Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 19 Gž-748/2023-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 19 Gž-748/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sucu toga suda Blanki Pervan, u pravnoj stvari tužitelja: 1) B.B., OIB: ..., iz K., 2) M.B., OIB: ..., iz K. i 3) Lj.Š., OIB: ..., iz U., svi zastupani po punomoćniku R.J., odvjetniku u Z., protiv tuženika T.o. d.d. Z., OIB: ..., , zastupanog po punomoćniku H.L., odvjetniku iz Odvjetničkog društva M. & L. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja pod 1) do 3) i tuženika, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2407/2022-17 od 31. svibnja 2023., dana 16. studenoga 2023.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tužitelja 1) B.B., 2) M.B. i 3) Lj.Š. te tuženika T.o. d.d. Z., ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2407/2022-17 od 31. svibnja 2023. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak, odnosno nastavak suđenja.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
»I. Utvrđuje se da je tužba u ovoj pravnoj stvari povučena u odnosu na T.o. d.d., OIB: ..., Z.
II. Nalaže se tužiteljima da društvu T.o. d.d., OIB: ..., Z., naknade prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 1.985,80 eur1 / 14.962,01 kn, u roku od 15 dana.
III. Odbija se preostali dio zahtjeva društva T.o. d.d. za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.105,58 eur/ 8.329,99 kn.«
2. Protiv citiranog rješenja žalbu su izjavili tužitelji iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se isto rješenje ukine i postupi u skladu s čl. 378. st. 3. Zakona o parničnom postupku, odnosno spis umnoži i žalba dostavi drugostupanjskom sudu a postupak nastavi pred sudom prvog stupnja. Prvostupanjski je sud prilikom donošenja pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku. U konkretnome, bio je dužan postupiti sukladno odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku zbog nerazumljivosti tužbe prouzročene divergentnim nominiranjem tužene stranke u uvodnom dijelu i petitu tužbe. Bio je dužan pozvati tužitelja da tužbu ispravi. Po svojoj je volji tužbu uputio na odgovor društvu označenom u petitu, iako mu je bilo jasno da je jedan tuženik i da njega određuje tužitelj, a ne sud.
3. Protiv citiranog rješenja žalbu je iz svih žalbenih razloga izjavio i tuženik T.o. d.d. Z. U žalbi navodi da su 13. rujna 2022. tužitelji podnijeli tužbu protiv Hrvatskog ureda za osiguranje radi naknade štete, a u petitu tužbenog zahtjeva kao tuženik označen je T.o. d.d. Z.. Dana 18. travnja 2023. sudu je dostavljena ispravljena tužba u kojoj je kao tuženik naznačen Hrvatski ured za osiguranje, kako u uvodu tako i u petitu zahtjeva. Tuženik T.o. d.d. Z. nikada nije zaprimio podnesak tužitelja o povlačenju tužbe niti mu je ostavljena mogućnost očitovanja na povlačenje tužbe, kako to propisuju i nalažu odredbe Zakona o parničnom postupku. U ovoj pravnoj stvari kao tuženik je označen T.o. d.d. Z., a ne Hrvatski ured za osiguranje, kako je to navedeno u uvodu pobijanog rješenja i zatraženo je da tuženik T.o. d.d. Z. tužiteljima plati naknadu štete i nastale troškove. Slijedom tako podnesene tužbe prvostupanjski je sud pozvao T.o. d.d. Z. da u roku od 30 dana podnese pisani odgovor na tužbu, koja je tužba T.o. d.d. Z. i dostavljena na odgovor. Stoga je sud prvog stupnja neosnovano i nezakonito kao tuženika u uvodu rješenja naznačio Hrvatski ured za osiguranje d.d. Z., iako nije stranka u postupku, dok je izostavio navesti i naznačiti jedinog i pravog tuženika, T.o. d.d. Z., koji je po pozivu suda i putem punomoćnika dao odgovor na tužbu i svoja daljnja očitovanja. Sud prvog stupnja utvrđuje povlačenje tužbe u odnosu na T.o. d.d. Z. o kojem povlačenju mu nije dana mogućnost izjašnjavanja niti mogućnost potraživanja naknade parničnih troškova. Glede visine troškova u toč. III. izreke tuženik T.o. d.d. Z. odbijen je s