; 1036; 1042; 1045; 1047 -01077 spisa), Prometi po računima (listovi 1201 – 1302 spisa), Temeljnica 450 (listovi 1363 – 1378 spisa) i Obavijest o Mastercard troškovima (listovi 1367 1400 spisa).
8.4.Uvidom u Prijave poreza na dobit za inkriminirano razdoblje (listovi 1080 – 1082; 1102 – 1104; 1141 -1144; 1145 – 1148 spisa), vještak je utvrdio da u predmetnim prijavama TD Dona trgovina d.o.o. nije pod stavkom „skrivene isplate dobiti“ evidentiralo iznose koji su u poslovnim knjigama predmetnog TD knjiženi na kontu 4898 Troškovi danih koristi i provizija -porezno nepriznati. Prikaz sumarnih iznosa na kontu 4898 napravljen je u tablici 7. Nalaza i mišljenja.
8.5.Temeljem dokumentacije koja prileži spisu te utvrđenja iz nalaza, vještak je mišljenja da je s računa TD Dona trgovina d.o.o. u inkriminiranom razdoblju podignuto sveukupno 556.423,03 eura gotovine.Ukoliko bi se podignuta gotovina, a koja je proknjižena na kontu 4898 – Troškovi danih koristi i provizija - porezno nepriznati, obračunavala kao dohodak od kapitala, tada cjelokupna porezna obveza iznosi 194.477,52 eura, a iznosi po godinama su prikazani u tablici 8. Nalaza i mišljenja. Temeljem dokumentacije koja prileže spisu TD Dona trgovina nije platilo 55.743,58eura obveza TD El Ela LLC u razdoblju od 01. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011. godine temeljem Ugovora o licenciji.
8.6. Vještak je nalaz pojasnio na raspravi, gdje je iskazao, u odnosu na točku 1 stranica 30 od 30 nalaza navedeni ukupni iznos podignute gotovine odnosi se na sva podizanja gotovine u inkriminiranom razdoblju, a kao što je to i pokazano u tablici 6 rekapitulacije isplata gotovine po godinama i osobama (stranice 25-26 nalaza i mišljenja). On je svjestan da dolazi do odstupanja što se tiče iznosa koje su prethodni vještaci izrazili, on je vidio da je negdje došlo do dupliciranja evidencija isplata i to onda evidentirao kao jednu isplatu. Tko je primio blagajničke isplate je naveo u nalazu kad je to bilo moguće, odnosno vidljivo iz dokumentacije. Za isplate s računa Zagrebačke banke, nije utvrđivao tko je bio ovlašten podizati novce, također niti s računa Hypo banke. U odnosu na tablicu na listu 25/30 nalaza, na listu 1053 spisa, je vidljivo da je ĐZ podignuo 15 tisuća kuna 3. kolovoza 2010., na listu 125 spisa, vidljivo je da je **.**.2009. ĐZ podignuo 27 tisuća kuna, a ne vidi se razlog. Vještak ne može znati tko je potpisao isplatnicu, niti tko je blagajnik. On je u tablici 6 naveo iznose koje je prvooptuženik podignuo bilo s blagajne, bilo iz Zagrebačke banke, bilo Hypo banke. Kada u svojim tablicama navodi "primatelj", tu je naveo osobu za koju je u dokumentaciji pisalo da je podignula novce. Vezano uz citiranje članka 30. Zakona o porezu na dohodak, ne zna tko su bili članovi trgovačkog društva "Dona trgovina". Direktor nije član, nego je zaposlenik TD. Ako bi direktor uzimao s računa društva gotovinu, to je trošak za društvo, umanjuje poslovni rezultat društva. Nije se mogao očitovati na točku 3 nalaza vještaka Prpića na listu 1912 spisa, također niti na njegove usmene dopune nalaza od 26. veljače 2024. i od 12. svibnja 2023. Ako je dokumentacija koju je imao na uvidu cjelokupna, onda nije plaćena obaveza prema društvu EL ELA Llc., vještak je na stranici 3 nalaza naveo dokumentaciju koja mu je bila temeljna, a pregledao je kompletni spis.
