REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-1522/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Rakića kao predsjednika vijeća, Marije Sošić kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Helene Poropat kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nataši Lisac, odvjetnici u Dugom Selu, protiv tuženika B2 Kapital d.o.o., Radnička cesta 41, Zagreb, OIB 57509775367, zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Buterin & Partneri, Zagreb, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude poslovni broj: P-530/2023-9 od 19. srpnja 2024. Općinskog suda u Karlovcu, u sjednici održanoj 9. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se tužiteljeva žalba pa se ukida presuda poslovni broj: P-530/2023-9 od 19. srpnja 2024. Općinskog suda u Karlovcu i predmet vraća istome sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje a u konačnoj će se odluci odlučiti i o troškovima nastalima u povodu žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom je suda prvoga stupnja u točki I. izreke suđeno:
"Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja od 26. srpnja 2023. kao neosnovan", a u točki II. izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 748,85 eura sa zateznim kamatama od 19. srpnja 2024. do isplate.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom tu presudu u cijelosti pobija tužitelj iz svih žalbenih razloga ističući kako je sud ignorirao sve njegove navode iznesene tijekom postupka u svezi nevaljanosti tražbine tuženika pozivajući se na činjenicu da se tražbina temelji na pravomoćnom rješenju o ovrsi, ali se ovakvom odlukom suda gubi smisao cijelog ovog parničnog postupka koji je pokrenut upravo kako bi se sukladno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske preispitala valjanost tražbine tuženika koja proizlazi iz ugovora o kreditu između tužitelja i Privredne banke Zagreb d.d. pa je potraživanje ništetno u dijelu koji se odnosi na redovne kamate budući da se radilo o visini stope redovnih kamata određene odlukom o kamatnim stopama Privredne banke Zagreb d.d., a tražbina koja je prenesena na tuženika sastoji se od glavnice te redovnih i zateznih kamata, slijedom čega je ništetna ugovorna odredba o redovnim kamatama, kao i o zateznim kamatama jer banka ne može određivati stopu zateznih kamata koja je utvrđena prisilnim propisima. Predlaže ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje kako bi se preispitala valjanost tražbine tuženika iz rješenja o ovrsi a sve iz razloga što je sud ignorirao sve navode pozivajući se na pravomoćno rješenje o ovrsi a to rješenje nije prošlo sudsku kontrolu. Postavlja i zahtjev za naknadu troškova sastavljanja žalbe u iznosu od 250,00 eura.
3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet je spora zahtjev tužitelja za proglašenje nedopuštenom izvansudske ovrhe koje se provodi kod Financijske agencije na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu ili općenito na imovini ovršenika, na koju parnicu je tužitelj upućen zaključkom prvostupanjskog suda u predmetu poslovni broj: Ovr-336/2023 od 7. srpnja 2023. a zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točaka 7. i 11. Ovršnog zakona broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016, 73/2017., 131/2020. i 114/2022. - dalje: OZ/12).
6. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev s obrazloženjem kako je izvansudska ovrha zatražena na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi (na temelju vjerodostojne isprave) javnih bilježnika Marine Augustinović- ŽeljkeTranfić sa sjedištem u [adresa] poslovni broj: Ovrv-3498/2013 od 30. srpnja 2013. i to u cijelosti prema sadržaju te ovršne isprave odnosno navedenog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a ne na temelju samog ugovora o prijenosu tražbine iz kojega proizlazi visina tražbine u iznosu od 30.663,44 kune, tako da se tužitelj neosnovano poziva na to da tražbina za koju je određena ovrha sadrži nezakonite kamate odnosno kamate na kamate, smatrajući kako tužitelj u ovom postupku više nema pravo osporavati visinu tražbine koja je utvrđena pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave iz kojeg proizlazi da je tim rješenjem ovdje tužitelju kao ovršeniku naloženo namiriti tražbinu bivšem vjerovniku Privrednoj banci Zagreb d.d., u iznosu od 24.571,57 kuna sa zateznim kamatama od 2. srpnja 2013. do isplate, što znači da je ovdje tužitelj kao tamo ovršenik to mogao isticati samo u prigovoru protiv tog dijela rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odnosno u parnici koja bi bila vođena kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
7. Ispitavši prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u tužiteljevoj žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članku 365. stavku 2. ZPP, ovaj je drugostupanjski sud ocijenio da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno kao posljedica nepravilne primjene materijalnoga prava pa je slijedom toga žalba osnovana.
8. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti prema članku 365. stavku 2. ZPP, ali je, kao što je već navedeno, ostvaren žalbeni razlog nepravilne primjene materijalnog prava zbog čega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
9. U prvostupanjskom je postupku utvrđeno postojanje pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: Ovrv-3498/2013 od 30. srpnja 2013. javnih bilježnika Augustinović Marine-Tranfić Željke iz [adresa], kojim je naloženo ovršeniku LP da u roku od osam dana od dostave rješenja namiri ovrhovoditelju Privrednoj banci d.d. Zagreb tražbinu u iznosu od 24.571,57 kuna sa zateznim kamatama od 2. srpnja 2013. do isplate i troškovima postupka u iznosu od 3.007,15 kuna.
10. Nije sporno da je ovršenik iz te ovršne isprave aktualni tužitelj LP a tuženik je novi vjerovnik B2 Kapital d.o.o. kojemu je raniji vjerovnik i ovrhovoditelj iz rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Privredna banka d.d. Zagreb prenio tražbinu iz tog rješenja (Ugovorom o prijenosu prava i tražbina iz ovršnih isprava od 15. svibnja 2021.).