dijelom zahtjeva, a koji je stav suda prvog stupnja neosnovan i nejasno je temeljem čega je prvostupanjski sud utvrdio visinu troškova, jer za svoju odluku ne daje obrazloženje i odluka se ne može ispitati, slijedom čega je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Prvostupanjski sud nikada nije tuženika T.o. d.d. Z. obavijestio o preinaci tužbe, jer podnesak tužitelja koji umjesto prvobitnog tuženika utužuju drugu osobu, sadržajno je preinaka tužbe u subjektivnom smislu, a ne prijedlog za ispravkom tužbe. Sukladno odredbi čl. 192. st. 2. Zakona o parničnom postupku, za takvu preinaku je potreban pristanak osobe koja treba stupiti u parnicu umjesto tuženika. Tuženik T.o. d.d. Z. se takvoj preinaci izričito protivi. Ocjena provedenih dokaza u postupku nije dana na način propisan odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku zbog čega rješenje ima nedostataka, ne može se ispitati njegova pravilnost niti zakonitost. Predlaže pobijano rješenje suda prvog stupnja preinačiti sukladno žalbenim navodima, odnosno, isto rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, sve uz naknadu parničnih troškova tuženiku kao i troškova žalbenog postupka.
4. Na žalbe nije odgovoreno.
5. Žalbe stranaka su osnovane.
6. Iz spisa predmeta proizlazi da su tužitelji pod 1) - 3) dana 13. rujna 2022.podnijeli tužbu protiv tuženika: H. u. za o. iz Z. (korespondenta i partnera u Hrvatskoj odgovornoj osiguravajućoj kući Zavarovalnica T. d.d. T.o. d.d. iz Z., OIB: ...), radi naknade štete kojim su tužbenim zahtjevom od tuženika ''T.o. d.d. iz Z., OIB: ... kako je razvidno iz petita tužbe zahtijevali isplatu iznosa naknade štete za svakog tužitelja.
6.1. Prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima tužitelja prilikom donošenja pobijanog rješenja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 109. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Naime, tužbom se pokreće parnični postupak. Podnosi je tužitelj i rezultat je stranačke dispozicije, na koju sud nema utjecaja i nije bio dužan pozivati tužitelje na uređenje tužbe u smislu točnog označavanja parničnih stranaka.
7. Takva je tužba dostavljena označenom tuženiku od strane prvostupanjskog suda i to upravo T.o. d.d. Z., pravnoj osobi s označenim brojem OIB-a: ..., slijedom čega je taj tuženik u spis dostavio podnesak od 4. studenoga 2022. kojim je odgovorio na tužbu tužitelja pod 1) do 3) i time se upustio u raspravljanje.
8. Podneskom od 18. travnja 2023. tužitelji su u spis dostavili slijedeće: primjerak tužbe od 13. rujna 2022. s ispravkom naziva tuženika u tužbenom zahtjevu (petitu) te u tako dostavljenoj tužbi označili tuženika ''H. u. za o. iz Z., OIB: ... te su tužbenim zahtjevom predložili da sud obveže tuženika ''H.u. za o. iz Z., OIB: ... da tužiteljima pod 1) do 3) isplati novčane iznose na ime naknade štete te da taj isti tuženik, (H. u. za o. iz Z.) naknadi tužiteljima troškove postupka.
9. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je u toč. I. izreke utvrdio da je tužba u predmetnoj pravnoj stvari u odnosu na T.o. d.d. Z., OIB: .... povučena, dok je u toč. II. izreke istog rješenja naložio tužiteljima da toj pravnoj osobi naknade prouzročeni parnični trošak, a u toč. III. izreke u preostalom dijelu zahtjev društva T.o. d.d. Z. za naknadom troškova postupka, odbio kao neosnovan.
10. Povlačenje tužbe je jednostrana parnična radnja tužitelja kojom izjavljuje da odustaje od traženja da sud u konkretnoj parnici odluči o osnovanosti njegovog tužbenog zahtjeva (čl. 193. st. 1. ZPP).
11. Povlačenjem tužbe poništavaju se pravne posljedice prouzročene podnošenjem tužbe i zasnivanjem litispendencije.
12. Prema odredbi čl. 193. st. 1. ZPP tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika prije nego što se tuženik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari. Motivi zbog kojih tužitelj povlači tužbu nisu pravno relevantni.