8.7. Koji iznos gotovine je predan EZ ne može tvrditi, on je naveo u nalazu za koje iznose je ĐZ u dokumentaciji naznačen kao primatelj. Koliko je vještaku poznato, ne postoji knjigovodstvena situacija gdje na iznos ovako podignute gotovine ne bi trebalo platiti nikakav porez, međutim, postoje različite situacije gdje se obračunavaju različiti porezi ovisno o okolnostima pa je tako jednu od opcija opisao na stanici 27 nalaza točka 3a, moguće je da bi se trebao platiti porez na dohodak i onda također je moguće da bi se mogao platiti porez na dobit, također je prikazao opciju da se plaća porez na dobit.
8.8. Međutim, smatra da ovdje nema mjesta obračunavanju poreza na dohodak od kapitala jer je vlasnik firme pravna osoba, smatra da bi trebalo obračunati porez na dobit za 2010/2011 po stopi 20% što bi iznosilo 190.495,00 tadašnjih kuna. Uu posljednjem stupcu je zbrojio ukupnu poreznu obvezu, porez na dohodak i porez na dobit, ali ovdje obveze poreza na dohodak nema. On je obračunao u tablici 8 poreze na isplate gotovine prema kontu 4898. Pokazuje u spisu da u tablici na listu 1102 bi taj iznos po kontu 4898 trebao biti pod točkom II.9. skrivene isplate dobiti i oporezivi manjkovi
8.9. On je imao na uvid poreznu prijavu na dobit od 1. srpnja 2011. do 30. lipnja 2012., to su listovi 1081-1082 spisa, utvrdio da je prenesen porezni gubitak iz prethodnog obračunskog razdoblja, porez na dobit se prijavljuje bez obzira ako je društvo bilo na gubitku i onda bi se u tom obrascu izrazio gubitak i da nema porezne dobiti. S prenesenim gubitkom iz prethodnog razdoblja je moguće umanjiti dobit trenutačnog razdoblja. On je u tablici 8 za 2008/2009, 2009/2010 i 2011/2012 uzeo u obzir gubitak i zato je prikazana obveza poreza na dobit 0. U prijavi poreza na dobit za porezno razdoblje od 1. srpnja 2011. do 30. lipnja 2012. vidljivo je kako je pod točkom 4 obrasca (list 1082 spisa) iskazana dobit u iznosu od 22.594.481,19 kuna, nadalje u istom obrascu iskazan je prijenos poreznog gubitka u iznosu 19.243,353,72 kune čime je za predmetno porezno razdoblje utvrđena porezna osnovica u iznosu 3.351.127,47 kuna te je i samim time iskazana i porezna obveza u iznosu 670.225,49 kuna. Knjigovodstveno je ispravno gubitak iz prethodnog razdoblja prenijeti u tekuće razdoblje čime se onda umanjuje poslovni rezultati, odnosno dobit te se na taj način može dobiti smanjena porezna osnovica.
8.10.Kada mu se predočavaju iskazi vještaka Prpića sa zapisnika od 15. ožujka 2023. stranica 1883-1884 spisa i tablica 4.11. na listu 1892 spisa, da je primatelj za uplatu od 2. srpnja od 17. rujna 2008. za iznos 149 tisuća CZ, upućuje na tablicu 6 svog nalaza gdje za Zagrebačku banku nije uopće naznačavao primatelja. On je u tablici 6 pokazao koliko je, između ostalog, i svaki od optuženika podizao tijekom godina putem blagajne i putem Hypo banke. Vještak je iznose koje je podignuo SZ pokazao u tablici 6 po godini. Iznose koje je on ukupno pojedinačno podignuo može i danas zbrojiti. Vještak ne može znati je li prvooptuženi SZ u razdoblju kada je bio ovlašten za podizanje gotovine s računa Zagrebačke banke, doista i osobno podizao gotovinu. Porezni obveznik primarno određuje na koji način će vršiti knjiženja, a između ostalog kako će knjižiti i što će kategorizirati kao porezno ne priznate rashode. Na knjigovodstvu je da ga upozori ako to nije sukladno propisima. Gotovina koja se isplaćuje, a nema poslovno opravdana (ne postoji navedeni razlog isplate) ovisno o tome tko je primatelj gotovine može se smatrati isplatom gotovine za privatne potrebe, s time da ukoliko takvu gotovinu podiže ili sebi isplaćuje zaposlenik društva a koji nije u vlasničkoj strukturi tada se to ne može smatrati skrivenom isplatom dobiti jer prema