11. Nadalje, u spisu je priložen izvadak iz poslovnih knjiga od 2. srpnja 2013. (stranica 49 spisa) iz kojega proizlazi kako dug korisnika kredita GP iz Ugovora o kreditu sklopljenog 5. lipnja 2007. po osnovi glavnice, redovnih i zateznih kamata obračunatih prema Odluci o kamatnim stopama Privredne banke Zagreb d.d. i važećim zakonskim propisima te neplaćenih troškova i naknada, na partiji broj: 9012566031, iznosi 24.571,57 kuna na dan 2. srpnja 2013.
12. Nije sporno ni da je prethodni ovrhovoditelj Privredna banka Zagreb d.d. podnio navedeno pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Financijskoj agenciji (dalje: Agencija) radi naplate (izvansudske ovrhe) 13. ožujka 2013. i da nije bilo nikakve naplate na računima ovršenika (ovdje tužitelja) te da je Agencija prestala s izvršavanjem te upisane osnove za plaćanje na temelju članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj: 68/18 i 47/20 – dalje: ZPONS) zbog nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje za ovršenika fizičku osobu jer tražbina iz osnove za plaćanje nije naplaćena od ovršenika u roku od tri godine od primitka u Agenciji, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih plaćanja posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika.
13. Utvrđeno je dakle kako po navedenom rješenju o ovrsi nije ništa naplaćeno protiv ovdje tužitelja kao ovršenika i da je Agencija prestala izvršavati tu osnovu za plaćanje zbog nemogućnosti izvršenja na temelju članka 12. stavka 1. ZPONS u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu toga Zakona (stupio na snagu 4. kolovoza 2018.).
14. Prvostupanjski je sud pravilno ocijenio kako nakon toga nema zapreke za ponovno pokretanje izvansudske ovrhe odnosno ponovno podnošenje iste osnove za plaćanje Financijskoj agenciji radi naplate a s tim u vezi tužitelj u žalbi više ne iznosi bilo kakve razloge pobijanja prvostupanjske presude.
15. Tužitelj u žalbi zapravo smatra da je prvostupanjski sud bio dužan voditi računa o tome da se radi o nevaljanoj tražbini odnosno preispitati valjanost tražbine koja proizlazi iz ugovora o kreditu a sastoji se od glavnice te redovnih i zateznih kamata visina kojih je određena Odlukom o kamatnim stopama Privredne banke Zagreb d.d. pa da je u tom dijelu tražbina svakako ništetna, kao i u dijelu zateznih kamata, jer banka ne može određivati stopu zateznih kamata pozivajući se na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske u vezi s tim pitanjem.
16. Točno je doista da je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave doneseno na temelju izvatka iz poslovnih knjiga Privredne banke Zagreb d.d. iz kojega jasno proizlazi da se tražbina u iznosu od 24.571,57 kuna sastoji od glavnice te redovnih i zateznih kamata obračunatih prema Odluci o kamatnim stopama Privredne banke Zagreb d.d., što znači da tražbina potječe iz Ugovora o kreditu i to vrlo vjerojatno kao potrošačkog ugovora pa, po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, bez obzira na to što je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave postalo pravomoćno, prvostupanjski sud mora, čak i po službenoj dužnosti, preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
16.1. U vezi je ovoga pitanja na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. (poslovni broj: Su-IV-87/2022) usvojen zaključak koji glasi:
"U ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i slično) a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene odredbe."
17. Kako je u konkretnom slučaju ovrha (izvansudska) zatražena na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik a to rješenje nije prošlo sudsku kontrolu (nije vođena parnica kao povodom prigovora protiv platnog naloga) te kako iz drugih isprava u spisu proizlazi da tražbina proizlazi iz Ugovora o kreditu sklopljenog 5. lipnja 2007. kao po svemu sudeći potrošačkog ugovora, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud u ovom parničnom postupku proizašlom iz ovršnog postupka također dužan preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) odredbe.
17.1. Prvostupanjski je sud to propustio učiniti a to znači da nije utvrdio sve bitne činjenice za donošenje valjane odluke o tužbenom zahtjevu. Zato će u nastavku postupka utvrditi je li Ugovor o kreditu od 5. lipnja 2007. (broj: 9012566031) potrošački ugovor i sadrži li nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe pa postoje li u vezi s tim razlozi za nedopuštenost izvansudske ovrhe, u cijelosti ili djelomično, a s obzirom na to da rješenje na temelju vjerodostojne isprave nije prošlo sudsku kontrolu u tu je svrhu neophodno da tuženik dostavi u spis navedeni Ugovor o kreditu.
17.2. Skreće se prvostupanjskom sudu i pozornost na to da izreka presude mora sadržavati utvrđenje sadržaja pravne zaštite, neovisno o tome prihvaća li se ili odbija tužbeni zahtjev. Nije stoga u izreci dovoljno navesti – "odbija se tužbeni zahtjev od 26. srpnja 2023. kao neosnovan" kako je to u ovom slučaju učinio prvostupanjski sud, o čemu je dužan voditi računa prilikom donošenja nove presude.
18. Iz navedenih je razloga valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istome sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje te ostaviti da se i o troškovima postupka odluči u konačnoj odluci pa time, a na temelju članaka 370. i 166. stavka 3.
ZPP, odlučiti kao u izreci.
U Puli 9. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Igor Rakić