13. Iz spisa predmeta proizlazi da su tužitelji svojim podneskom od 18. travnja 2023., iako navode da se radi o ''ispravku naziva tuženika u tužbenom zahtjevu (petitu)'' subjektivno preinačili tužbu.
14. Subjektivna preinaka u osnovi znači promjenu osoba koje su tužene i to na način da se umjesto prvobitnog tuženika tuži druga osoba. Subjektivna preinaka tužbe je dozvoljena samo do zaključenja prethodnog postupka. Za takvu preinaku tužbe potreban je pristanak osobe koja treba stupiti u parnicu umjesto tuženika, a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuženika.
15. Dakle, Zakon zahtijeva za takvu promjenu da svi pristanu, a sud nema ovlasti dozvoliti subjektivnu preinaku ako stranke nisu s tom promjenom suglasne.
16. Do subjektivne preinake tužbe dolazi, u pravilu, ako je tužitelj pogriješio u osobi koju je naznačio kao tuženika, pa bi zbog toga došlo do odbijanja tužbenog zahtjeva uslijed promašene pasivne legitimacije.
17. Kako je promjena osoba bitna za tijek jedne parnice, ali i za stranke koje moraju primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kada stupa u nju, osnovno je pravilo da nova osoba (tužitelj ili tuženik) mora pristati na takvu promjenu, a radi zaštite tuženika predviđeno je da on mora pristati na to da umjesto njega druga osoba bude tuženik, kako bi se izbjegao rizik da ga se ponovno tuži. Osoba koja stupa u parnicu umjesto stranke mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa.
18. Ako se umjesto prvotno označenog tuženika navede novi tuženik, koji se protivi preinaci, sud ne može dopustiti preinaku tužbe, iako bi preinaka bila svrsishodna za rješenje odnosa među strankama. Ovo i u slučaju da prvi tuženik nije niti primio tužbu, pa nema štetnih posljedica jer se nije upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (odluka Vrhovnog suda RH broj Rev-117/2005 od 9. ožujka 2005.).
19. Ako se prijašnji tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari tada je potreban i njegov pristanak (upuštanje u raspravljanje o glavnoj stvari smatra se do trenutka kada stari tuženik završi svoj odgovor na tužbu (čl. 297. st. 5. ZPP).
20. Pristanak prijašnjeg tuženika potreban je iz razloga što stari tuženik ima pravni interes da se postupak u kojem je bio tuženik meritorno okonča. Naime, subjektivno preinačenje tužbe u odnosu na starog tuženika ima značaj povlačenja tužbe, pa ukoliko se spor ne bi meritorno riješio, tužitelj bi ga mogao ponovno tužiti.
21. U konkretnome, prvostupanjski sud nije izvijestio T.o. d.d. iz Z. koji je u spis dostavio svoj odgovor na tužbu i upustio se u raspravljanje o glavnoj stvari, o tome da su tužitelji svojim podneskom od 18. travnja 2023., kojeg su nazvali ispravkom tužbe, svoju tužbu subjektivno preinačili. Isto tako, prvostupanjski sud nije od T.o. d.d. Z. zatražio očitovanje o istom, odnosno zatražio njegov pristanak da se umjesto njega kao prvobitnog tuženika (T.o. d.d. Z.) tuži druga osoba, pa je takvim postupanjem sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 193. st. 2. i 3. ZPP, a koja je povreda postupka utjecala na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
22. Slijedom toga, žalbu tuženika trebalo je uvažiti, pobijano rješenje suda prvog stupnja ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak, po čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).
23. Prvostupanjski će sud u ponovljenom postupku podnesak tužitelja od 18. travnja 2023. (l.s. 69) dostaviti T.o. d.d. Z. kako bi se ovaj očitovao o sadržaju tog podneska, odnosno dao svoj pristanak da umjesto njega u parnicu stupi H.u. za o. iz Z., OIB: ... (l.s. 70), a potom, ovisno o njegovom očitovanju, odlučiti o daljnjem tijeku postupka, vodeći računa o odredbama čl. 192. ZPP.
Sutkinja
Blanka Pervan
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.