Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4206/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Držaić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M.J. iz M., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku I.K., odvjetniku u Odvjetničkom uredu I.K. i VT, [adresa], Pisarnica P., [adresa], protiv tuženika T.M. iz [adresa], zastupan po punomoćniku N.P., odvjetniku u V., [adresa], zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Psp-15/2023 od 16. srpnja 2024., 9. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Psp-15/2023 od 16. srpnja 2024. u točki I. izreke te u točki II. Izreke u dijelu u kojem je tužitelju naloženo tuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 500,00 EUR-a.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„I. Odbacuje se tužba sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

„Tuženik T.M. iz K., OIB [osobni identifikacijski broj], zasmetao je tužitelja M.J. iz M., OIB [osobni identifikacijski broj], u zadnjem faktičnom i mirnom suposjedu prava služnosti provoza motornih vozila na putu širine 2,50 m, koji se proteže od državne [adresa] pa sve do [adresa] u K., i to na način što je dana 19.07.2021. na dijelu puta na čestici 2361 k. o. [katastarska općina] parkirao vozilo i navalio kamenje na put, koje je naknadno uklonio, što je dana 22.09.2021. na dijelu puta na čestici zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavio željeznu rampu u širini asfaltnog puta koju je naknadno uklonio, a na terenu su vidljive rupe ubušene u asfalt koje su u vještvu označene slovima A-B, što je dana 24.11.2021. u širini asfalnog puta na granici čestice zemlje [katastarska čestica] i čestice zgrade [katastarska čestica] postavio željeznu ogradu u vještvu označene slovima C-D koju je također uklonio, što je dana 28. i 29. prosinca 2021. na samom početku predmetnog puta uz glavnu prometnicu, a preko cijele širine puta najprije na česticama zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u asfalt ukopao 4 kolca čije su rupe u vještvu označene slovima L,K,J i I, a zatim postavio kolce u točkama F,G i H na dijelu čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje vještvo čini sastavni dio ovog rješenja, pa mu se nalaže da ukloni navedene kolce i uspostavi stanje kakvo je bilo u času smetanja, a ubuduće se kani ovakvog ili sličnog smetanja.

Dužan je tuženik naknaditi tužitelju naknaditi parnične troškove sa zateznom kamatom (čl.29. ZOO) koja teče od presuđenja do isplate.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 500,00 EUR-a, sve u roku od 15 dana, dok se više zatraženi trošak od 500,00 EUR-a, odbija kao neosnovan.“

2. Protiv tog rješenja u dijelu pod točkom I. izreke te u dijelu pod točkom II. Izreke u kojem mu je naloženo da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 EUR-a pravovremenu žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjski sud „usvoji žalbu, ukine rješenje i preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev“ i naloži tuženiku da mu plati parnični trošak.

3. Odgovor na žalbu podnio je tuženik s prijedlogom da se žalba tužitelja odbije kao neosnovana. Zatražio je trošak odgovora na žalbu specificiran u odgovoru na žalbu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za smetanja suposjeda prava služnosti provoza motornim vozilima.

6. Pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika priležećih spisu i samih tih isprava i zapisnika, tako da se u cijelosti može ispitati njegova pravilnost i zakonitost. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno ukazuje žalba tužitelja.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

8. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je protivno žalbenoj tvrdnji tuženice sud prvog stupnja u provedenom postupku u potpunosti i pravilno raspravio činjenice od kojih zavisi zakonitost odlučivanja u ovoj pravnoj stvari (čl. 8. ZPP).

9. Polazeći od utvrđenja da su sve radnje koje su utužene kao čin smetanja suposjeda prava stvarne služnosti počinjene na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršene isključivo i jedino na cestovnom zemljištu koje temeljem čl. 3. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22 – dalje: ZC) predstavlja javno dobro u općoj uporabi na kojem nije moguće ostvariti posjedovnu zaštitu, jer ne može biti objekt posjedovanja prvostupanjski sud je odbacio tužbu zbog nenadležnosti pozivom na odredbu čl. 16. st. 1. i 2. ZPP.

10. Tužitelj u žalbi ne osporava da je predmetna cesta na kojoj je prema navodima tužbe počinjeno smetanje posjeda nerazvrstana cesta, no osporava da je taj karakter predmetni put imao u vrijeme podnošenja tužbe, pa smatra da je odluku trebalo donijeti prema karakteru puta u vrijeme podnošenja tužbe.

11. Odredbom članka 101. ZC izričito je propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, te se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevine sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da tako izgrađene građevine ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

12. U smislu odredbe čl. 22. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 1/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo posjeda, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, posjednika, pri čemu odredbe čl. 24. st. 1. ZV regulira pravo i svakog suposjednika za zaštitu suposjeda putem suda od samovlasnog smetanja, među ostalim, i od drugih suposjednika i to jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

13. Odredbom članka 16. ZC propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, te se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, niti se na nju mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevine sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da takve izgrađene građevine ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

14. Prema odredbi čl. 35. st. 4. ZV svatko ima pravo na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja, a ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra, dok je st. 8. toga članka ZV određeno da se na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave na odgovarajući način primjenjuju pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba.

15. Radovi koji su utuženi kao čin smetanja suposjeda prava služnosti provoza motornim vozilima izvedeni su na cestovnom zemljištu, odnosno nerazvrstanoj cesti, koja je javno dobro u općoj uporabi.

16. Obzirom na karakter javnog dobra u općoj uporabi na istom se ne može steći posjed prava sukladno odredbi čl. 16. ZV, a posljedično niti u sudskom postupku ostvariti posjedovna zaštita u smislu odredbe čl. 22. ZV.

17. Prvostupanjski sud je pogrešno odbacio tužbu zbog nenadležnosti, jer je za odlučivanje u sporu zbog smetanja posjeda nadležan općinski sud u smislu odredbe čl. 34. st. 1. toč. 6. ZPP te čl. 438. do čl. 445. ZPP, jer je trebao meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu primjenjujući relevantno materijalno pravo na utvrđeno činjenično stanje te odbiti tužbeni zahtjev, jer nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. ZV.

18. Međutim, iako je u ovom slučaju prvostupanjski sud trebao meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu, a ne odbaciti tužbu zbog nenadležnosti odbacivanje tužbe nije na štetu tužitelja.

19. Odluka o troškovima postupka se žalbom posebno ne osporava, s sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (čl. 365. st. 2. ZPP).

20. Tuženiku nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu, jer sud ovaj trošak ne smatra potrebnim za vođenje postupka.

21. Slijedom izloženoga valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsko rješenje potvrditi temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP.

20. Nepobijani dio rješenja pod toč. II. izreke kojim je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška postupka nije preispitivan (čl. 365. st. 1. ZPP).

21. Slijedom svega izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 13. prosinca 2024.

Sutkinja

Gordana Držaić