REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-4307/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Županijske ceste Split d.o.o., zbog prekršaja iz članka 6. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), kažnjivog po članku 6. stavku 5. istog Zakona, uz primjenu članka 293. stavka 2. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, KLASA: 211-07/23-1/13835, URBROJ: 511-12-30-23-1 od 24. listopada 2023. godine, nakon provedenog žurnog postupka 9. prosinca 2024. donio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

Okrivljenik:

ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o., OIB 44118999421, MB: [matični broj], sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavani, kao prava osoba

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 20. listopada 2023. godine u 12:00 sati u mjestu Omiš, ulica Mosorska cesta bb, kao pravna osoba propustila voditi brigu i poduzimati primjerene glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na Državnoj cesti broj 70, grad Omiš, tako da se dana 20. listopada 2023. godine oko 12:00 sati u gradu Omišu, ulica Mosorska cesta na kolniku Državne ceste broj 70 (0km+600m) dogodila prometna nesreća s materijalnom štetom na način da je CĐ (1989) upravljala osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka], kretala se iz smjera sjevera u smjeru juga, južnim kolničkim trakom, te dolaskom na mjesto događaja uslijed jakog vjetra došlo je do pada kamena sa brda smještenog uz zapadni rub kolnika na prednji dio navedenog vozila, a što je ista pravna osoba zadužena za održavanje ceste, bila dužna prethodno poduzeti radnje uklanjanja nestabilnog materijala na spomenutom dijelu brda glede sprječavanja pada kamenja na kolnik,

dakle, što okrivljenik kao pravna osoba nadležna za održavanje ceste odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu vodili brigu i poduzeli primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, što je za posljedicu imalo nastanak prometne nesreće s materijalnom štetom,

čime bi okrivljenik pravna osoba počinila prekršaj opisan u članku 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 6. stavku 5., u vezi članka 293. stavka 1. istog Zakona.

Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš izdala je prekršajni nalog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude protiv kojeg je isti pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku te je isti stavio izvan pravne snage i temeljem članka 221. stavka 1. točke 6. a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveden je žurni postupak. Kako je nesporno da je za navedeni prekršaj za pravnu osobu propisana novčana kazna u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura, bez obzira što je izdan prekršajni nalog za pravnu osobu u konkretnom slučaju se imajući u vidu odredbu članka 239. stavka 1. točka 2. Prekršajnog zakona radi o obaveznom prekršajnom nalogu.