poreznim propisima dobit se isplaćuje vlasniku, a ne zaposleniku. Novce može podignuti s računa banke ili osoba koja je navedena u potpisnom kartonu ili osoba po punomoći te osobe. Takva punomoć bi se trebala banci predočiti, ali ne zna kako to banke rade. Nije naišao u spisu na podatak da bi kartica društva bila zlouporabljena, niti da bi se osporavalo podizanje novca s računa banke. Porez na dobit u iznosu 190.495,00 kuna trebalo je obračunati i platiti trgovačko društvo, za poslovanje odgovara direktor društva. Tko je bio direktor, ne zna. Ako vlasnik nije sam sebi ili drugim suvlasnicima (a fizičkim osobama) isplaćivao novce konkretno sa stavke 4898 , tada nema poreza na skrivene isplate dobiti. Smatra da zbog toga što novci sa konta 4898 nisu isplaćeni vlasniku, ih nije trebalo niti evidentirati pod stavkom skrivene isplate dobiti. On je u posljednjem odlomku na stranici 27 samo konstatirao da ovaj iznos nije evidentiran i smatra da je takvo knjiženje bilo ispravno. Ostaje kod zaključka da je trebalo obračunati porez na dobit. TD "Dona trgovina" je u poreznim razdobljima 2010/2011 i 2011/2012 prijavilo i obračunalo porez na dobit. Vještak ne može sa sigurnošću tvrditi da je u tom iznosu obračunat i ovaj iznos 190.495,00 kuna jer nema uvida u pomoćne knjige i analitičku evidenciju. Ne može niti tvrditi da taj iznos nije obračunat.
8.11. Vještak Vatroslav Zovko je, prema ocjeni suda, stručno, jasno i potpuno objasnio knjigovodstveno-financijski status poduzetih radnji s obzirom na sve bitne elemente. Pritom jedini uzima u obzir i izuzetno bitnu činjenicu, da je vlasnik trgovačkog društva DONA TRGOVINA d.o.o. bila druga pravna osoba. Stoga njegov nalaz sud prihvaća u cijelosti.
9.1. Svjedok MZ iskazao je da poznaje optuženike, da je prvooptuženi SZ vozio kamion, a potom i bio vozač drugooptuženog EZ. Zna da je dio računovodstvene služe u Gornjoj Stubici vodila gospođa PZ te je bila i blagajna, jer su mogli određenu količinu novaca podići ,a i namiriti vlastite troškove što su dali za gorivo ili kakvu drugu uslugu. DONA TRGOVINA praktički nije funkcionirala po financijskom pitanju. On je i podigao određene količine novca u blagajni kada je to bilo hitno potrebno za pojedine usluge, kao što je košenje trave, hitno zavarivanje ili slično, te usluge bi plaćao tim ljudima, ali za to nije dobivao potvrde jer oni nisu imali registriranu djelatnost, ali u svakom slučaju novci su utrošeni za potrebe DONA TRGOVINE, a može navesti da su to bile isplate G Ć, C K. Naime, kada je na blagajni preuzeo novac, on je svojim potpisom potvrdio da je preuzeo novac, a stvar je bila povjerenja da se vjeruje da se isti utrošio za namjene za koje je bio namijenjen. Zna da je DONA robni brend, ali mu nije poznata sudbina glede vlasništva nad njim niti eventualnim transakcijama koje bi se odnosile na isti. On je prvi put za firmu EL ELA čuo tek u razgovoru sa inspektorom. On je bio odgovorna osoba u firmi VOPI d.o.o., ali ta firma nikada nije radila koliko zna. Inače je saslušavan u Zagrebu te ostaje kod toga što je tamo iskazao, vlasnik firme VOPI d.o.o. bila je KZ koja je supruga II optuženika, a za direktora ag je postavio II.opt. ĐZ. Čini mu se da je osnivač društva DONA TRGOVINA VOPI. Za predsjednika uprave DONA TRGOVINE postavio ga je II.optuženik. Na pitanje što je bio I-optuženi u DONA TRGOVINI dok je svjedok bio direktor, odgovara da je radio uglavnom sa financijama, da je bio direktor financija. Glede financija uglavnom je sve izvršavao I-optuženi SZ. Svjedok je obavještavao usmeno gospodina SZ kada sam trebao nešto podići iz blagajne za pojedine usluge. Odluku o razrješenju dužnosti gospodina SZ potpisao je on, time da najprije nije htio potpisati razrješenje gospodinu SZ jer je