Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-939/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlasti Feuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SV iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Neda Marasović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. Zagreb, Koturaška 43, kojeg zastupa punomoćnik Emil Havkić, odvjetnik u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovi broj Pr-227/2023-56 od 14. listopada 2024., dana 9. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se kao osnovana žalba tužitelja i ukida rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-227/2023-56 od 14. listopada 2024. te se predmet vraća istom sudu prvoga stupnja na ponovan postupak time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.
II. Odluka o naknadi troška žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere koji glasi:
"Radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja i to vraćanja na rad i plaćanja naknade za vrijeme radnog spora, određuje se privremena mjera
- tako što se protivniku osiguranja određuje rok od tri dana računajući od dana dostave ovog rješenja o osiguranju, da vrati predlagatelja osiguranja na rad tako da mu ponovno povjeri poslove Šefa pravca u Sektoru za održavanje autoceste, Operativna jedinica održavanja – Zapadna Hrvatska (ustrojbena jedinica) što ih je obavljao prije nego što mu je nezakonito prestao radni odnos dana 29. siječnja 2014. godine.
Ako protivnik osiguranja u tako određenom roku ne ispuni navedenu obvezu, sud protivniku osiguranja zaprječuje novčanom kaznom u iznos od 15.000,00 kuna.
Ako protivnik osiguranja u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja, izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio.
Ako novčana kazna bude izrečena protivniku osiguranja kao pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi.
Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja za vrijeme radnog spora plaća naknadu u mjesečnom iznosu plaće prema ugovoru o radu, tj. u bruto iznosu od 28.000,000 kn na IBAN: [broj bankovnog računa] na mjesec i to počev od dana kada je predlagatelju osiguranja zbog otkaza prestao radni odnos do pravomoćnosti presude u ovom radnom sporu.
Radi naplate naknade mjesečne plaće prema ugovoru o radu i priloženom obračunu u bruto iznosu od 28.000,00 kuna, zatim radi naplate troškova ovog osiguranja,
određuje se osiguranje
a) na svim kunskim i deviznim računima protivnika osiguranja kod svih banaka kod kojih ovršenik ima račune, a posebno na glavnom računu ovršenika broj [broj bankovnog računa] se vodi kod Privredne banke d.d. b) nalaže se Privrednoj banci d.d. iz Zagreba kod koje ovršenik vodi svoj glavni račun, da novčani iznos za koji je određeno osiguranje prenese i to: - predlagatelju osiguranja bruto iznos plaće od 28.000,00 kuna na račun broj IBAN:
[broj bankovnog računa] kod OTP banke d.d., sve po pravomoćnosti ovog rješenja c) ovaj dio rješenja ima učinak rješenja o ovrsi kojim su određeni zapljena novčane tražbine i prijenos radi naplate
d) ako u vrijeme kad je banci dostavljeno rješenje o ovrsi nema sredstava na ovršenikovu računu, ta će banka to rješenje držati u očevidniku i prema njemu obaviti zapljenu kad sredstva pristignu na račun. O tome da nema sredstava na računu banke obavijestit će sud u roku od 8 dana.
U protivnom odgovara za štetu koju je pretrpio predlagatelj osiguranja."
2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da usvoji prijedlog za donošenje privremene mjere. Potražuje trošak žalbenog postupka.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992.,58/93, 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022, 114/2022- u daljnjem tekstu: ZPP), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, u svezi s odredbom čl. 381. ZPP te odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; u daljnjem tekstu: OZ).
5. Prvostupanjski sud donosi pobijanu odluku kojom je odbio prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere zbog toga što činjenica što je tuženik otkazao tužiteljev ugovor o radu i činjenica što je tužitelj podnio tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, ukazuje na vjerojatnost postojanja tužiteljeve tražbine, ali da tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi tuženik bez donošenja privremene mjere spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, kao ni da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
7. U pravu je žalitelj da je sud prvog stupnja trebao ocijeniti je li egzistencija tužitelja ugrožena. Naime, samo navođenje da se radi o šteti koja nije nenadoknadiva, bez da je utvrdio pravo materijalno stanje tužitelja te da li isti eventualno ostvaruje kakve prihode ili ne, da li uzdržava članove obitelji, nužno je za takvo utvrđenje, a kako bi odlučilo o osnovanosti prijedloga za izdavanje privremene mjere.
8. Za ukazati je sudu prvoga stupnja da je nakon donošenja rješenja poslovni broj Gž R-495/2024-2 od 12. lipnja 2024. kojim je ukinuto rješenje suda prvoga stupnja Pr- 227/2023-42 od 22. ožujka 2024. ovaj sud drugog stupnja ukazao prvostupanjskom sudu da treba saslušati tužitelja na okolnost egzistencije tužitelja, a kako bi utvrdio njegovo materijalno stanje danas te činjenicu da li isti uzdržava članove obitelji. Sud prvoga stupnja proveo je dokaz saslušanjem tužitelja, ali temeljem istoga činjenično stanje utvrđuje se pogrešno i nepotpuno utvrđenim.
9. Kako sud prvog stupnja ove odlučne okolnosti nije raspravio niti utvrdio ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog kojeg ovaj sud drugog stupnja nema elemenata za eventualnu preinaku prvostupanjskog rješenja.
10. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP a u svezi s čl. 19, OZ).
11. Odlučujući o žalbi tužitelja ovaj sud je imao u vidu činjenicu da se ovaj radni spor vodi nerazmjerno dugo od 2014. godine, a koji spor je hitne naravi.
12. Slijedom navedenoga, valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu tužitelja kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti na ponovan postupak time da je temeljem čl. 371. ZPP naređeno da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.
13. Kako je rješenje suda prvog stupnja ukinuto i predmet vraćen na ponovan postupak, ostavljeno je sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP da se o troškovima nastalima u povodu pravnoga lijeka odluči u konačnoj odluci.
U Zagrebu 9. prosinca 2024.
Sutkinja:
Vlasta Feuš