3. Okrivljena pravna osobe Županijske ceste Split d.o.o., po generalnom punomoćniku AĐ, dostavila je pisanu obranu u kojoj je navela kako se u odnosu na prekršaj koji joj se stavlja na teret ističe prigovor promašene pasivne legitimacije na strani pravne osobe, a koji prigovor se temelji na zakonskim odredbama. Prekršajnim zakonom da je određeno kako pravna i odgovorna osoba mogu biti odgovorne za prekršaj kada je to propisom o prekršaju određeno te ako je do prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem istih, a u ovom konkretnom slučaju da nije počinjen prekršaj od strane okrivljene pravne i odgovorne osobe jer da navedena pravna i odgovorna osoba nisu Zakonom određeni subjekti koji su dužni organizirati i obavljati nadzor nad stanjem i održavanjem javnih cesta, odnosno da nisu osobe iz članka 6. Zakona o sigurnosti prometa, već da su to dužne druge pravne osobe određene Zakonom o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11.) i to člancima 81., 82. i 83. Dakle, da državne ceste održavaju Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Ispostava Split, [adresa]., sukladno članku 82. Zakonu o cestama, a kažnjivom po članku 113. Zakona o cestama. Da je prema članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama vođenje brige i poduzimanje mjera glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa dužnost Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, Ispostava Split, [adresa], jer da se prometna nezgoda dogodila upravo na kolniku državne ceste označene kao D-70. Slijedom navedenog da u konkretnom slučaju nije ostvareno biće prekršajnog djela za okrivljenike, te da nema osnova za vođenje prekršajnog postupka protiv istih. Da je člankom 61. Zakona o cestama propisano koji su subjekti nadležni za postavljanje prometne signalizacije, a da to nije okrivljena pravna osoba. Iako Županijske ceste Split d.o.o. imaju zaključen Ugovor o obavljanju poslova redovnog održavanja cesta sa Hrvatskim cestama d.o.o.; Ispostava Split, [adresa], da se ne može takvim ugovorom prenositi prekršajna odgovornost jer je prekršajna odgovornost utvrđena gore naznačenim propisima za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja, tj. djelatnosti utvrđene Zakonom i one da za to odgovaraju bez obzira tko je konkretni izvoditelj radova jer da prema praksi Vrhovnog suda RH održavač odgovara po kriteriju krivnje, a ne po kriteriju objektivne odgovornosti. Na navedene okolnosti priložili su očitovanje nadcestara NC Omiš o prometnoj nezgodi, ophodarski dnevnik za 20. listopada 2023. godine te putni radni list ophodarskog vozila za predmetni dan. U cilju utvrđivanja činjeničnog stanja da je podnositelj zahtjeva dužan navesti osnovne činjenice i to: vrijeme dospijeća kamena na kolnik, te vrijeme od dospijeća kamena na kolnik do nalijetanja vozila. S obzirom da se radi o odronu ukazuju na činjenicu da sanacija odrona spada u radove Izvanrednog održavanja cesta sukladno članku 42., 43., 44., a posebno članku 45. Pravilnika o održavanju cesta koji jasno i nedvosmisleno propisuje da izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća saniranje odrona, popuzina!!!, a za što okrivljena pravna osoba nema zaključen ugovor, pa u skladu s tim da ne može biti odgovorna za nastalu prometnu nezgodu. Glede odgovornosti vozačice da je neophodno utvrditi brzinu kretanja vozila, odnosno provesti uviđaj na licu mjesta i izraditi vještvo po vještaku prometne struke u kojem će se vještak izjasniti o načinu i uzroku nastanka prometne nesreće te to prikazati u prostoru i vremenu. Uzgred se navodi da Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš nije aktivno legitimirana za pokretanje prekršajnog postupka u navedenom predmetu iz razloga što je članku 111. Zakona o cestama (Narodne novine: 84/11.) jasno određeno da poslove inspekcije i upravnog nadzora javnih cesta obavlja Inspekcija za ceste, koja je ujedno aktivno legitimirana za provođenje Zakona o cestama, člankom 112. istog Zakona da su propisana prava i dužnosti inspekcije, a iz članka 113. da je vidljivo tko je prekršajno odgovoran ukoliko Inspekcija za ceste utvrdi nedostatke. Stoga predlaže da Sud obustavi vođenje prekršajnog postupka protiv okrivljene pravne osobe.

4. U žurnom postupku pročitan je Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6. zaključen između pravne osobe "Hrvatske ceste" d.o.o. i Zajednice gospodarskih subjekata: Županijske ceste Split d.o.o., Ceste Šibenik d.o.o. i Dubrovnik ceste d.d. KLASA: 340-03/23-10/76, URBROJ: 345-800-810/121-23-04 od 16. svibnja 2023., za razdoblje od 1. svibnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine. Nadalje, pročitan je prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš KLASA: 211- 07/23-1/13835, URBROJ: 511-12-30-23-1 od 24. listopada 2023., prigovor okrivljene pravne osobe na prekršajni nalog, ophodarski dnevnik od dana 20. listopada 2023. s fotodokumentacijom, putni radni list od dana 20. listopada 2024., zapisnik o očevidu od 20. listopada 2023., kroki skica od 24. listopada 2023., pisana obrana okrivljene pravne osobe koja je na ovaj Sud zaprimljena 22. studenog 2024.