želio da to učini stečajni upravitelj, ali je na prijateljsko uvjeravanje jednog odvjetnika da to mora učiniti, tako i postupio. Naime, on je želio da pričeka stečajno upravitelja zbog situacije u firmi, da se obrazlože ogromna dugovanja kako za plin, struju, prema radnicima, poreznoj upravi i drugo. U odnosu na firmu VOPI, bio je formalno bio upisan kao direktor te firme i bio direktor te firme i to nekih godinu dana. Naime on je bio direktor Dona Trgovine pa je na zamolbu ovdje II-optuženika, imenovan direktorom firme VOPI. O firmi VOPI praktički ne zna ništa, u njoj nije nikad ništa radio, niti išta potpisivao za nju. Koliko se sjeća, osnivač te firme bila je supruga II-optuženika, a kako su poslije mijenjali osnivačka prava, to ne zna. On je također na zamolbu ovdje II-optuženika prihvatio mjesto direktora DONA trgovine, a u stvari je bio šef održavanja u istoj firmi. Njemu je bilo u interesu da firma radi, da ima egzistenciju i svjedok i ljudi koji rade. Ne znam tk je osnivač firme DONA trgovina, a tko je stvarni vlasnik, nikad ga to nije interesiralo. Kada je svjedok bio direktor, oni su isključivo funkcionirali preko firme ADONAI. Kolegiji su se održavali u Zagrebu, a ponekad i u prostoriji firme DONA trgovine. Ne zna tko je vlasnik firme ADONAI, jer u vlasničke strukture nikad nije ulazio, niti ga je to interesiralo. On je u početku komunicirao s gosp. ĐZ, a kasnije više s gosp. SZ jer je više dolazio u firmu u Gornju Stubicu. Na pitanje tko je vlasnik i autor brenda DONA ne zna odgovor, oni su još 80-ih godina imali znak DONA, a kako je to u pretvorbi vlasništva išlo dalje, to mu nije poznato. Ne zna vlasničku strukturu, ali su svi kao gazdu u firmi doživljavali gospodina ĐZ. Kada je firma DONA trgovina pala u blokadu, formirana je firma ADONAI preko koje je vršena nabava i plasman, ista firma je kupovala repro materijal, DONA trgovina ga je prerađivala u gotov proizvod. Svjedok je gospođu ĐZ upoznao i razgovarali su nekoliko puta, ali nikada nisu kontaktirali u pogledu firme VOPI. Ne zna čime se trebala baviti firma VOPI. Kada mu se predočava podatak iz sudskog registra da je VOPI osnivač DONA trgovine, odgovara da je to samo negdje ovlaš pročitao, a na kraju ga to nije niti interesiralo. On je vjerovao gosp. ĐZ i sve što je radio, činio je u uvjerenju da firma opstane i da opstane proizvodnja. Za novac koji je podizao i koji je služio za namjene kako je to naveo u iskazu, je uvijek imao usmenu suglasnost. On bi suglasnost tražio prije posla. U početku je tražio takvu suglasnost od II. -optuženika, a kasnije od I-optuženika, i to da se trebaju dobiti novci od ADONAJA odnosno da se dostave novci u DONA trgovinu na blagajnu. Misli da je potpisao rješenje za razrješenje I-optuženika, a to je potpisao na pritisak odvj. društva iz kuće Hanžeković. Na daljnje pitanje kako može objasniti činjenicu da je on SZ razriješio, a isti mu je cijelo vrijeme davao naloge, svjedok odgovara ; "to vi meni objasnite". Nije mogao odgovoriti na pitanje tko je sve naloge davao gospodinu SZ. Svjedok je davao punomoći gospodinu SZ ako je isti trebao kakve punomoći. Svjedok je po ugovoru bio direktor i odgovorna osoba, ali glavne odluke glede poslovanja i funkcioniranja firme nije on donosio, njegova uloga direktora je bila formalne prirode. Na pitanje u kojem trenutku I-optuženi prestaje obavljati poslove za DONA trgovinu, odgovara da valjda u trenutku razrješenja. Svjedok je od nekog iz kuće Hanžeković dobio poziv da mu se prijateljski savjetuje da da razrješnicu gosp. SZ jer da je svjedok u krivu i da nema pravo njega zadržavati u firmi. Gospodin SZ htio je otići. On nije SZ pozivao u svoj ured da bi mu elaborirao sve postupke oko bilo kojeg financijskog izvještaja ili bilo čega.
