REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-308/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Maje Bilandžić, u pravnoj stvari tužitelja OIKOS d.o.o., OIB 86598991054, Poreč, Stjepana Konzula Istranina 2, kojeg zastupa punomoćnica Rozana Fabris, odvjetnica u Poreču, protiv tuženika IVAMON d.o.o., OIB 46779962857, Poreč, Zagrebačka 5, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri u Rijeci, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-268/2022-12 od 17. studenog 2023., 9. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-268/2022-12 od 17. studenog 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-268/2022-12 od 17. studenog 2023. odbačen je kao nedopušten tuženikov prijedlog za povrat u prijašnje stanje (točka I. izreke), odbačen je kao nedopušten tuženikov prijedlog za ponavljanje postupka (točka II. izreke), odbačena je kao nepravovremena tuženikova žalba izjavljena protiv presude zbog odluke poslovni broj P-268/2022-3 od 21. ožujka 2023. (točka III. izreke).
2. Protiv pobijanog rješenja tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga s prijedlogom ovom sudu da pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U obrazloženju žalbe u bitnome navodi da nije zaprimio presudu zbog ogluhe, ni tužbu na odgovor te da prvostupanjski sud ničim nije utvrdio da je tuženik zaprimio navedena pismena. Nadalje navodi da je tuženik manja tvrtka i da pristup računalu ima samo zastupnik po zakonu tuženika, koji je zbog obiteljske tragedije (bolesti roditelja) izbivao iz ureda. Ističe da nije moguće da se tuženiku kao korisniku e-Komunikacije jedno pismeno dostavlja putem e- Komunikacije, a drugo putem pošte. Smatra da je prvostupanjski sud svojim propuštanjem da ispita zastupnika po zakonu stranaka i predloženih svjedoka, počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. Zakona o parničnom postupku. Žalitelj ističe da je u prijedlogu za ponavljanje postupka pozvao na odredbe čl. 421. st. 1. t. 2. Zakona o parničnom postupku te objasnio zašto je dostava pismena neuredna i nezakonita.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitavši pobijano rješenje u pobijanom dijelu na temelju odredbi čl. 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ono u pravilno i na zakonu osnovano.
6. Iz podataka spisa proizlazi da je tuženik 20. rujna 2023. podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje, tvrdeći da dostava tužbe na odgovor i presude zbog ogluhe poslovni broj P-268/2022 od 21. ožujka 2023. nije uredno izvršena te je stoga predložio ukinuti klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti i dopustiti tuženiku podnošenje žalbe na presudu zbog ogluhe, odnosno vraćanje postupka u stadij koji je prethodio iskazivanju klauzule pravomoćnosti i ovršnosti te omogućiti tuženiku podnošenje žalbe protiv presude zbog ogluhe.
7. Uz prijedlog za povrat u prijašnje stanje, tuženik je podnio žalbu protiv presude zbog ogluhe.
8. Prvostupanjski sud je odbacio prijedlog za povrat u prijašnje stanje kao nedopušten navodeći da su sva pismena uredno dostavljena tuženiku i nisu ispunjene zakonske pretpostavke za povrat u prijašnje stanje te ističe da se tuženik poziva na neurednu dostavu što predstavlja bitnu povredu postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.
9. Prema odredbi čl. 117. st. 2. ZPP-a povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi odredaba parničnog postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.
10. U ovoj pravnoj stvari tuženik je tražio povrat u prijašnje stanje zbog neuredne dostave tužbe na odgovor i presude zbog ogluhe tvrdeći da je time onemogućen u raspravljanju pred sudom. Prema odredbi čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Zbog te bitne povrede odredaba parničnog postupka može se podnijeti i prijedlog za ponavljanje postupka na temelju odredbe čl. 421. st. 1. t. 2. ZPP-a.
11. Tuženikova žalba od 20. rujna 2023. izjavljena protiv presude zbog ogluhe od 21. ožujka 2023. je nepravovremena.
12. Dostava pismena u elektroničkom obliku obavlja se putem informacijskog sustava sukladno pravilima iz odredbe čl. 143.c ZPP-a. Sud putem informacijskog sustava šalje adresatu u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku od 15 dana od dana kad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac; ako u tom roku adresat ne potvrdi primitak pismena, smatrat će se da je dostava obavljena istekom 15-og dana od dana kad je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac (st. 2. i 5. čl. 143.c ZPP-a). Istovremeno sa slanjem pismena, informacijski sustav šalje adresatu na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi pismena i u toj se poruci on upozorava na posljedice iz čl. 143.c st. 5. ZPP-a.