4.1. Uvidom u zapisnik o očevidu razvidno je kako je nastanak prometne nesreće koja se dogodila 20. listopada 2023. godine u 12:00 sati u mjestu Omiš, ulica Mosorska cesta, na kolniku Državne ceste broj 70 (0km+600m), koju je prijavila oštećena CĐ koja je upravljala osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka], očevid je započet 20. listopada 2023. godine u 13:00 sati. Oštećena je na mjestu događaja sačekala dolazak policijskih službenika, a u vrijeme kada je obavljen očevid bio je dan, oblačno vrijeme, kolnik je bio suh i čist, ograničenje brzine je 50 km/h.

4.2. Mjesto događaja je izmijenjeno po vozaču. Po izjavi vozača ista je nakon pada kamenja na vozilo, isto zaustavila na pogodnom proširenju te je nakon uočenih oštećenja isto prijavila u Policijsku postaju u Omišu. Na mjestu događaja na kolniku se nalazi sitno kamenje palo sa brda, a u 13:17 sati sa navedenim su upoznate Županijske ceste Split te je na mjesto događaja upućen ophodar EĐ.

4.3. Uvidom u kroki skicu koja prikazuje mjesto događaja vidljiv je smjer kretanja osobnog automobila [registarska oznaka], početna i fiksna točka mjerenja te kamenje.

4.4. Uvidom u dopis Županijskih cesta Split d.o.o. Nadcestarije Omiš, upućen odjelu za imovinsko-pravne odnose Županijskih cesta Split d.o.o. od 8. studenog 2023. godine proizlazi da je nadcestarija upoznata prometnom nezgodom na DC 70 (Zakučac) od 20. listopada 2023. godine te da je intervenciju izvršio ophodar FĐ, po pozivu poslovođe MĐ te su za tu dionicu dostavili presliku ophodarskog dnevnika i presliku putnog radnog lista ophodarskog vozila na navedeni dan. Također su istaknuli kako je navedena dionica ceste bila zatvorena radi gradilišta mosta u sklopu radova od strane tvrtke "Štrabag" i da se radovi i dalje izvode s povremenim zatvaranjem ceste.

4.5. Uvidom u izvatke iz ophodarskog dnevnika razvidno je da je ophodnja ophodarske dionice Omiš (D8) – Zvečanje – Kostanje (A1) (D70/301/0+000-21+447) – Naklice (ŽC 6142) (D70/0101/0+000-0+051) duljine 21,736 kilometra ophodarskim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] obavljena 20. listopada 2023. u vremenu od 15:00 do 15:30 sati, 17:30 do 18:00 sati i od 19:00 do 20:00 sati, te putni radni list broj: 36138 međutim nema podataka o aktivnosti na predmetnoj dionici ceste, niti je ista vidljiva iz priloženog Putnog radnog lista broj 36138 koji priliježe navedenom ophodarskom dnevniku.

4.5.1. Nadalje, Sud je pregleda dvije fotografije mjesta događaja od 20. listopada 2023. koje su ophodari uslikali na mjestu događaja a na jednoj od fotografija je vidljivo i kamenje rasuto na kolniku.

4.6. Iz ugovora o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6. zaključen između pravne osobe "Hrvatske ceste" d.o.o. i Zajednice gospodarskih subjekata: Županijske ceste Split d.o.o., Ceste Šibenik d.o.o. i Dubrovnik ceste d.d. KLASA: 340-03/23-10/76, URBROJ: 345-800-810/121-23-04 od 16. svibnja 2023., za razdoblje od 1. svibnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine, razvidno je da je okrivljena pravna osoba u vrijeme kada je došlo do predmetne prometne nesreće sa "Hrvatskim cestama" d.o.o. kao upraviteljem državne ceste D-70 imala zaključen Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije kojim se pravna osoba Županijske ceste Split d.o.o. obvezuje državne ceste održavati sukladno uvjetima iz Ugovora, Zakonu o cestama, Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i drugim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona, koji uređuju pitanja sigurnosti odvijanja prometa na cestama. U slučaju nastanka izvanrednog događaja osoblje Ugovaratelja je obavezno, odmah po saznanju, poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje daljnjih štetnih posljedica koje je prouzročio taj događaj te osigurati sigurno odvijanje prometa. U slučaju prometne nesreće o kojoj je obaviješten ili ima saznanja, osoblje Ugovaratelja je dužno sastaviti pisano izvješće u kojem će navesti podatke o stanju ceste na mjestu prometne nesreće, meteorološkim uvjetima na dan prometne nesreće, radnjama poduzetim na održavanju ceste prije prometne nesreće te vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći, u svemu prema obrascu Izvješće o prometnoj nesreći, koja je sastavni dio Ugovora, a dužno je i fotografirati mjesto prometne nesreće te vozila koja su sudjelovala u njoj.