9.2.Svjedokinja PZ iskazala je da su za vrijeme njenog rada u firmi bila dva porezna nadzora, ne zna točno kada , ali ovaj zadnji je mogao biti godinu prije stečaja i trajao je jako dugo, točnije gospođe inspektorice dolazile su duži period, kopirale dokumentaciju te dobile na uvid sve što su tražile. Gospodin SZ je dolazio povremeno u Stubicu, pred njom nije kontaktirao sa inspektorima, ali je sa istima kontaktirao. MZ nije bio prisutan nadzoru dok je ona bila prisutna, a da li je van toga, to ne zna. SZ je bio prisutan sa inspektorima, on ih je primio i njoj rekao da ih treba servisirati. Ne zna je li povodom poreznih prijava pokretan kakav postupak. MZ je bio direktor u firmi. On njoj meni davao naloge u vezi knjigovodstva. Ne zna da li je vršio podizanje gotovine sa računa, a iz blagajne odgovara da ne, možda za neke sitne popravke. Prije MZ direktor je bio RZ koji je davao sve naloge vezano uz blagajničko poslovanje. Porezno nepriznati trošak nema faktura preko kojih bi firma imala priznati ulazni PDV. Ona nije radila završne račune, ali zna da je na te troškove plaćen porez. Gotovinu u blagajnu donosio je gospodin SZ. Za svaku isplatu iz blagajne ona je radila dokument - isplatnica. U to vrijeme I-optuženi SZ je bio financijski direktor. Nije znala ništa o firmi EL ELA, prilikom kontrole inspektorice su uočile neki papirić rukom napisan na nekom dokumentu, njima je to nešto značilo, a njoj ništa. Njoj nije poznato tko je vlasnik robnog žiga DONA.
9.3. Svjedokinja LZ iskazala je (list 438) da je od 2005. zaposlena u društvu DONA TRGOVINA d.o.o. na poslovima referenta uvoza i izvoza, time da nema saznanja o isplatama s blagajne i žiro-računa. Po nalogu SZ joj nikada ništa nije plaćeno, niti ima saznanja o plaćanju korištenja žiga robne marke. Po pričanju društvo posluje preko društva ADONAI jer preko njega prima plaću.
9.4. Svjedokinja GZ iskazala je (list 440) da je od 2008. radila u društvu DONA TRGOVINA d.o.o. na poslovima vođenja kupaca te prodaje i vođenja robnih marki. Nema saznanja ni o podizanju novaca ni o korištenju i plaćanju žiga za robnu marku DONA.
9.5. Svjedokinja ĆZ (list 442) radila je u društvu DONA TRGOVINA d.o.o. kao trgovački putnik s mjestom stanovanja u [adresa] pa se putem njenog iskaza nisu mogle utvrditi bitne činjenice.
9.6. Sud ocjenjuje iskaze svih naprijed navedenih svjedoka, osim svjedoka MZ istinitima. Naime, svjedokinje su iskazivale o onome što su mogle saznati tijekom obavljanja posla, a drugih saznanja o financijskom poslovanju društva nisu imale. Svjedok MZ, pak, bio je direktor društva VOPI i DONA i, po ocjeni suda, bio je subjektivan u iskazivanju iz vlastitog interesa. Tako je iskazao da je on „potpisao razješnicu“ SZ, a da nije objasnio zbog čega konkretno je to učinio. Iz njegovog iskaza sud je kao istinito uzeo samo onaj dio, koji opisuje ovlasti EZ, koje su bile velike, te, indirektno, ovlasti SZ u društvu, a koje su, kako se može zaključiti iz rečenog, bile neznatne (svjedok MZ je SZ davao punomoći, svjedoka MZ je drugoooptuženi EZ tražio da bude direktor društva VOPI, kao gazda firme DONA TRGOVINA smatrao se EZ, SZ je želio otići).