13. Pravilnikom o elektroničkoj komunikaciji („Narodne novine“ broj: 5/20 i 139/21) u odredbi čl. 13. propisano je da se elektroničko sudsko pismeno otpravlja putem sustava u sigurni elektronički poštanski pretinac vanjskog korisnika; vanjski korisnici su i pravne osobe koje su obveznici dostave u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava (čl. 6. tog Pravilnika i čl. 133. st. 5. ZPP-a). Sustav će primatelju poslati informativnu poruku o pismenu na elektroničku adresu o poslanom sudskom pismenu u sigurni elektronički poštanski pretinac (čl. 14. Pravilnika).
14. Dakle, navedenu presudu prvostupanjski sud je poslao tuženiku elektroničkim putem sukladno odredbi čl. 133. st. 5. i čl. 143.c st. 5. ZPP-a na način da je otpravak otpremljen 21. ožujka 2023., kako to proizlazi iz Potvrde o otpravku (list 161. spisa), a iz koje Potvrde proizlazi da je tuženiku presuda doista i uručena 6. travnja 2023. pa tuženiku nije onemogućeno raspravljanje. Iz navedenog također proizlazi da nije riječ o presumpciji uredne dostave kako to propisuje odredba čl. 143.c st. 5. ZPP-a.
15. Na jednak je način tuženiku dostavljena i tužba na odgovor 9. studenog 2022. (list 153.a – 153.b spisa).
16. Dakle, odredbama Zakona o parničnom postupku, a ni Pravilnikom o elektroničkoj komunikaciji, nije propisan onakav značaj slanja poruke na elektroničku adresu o poslanom sudskom pismenu, kakvog smatra tuženik. Ta je poruka informativnog karaktera, ona se šalje istovremeno sa slanjem pismena i nju ne šalje sud nego informacijski sustav (čl. 14. Pravilnika, čl. 143.c st. 3. ZPP-a). Na taj se način adresat obavještava o dostavi pismena i nije propisano da je to preduvjet urednosti dostave. To znači da je tuženik, kao pravna osoba, sukladno čl. 143.c st. 5. ZPP-a zaprimio predmetnu presudu protekom petnaestog dana od dana kad je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac te tuženiku nije onemogućeno raspravljanje, a što u žalbi ističe.
17. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik pravna osoba koja je u sudskom postupku obveznik dostave u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava (čl. 6. Pravilnika i čl. 133. st. 5. ZPP-a) i tuženik nema na raspolaganju opciju koja bi mu omogućila ostvarenje želje da ne sudjeluje u elektroničkoj komunikaciji (kao što fizička osoba ima) budući da se radi o zakonskoj obvezi (čl. 133. st. 5. ZPP-a).
18. Naime, sukladno odredbi čl. 118. st. 3. ZID ZPP-a/19 sve su pravne osobe bile dužne u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ZID ZPP-a/19 zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Budući da je, na temelju odredbe čl. 121. ZID ZPP/19, taj propis stupio na snagu 1. rujna 2019. (tužba je u ovom predmetu podnesena 17. listopada 2022.), za pravne osobe obveza da zatraže pristup informacijskom sustavu e-Komunikacije sa sudovima istekla je još 1. rujna 2020., a nakon 1. rujna 2020. sve pravne osobe trebale bi biti u sustavu e- Komunikacije, dakle sa sudom u oba smjera (i one prema sudu i sud prema njim) komunicirati isključivo putem e-Komunikacije.
19. Stoga je nepravovremena tuženikova žalba od 20. rujna 2023. izjavljena protiv presude zbog ogluhe Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-268/2022 od 21. ožujka 2023. koju je tuženik zaprimio 6. travnja 2023.
20. Nadalje, tuženik je 20. rujna 2023. podnio i prijedlog za ponavljanje postupka tvrdeći da dostava tužbe s rješenjem za očitovanjem, poziv za pripremno ročište i presuda zbog ogluhe nije uredno izvršena pozivajući se na okolnost da se postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može na prijedlog stranke ponoviti ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom, ističući time razloge iz čl. 421. st. 1. t. 2. ZPP-a.
21. Odredbom čl. 423. st. 1. ZPP-a, propisano je da se prijedlog za ponavljanje postupka podnosi u roku od 30 dana: 2) u slučaju iz čl. 421. st. 1. t. 2. ovog Zakona - od dana kad je odluka dostavljena stranci.
23. Kako je već ranije utvrđeno da je dostava presude zbog ogluhe od 21. ožujka 2023. uredno dostavljena 6. travnja 2023., te je bila uredna i ranija dostava tužbe na odgovor, a prijedlog za ponavljanje postupka podnesen je 20. rujna 2023., proizlazi da je prijedlog podnesen izvan roka od 30 dana od dana kada je tuženiku dostavljena presuda zbog ogluhe.
24. Slijedom svega navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a, odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 9. prosinca 2024.
Sudac
Maja Bilandžić