4.7. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske razvidno je da je pravna osoba "Županijske ceste Split" d.o.o. pravomoćno prekršajno kažnjavana odlukama Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-6868/2021 zbog prekršaja iz članka 116. stavka 2. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, odluka pravomoćna 13. siječnja 2022., broj: Pp P-1810/2019 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 6. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 2. ožujka 2020., broj: Pp P- 2736/2019 zbog prekršaja iz članka 10. stavka 5. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 6. ožujka 2020., broj:

Pp P-203/2020 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 4. ožujka 2020., broj:

Pp P-2617/2019 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 20. travnja 2020., broj: Pp P-6595/2019 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 9. lipnja 2020., broj: Pp P-4153/2020 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 16. rujna 2020., broj: Pp P-10/2019 zbog prekršaja iz članka 154. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 9. listopada 2020., broj: Pp P- 682/2019-13 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 10. ožujka 2021., broj: Pp P-6753/2020-6 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 30. travnja 2021., broj: Pp P-2975/2019 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna22. prosinca 2021., broj: Pp P- 1831/2020 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u svezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 25. siječnja 2022., te odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp P-1048/2020 zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odluka pravomoćna 7. srpnja 2022.

5. Nakon ovako provedenog postupka, a ocjenjujući dokaze svaki zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je našao da je stanje stvarni dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

6. Odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

6.1. Odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

6.2. Odredbom članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik koji postupi suprotno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

6.3. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1.000,00 kuna.

6.4. Odredbom članka 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN br.75/14.) propisano je da se ophodnja javnih cesta obavlja radi: nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.

6.5. Odredbom članka 82. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11. 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.) propisano je da državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u [adresa]. Predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje djelatnosti: izrada stručnih podloga za četverogodišnje programe građenja i održavanja državnih cesta, županijskih cesta i lokalnih cesta, poslovi građenja i rekonstrukcije iz članka 23. ovoga Zakona državnih cesta, rješavanje imovinskopravnih odnosa potrebnih za građenje, rekonstrukciju i održavanje državnih cesta, poslovi održavanja iz članka 26. ovoga Zakona državnih cesta, ostali poslovi upravljanja iz članka 31. ovoga Zakona državnim cestama, financiranje građenja, rekonstrukcije i održavanja državnih cesta, praćenje prometnog opterećenja i prometnih tokova na državnim cestama, ostale djelatnosti sadržane u osnivačkom aktu.

6.5.1. Odredbom članka 26. Zakona o cestama propisano je da su poslovi održavanja javnih cesta, u smislu ovog Zakona, planiranje, održavanje i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovnog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te ophodnja.

6.5.2. Odredbom članka 33. stavaka 1., 2., 3. i 4. Zakona o cestama propisano je da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Županijska uprava za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, da izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ustupaju sukladno propisima o javnoj nabavi pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrom za izvođenje radova održavanja pod prometom te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom radove redovitog održavanja javnih cesta može ustupiti na razdoblje od četiri godine.

6.6. Odredbom članka 12. Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14.) propisano je da redovito održavanje čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu.

6.6.1. Odredbom članka 13. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju osobito, između ostalih, poslovi nadzora i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata i interventni radovi.