10.Državno odvjetništvo u završnom govoru ukazuje da se ovaj postupak vodi oko utaje poreza na dohodak od kapitala u osnovi kojeg je izuzimanje imovine društva kroz skrivene isplate dobiti, a za korist stvarnog vlasnika DONA TRGOVINA d.o.o. Strogo formalnim tumačenjem vlasnik ili član DONA TRGOVINA d.o.o. nije niti optuženi SZ niti optuženi EZ, no u dosadašnjoj sudskoj praksi u kaznenim predmetima takvo strogo formalno tumačenje vlasnika trgovačkog društva je davno napušteno te se ustalila praksa odgovornosti za ovakva i slična djela koja se vezuju uz poslovanje trgovačkog društva i u odnosu na osobe koje su skrivene kao stvarni vlasnici i stvarni nositelji poslovanja društva. Upravo ovaj pojam skriveni izravno je poveziv s poreznim propisom iz čl. 30. Zakona o porezu na dohodak koji govori o skrivenim isplatama dobit koje su u suštini inkriminacija ovog postupka. Očito je već navedenim propisom zakonodavac prepoznao potrebu normiranja situacija kada se dobit nekog trgovačkog društva isplaćuje ili na način da se prikriva stvarna svrha isplata ili da se prikriva osoba kojoj se isplata vrši, a što je u ovom predmetu slučaj. Ispravnim tumačenjem ove odredbe razumljiviji su stoga i nalazi financijskih vještaka koji su vještačili u ovom predmetu i koju su opisivali kada u obzir dolazi primjena poreza na dohodak od kapitala, no vještaci pri tome nisu uzimali u obzir činjenična utvrđenja iz obrana optuženih koje su dali na prvom ispitivanju iz kojih proizlazi da prvooptuženi SZ navodi da su isplate išle drugooptuženom EZ kao stvarnom vlasniku društva DONA TRGOVINA d.o.o., a još bitnije vještaci nisu uzimali obranu drugooptuženika EZ iz sadržaja koje je nedvojbeno da je isti upravljao svim bitnim poslovnim procesima društva DONA TRGOVINA d.o.o. Naime, kada drugooptuženi EZ govori o društvu DONA TRGOVINA d.o.o. govori o tome kako je osobno rukovodio procesima tog društva, kako je vodio brigu o poreznim obvezama, potraživanjima pa čak i sporovima, poglavito s Hypo bankom, govorio je o tome kako su se isplaćivali radnici, a također o tome da je to društvo u tom trenu u financijskim problemima upravo zbog sporova s Hypo bankom, pri tome u više navrata govori "mi" govoreći o tome kako su se vodili poslovi društva DONA TRGOVINA d.o.o. U odnosu na nalaze vještaka želi istaknuti da smatra da oni nisu bili niti dužni utvrđivati radi li se tu o skrivenom vlasniku društva jer to nije niti proizlazilo iz materijalne dokumentacije, već iz navedenih personalnih dokaza, a koji nisu bili niti predmet vještačenja. U konkretnom slučaju sud je taj koji treba uzeti u obzir sve dokaze kako materijalne tako i personalne, a temeljem kojih smatra da se nedvojbeno može utvrditi da su se s računa društva DONA TRGOVINA d.o.o. vršile isplate, da je novce podizao provooptuženi SZ, a novce je zatim skriveno isplaćivao drugooptuženiku EZ kao skrivenom, ali stvarnom vlasniku tog društva. Nakon takvog utvrđenja sud zapravo ima zadatak primijeniti i protumačiti računske zaključke koji su iznijeli financijski vještaci o vršenim isplatama i o iznosu neprijavljenog i neplaćenog poreza na dohodak od kapitala.
11.1.Prvooptuženom SZ stavlja se na teret da bi, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunima i fondovima uskratio sredstva koja im pripadaju i time pravnoj osobi pribavio znatnu imovinsku korist, a postupao je s ciljem pribavljanja takve koristi. Drugooptuženom EZ stavlja se na teret da bi s namjerom potaknuo SZ kao odgovornu osobu u pravnoj osobi da s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu pri izvršavanju obveza prema proračunima i fondovima uskrati sredstva koja im pripadaju i time pravnoj osobi pribavi znatnu imovinsku korist, a postupao je s ciljem pribavljanja takve koristi.
11.2.Što se tiče svojstva prvooptuženog SZ, iz njegove obrane, a djelomično i iz iskaza svjedoka MZ proizlazi da je on samo formalno bio direktor, dok stvarno nije rukovodio radom društva DONA TRGOVINA d.o.o. To se vidi i iz činjenice da nije znao objasniti kako je to društvo poslovalo, nego je samo paušalno govorio o tome da je podizao gotovinu. Državni odvjetnik optužnicu bazira na tome da je irelevantno tko je na papiru vlasnik društva DONA TRGOVINA d.o.o. pozivajući se na ustaljenu sudsku praksu. Istodobno zanemaruje isto tako ustaljenu sudsku praksu koja se odnosi na tzv. „direktore s ceste“, a to je u ovoj situaciji očito bio prvooptuženi SZ. Po ocjeni suda, na raspravi nije dokazano da bi prvooptuženi SZ u inkriminiranom razdoblju stvarno i bio odgovorna osoba u društvu DONA TRGOVINA d.o.o.