6.6.2. Odredbom članka 22. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da redovito održavanje prometnih površina koje čine sastavni dio ceste, podrazumijeva čišćenje i popravljanje lokalnih oštećenja ceste kao primjerice: krpanje udarnih rupa i mrežastih pukotina, odnosno presvlačenje asfaltom ako je to racionalnije, zalijevanje pojedinačnih pukotina, spojnica i reški, ohrapavljenje zaglađenih asfaltnih površina ili posipanje s pijeskom te druge slične popravke. Upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač radova održavanja ceste prometne površine održava da pritom osigura sigurno i nesmetano odvijanje prometa, kao i da oštećenja prometnih površina, u pravilu popravlja jednakim materijalom od kojeg je i izrađena postojeća kolnička konstrukcija. Izuzetno, ako zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika ili drugih okolnosti to nije moguće, dozvoljeno je oštećenja popraviti i s drugim primjerenim materijalima, ali samo privremeno.

6.6.3. Odredbom članka 45. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da se pod izvanrednim održavanje cesta smatraju radovi: saniranje odrona, popuzina; radovi na zaštiti kosina od erozije; sanacija obložnih zidova i slično.

7. U postupku je nesporno da se dana 20. listopada 2023. godine oko 12:00 sati u gradu Omišu, ulica Mosorska cesta na kolniku Državne ceste broj 70 (0km+600m) dogodila prometna nesreća s materijalnom štetom na način da je CĐ (1989) upravljala osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka], kretala se iz smjera sjevera u smjeru juga, južnim kolničkim trakom, te dolaskom na mjesto događaja uslijed jakog vjetra došlo je do pada kamena sa brda smještenog uz zapadni rub kolnika na prednji dio navedenog vozila, a što je ista pravna osoba zadužena za održavanje ceste.

7.1. Nesporno je također da okrivljena pravna osoba Županijske ceste Split d.o.o. ima s Hrvatskim cestama d.o.o. zaključen Ugovor o redovnom održavanju državnih cesta na području Splitsko-dalmatinske županije, koji je ovaj Sud pribavio i pročitao u dokazne svrhe, a kojim Ugovorom je okrivljena pravna osoba kao izvoditelj preuzela obvezu izvođenja radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta. Sklopljenim Ugovorom ugovorne strane su usuglasile da se pod poslovima redovnog održavanja županijskih cesta smatraju poslovi propisani odredbama čl. 12. do 41. Pravilnika o održavanju javnih cesta (Narodne novine broj 90/14) te ophodnju cesta vršiti sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (Narodne novine broj 75/14).

8. Ono što se ukazalo, s obzirom na navode obrane spornim jest pitanje je li okrivljena pravna osoba ispunila svoje ugovorom preuzete obveze, a sve s ciljem sigurnog i neometanog odvijanja prometa na kolniku državne ceste, dakle, sporno je je li okrivljena pravna osoba postupila sukladno odredbi članka 6 stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ili je uslijed njenog propuštanja došlo do u izreci opisane prometne nesreće.

9. U odnosu na prigovor promašene aktivne legitimacije (prigovor okrivljenika da Policijska postaja Omiš nije aktivno legitimirana za pokretanje prekršajnog postupka), za navesti je da je odredbom članka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da nadzor i upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju policijski službenici Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a kako se u konkretnom slučaju ne radi o prekršaju prema Zakonu o cestama, već o prekršaju kojim je izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom, i to uslijed propusta u vođenju brige i poduzimanju primjerenih mjera glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, koji prekršaj je propisan odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji Zakon neposredno provodi i nadzire u provođenju upravo Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske koje je i ovlašteno radi povrede citiranog propisa podnositi odgovarajuće optužne akte, navedeni je prigovor u potpunosti neosnovan.

10. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, za navesti je da je člankom 33. stavkom 1. i 2. Zakona o cestama propisano da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i Županijske uprave za ceste izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano kao i da se izvođenje radova građenja i rekonstrukcije javnih cesta smije ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove sukladno posebnim propisima, pa slijedom navedenog okrivljenici pogrešno ističu i prigovor promašene pasivne legitimacije.

11. Osnovan je prigovor okrivljenika koji ističe da se radi o odronu te da sanacija odrona spada u radove Izvanrednog održavanja cesta sukladno članku 42., 43., 44., a posebno članku 45. Pravilnika o održavanju cesta koji jasno i nedvosmisleno propisuje da izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća saniranje odrona, popuzina i slično, a za što okrivljena pravna osoba nema zaključen ugovor.

11.1. Za utvrđivanje krivnje na strani okrivljene pravne osobe treba utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između propusta okrivljenika i nastale prometne nesreće.

11.2. U konkretnom slučaju okrivljena pravna osoba je izvršila redovnu ophodnju u kraćim intervalima nego što je to propisano Pravilnikom o ophodnji javnih cesta i nikako nije mogla predvidjeti da bi na prometnicu, sa brda smještenog uz sjeverni rub kolnika Državne ceste broj 70 došlo do odrona kamenja u trenutku dok se prometnicom kretalo oštećeno vozilo. Potrebno je istaknuti kako sanacija brda sa kojeg je kamen pao na cestu, odnosno zaštita kosina od erozije ne spada u poslove redovnog održavanja cesta, već se radi o poslovima izvanrednog održavanja za koje okrivljenik nije imao sklopljen poseban ugovor, pa samim tim niti ne odgovara za događaj do kojeg je došlo zbog nesaniranog brda smještenog uz sjeverni rub kolnika na kojem je došlo do prometne nesreće.

11.3. Nadalje nesporno je da je okrivljenik odmah po saznanju za nastanak prometne nesreće odnosno izvanrednog događaja na mjesto događaja uputio ophodara EĐ radi poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje daljnjih štetnih posljedica koje je prouzročio taj događaj te osiguranje sigurnog odvijanja prometa te koji je fotografirao mjesto prometne nesreće i fotografije dostavio ovlaštenom tužitelju čime je okrivljenik nesporno postupio po ugovoru o redovnom održavanju ceste zaključenom sa upraviteljem iste.

11.4. Kako u spisu predmeta ne postoji niti jedan dokaz koji bi upućivao na okolnost da bi okrivljena pravna osoba na temelju zaključenog posebnog ugovora bila izvođač radova izvanrednog održavanja javne ceste, koji je u konkretnom slučaju bio dužan osigurati dionicu ceste na kojoj su se obavljali radovi, osnovana je obrana okrivljenika koji otklanjaju svoju odgovornost vezano uz nastanak prometne nesreće, budući nije dokazana relevantna okolnost da bi okrivljenici u konkretnom slučaju propustili voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede redovnog održavanja prometnice, odnosno omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, što je za posljedicu imalo nastanak prometne nesreće s materijalnom štetom. U prilog navedenom govori i recentna sudska praksa izražena kroz presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: Ref.73 Pž-3605/2013-2 na koju se okrivljenici u svojoj obrani pozivaju u kojoj se ističe: "Životno je da postoji određeno razdoblje u kojem se isključuje odgovornost osobe koja gospodari cestama, odnosno vrijeme od nastanka kakve nepogode (odron kamenja i zemlje), do trenutka kad ophodarska služba može objektivno intervenirati jer se ne može očekivati da se ophodnja obavlja u svakom trenutku i na svim dionicama".

12. S obzirom na sve naprijed navedeno, budući da u postupku nije dokazano da bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, jer je poduzela sve što je propisano Zakonom i podzakonskim propisima te je objektivno nemoguće očekivati da se ophodar u svakom trenutku nalazi na svakom dijelu državne ceste, ovaj sud je u odnosu na okrivljenike donio oslobađajuću presudu sukladno odredbi članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona.

13. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

U Omišu, 09. prosinca 2024.

Zapisničarka

Sudac

Matea Jonjić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, u spis.