11.3.U tezama optužbe dolazi se do još jedne proturječnosti. Tako se drugooptuženi ĐZ opisuje kao osoba koja je bila skriveni, ali stvarni vlasnik društva DONA TRGOVINA d.o.o. Istodobno, tom se optuženiku stavlja na teret poticanje prvooptuženika kao odgovorne osobe u pravnoj osobi DONA TRGOVINA d.o.o. da s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju pravnu osobu počini inkriminirano kazneno djelo.
11.4.Pritom je vlasnik pravne osobe DONA TRGOVINA d.o.o. trgovačko društvo u vlasništvu bivše supruge drugooptuženog EZ, a čiji je direktor jedno vrijeme bio MZ.
11.5.U pogledu obaveze plaćanja poreza na dohodak od kapitala, dva financijska vještaka (Prpić i Zovko) suglasila su se u tome da konkretna raspolaganja gotovinom nisu bila takve naravi da bi se na njih imao obračunati porez na dohodak od kapitala. Štoviše, vještak Zovko istaknuo je da je vlasnik društva bila druga pravna osoba i tada bi u obzir došlo plaćanje poreza na dobit, a koji je možda i obračunat i plaćen. Vezano uz potonje, u kaznenom postupku se dvojba o postojanju činjenica rješava u prilog okrivljeniku pa je tako u ovoj situaciji ispravno zaključiti da je dužni porez na dobit (koji nije niti inkriminiran), plaćen.
11.6.Državni se odvjetnik usmjerio na kazneno djelo čije je bitno subjektivno obilježje namjera da se uskrati plaćanje poreza. Međutim, kada se analiziraju rezultati provedenog dokaznog postupka, nema ni indicija da su optuženici poduzeli inkriminirane radnje raspolaganja gotovinom društva DONA TRGOVINA d.o.o. sa ciljem da to društvo ne plati porez. Naprotiv, te su radnje imale u konačnici posljedicu da je gotovina ostala kod drugooptuženog EZ i nema dvojbe da su poduzete upravo s tim ciljem.
11.7.Na tom je tragu bio i državni odvjetnik, kada 25. svibnja 2023. traži odgodu rasprave radi izlaganja predmeta višem državnom odvjetniku (list 1924). Međutim, je li ta radnja poduzeta i koji je bio njen ishod, u sudskom spisu nema traga. Sud je vezan činjeničnim opisom iz optužnice, na koji se nadovezuju pravni opis i zakonska kvalifikacija kao što je u optužnici naznačeno. Iako nije vezan pravnim opisom i zakonskom kvalifikacijom državnog odvjetnika, sud ne smije mijenjati činjenični opis optužnice na štetu optuženika. U ovom postupku nije dokazano niti da je ovdje postojala obveza plaćanja poreza na dohodak (jer je vlasnik društva DONA TRGOVINA d.o.o. bila pravna osoba pa postoji obveza plaćanja poreza na dobit), niti da su optuženici postupali sa ciljem izbjegavanja plaćanja tog poreza, niti bio kakvog poreza uopće.
12.Kada se sve ovo uzme u obzir, tada se, po sudu, dolazi do zaključka da dokazi provedeni na raspravi ne opravdavaju inkriminaciju iz optužnice. Zbog toga sud ocjenjuje da na temelju dokaza koje je proveo na raspravi nije dokazano da bi svaki optuženik počinio djelo koje mu se stavlja na teret pa je optuženike oslobodio optužbe, primjenom u izreci citiranih odredbi te odlučio i o imovinskopravnom zahtjevu i troškovima postupka.
U Zlataru 9. prosinca 2024.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
mr. sc. Aleksandra Leljak
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke, branitelj i oštećenik mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.
DOSTAVITI:
1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO -87/2020
2. Prvooptuženi SZ
3. Odvjetnik Tomislav Grahovac
4. Drugooptuženi ĐZ
5. Odvjetnica Aleksandra Horvat
