Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1892/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Krunoslavi Dropulić, u građansko pravnoj stvari tužitelja 1. Moris Investment d.o.o, Poreč, Štifanići, Štifanići 47, OIB: 02489532993, 2. Alco 1979 d.o.o., Pula, Kolodvorska 4, OIB: 72682943978 i 3. Alden d.o.o, Poreč, Baderna 8, OIB: 68015611280, koje sve zastupa punomoćnica Mirna Bokun Vlašić, odvjetnica iz Pule, protiv tuženika IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa David Salaj, odvjetnik iz Pule, radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola od 23. rujna 2022. poslovni broj Psp-73/2018-50, 9. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli- Pola od 23. rujna 2022. poslovni broj Psp-73/2018-50 u dijelu kojim je zahtjev prihvaćen (točka I izreke), kao i u odnosu na parnični trošak (točka III izreke).

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Utvrđuje se da je tuženik IE dana **.**.2018. smetao tužitelje MORIS INVESTMENT d.o.o., ALCO 1979 d.o.o. [adresa] i ALDEN d.o.o. Poreč u njihovom posjedu prava služnosti prava staze i prava kolnika u korist kč. br. [katastarska čestica] ZGR, K. O. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine koje pravo služnosti obuhvaća pravo prolaza pješice i vozilom preko dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] ZGR i kč. br. [katastarska čestica] ZGR, obje K. O. [katastarska općina] u širini od 3 m i to dijelom poslužnih nekretnina kako je to prikazano na skici koja je sastavni dio Ugovora o zasnivanju prava služnosti od 14.srpnja 2017 godine zelenom bojom te pravo parkiranja jednog vozila i to isključivo na dijelu poslužnih nekretnina kako je prikazano i označeno na skici žutom bojom, odnosno prema skici izmjere sačinjenoj po vještaku GEO BIRO d.o.o. od 15.12.2021 godine, broj elaborata: 76/21 (list 328 spisa), na način da je na dijelu staze i kolnika te na dijelu na kojem postoji pravo parkiranja jednog vozila postavio tri palete bloketa i na taj način onemogućio njihovo pravo služnosti, a sve prema skici sačinjenoj po mjerničnom vještaku u ovoj pravnoj stvari koja je sastavni dio ovog rješenja (list 352 spisa) te mu se zabranjuje takvo ili slično postupanje.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženiku u dijelu u kojem je tražio da se tuženiku naredi uklanjanje postavljenih blokete paleta i uspostavi stanje kakvo je bilo prije postavljanja istih, jer će u protivnom tužitelji ovlašteni sami ukloniti palete bloketa, kao i u dijelu u kojem je tražio u tužbenom petitu izricanje prijetnje novčane kazne, kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku da tužiteljima na ime parničnog troška isplati iznos od 6.900,00 kuna/915,78 eur1 u roku od 15 dana."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 125/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Rješenje suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, a na koje se ukazuje u izjavljenoj žalbi, tako da nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

6. Predmet spora je utvrđenje da je tuženik smetao tužitelje u njihovom posjedu prava stvarne služnosti na način da je na dijelu staze i kolnika te na dijelu na kojem postoji pravo parkiranja jednog vozila postavio tri palete bloketa i na taj način smetao posjed prava služnosti, kao i zabrana takvog ili sličnog postupanja ubuduće.

7. Prvostupanjski sud je tijekom postupka utvrdio:

- da je temeljem Ugovora o osnivanju prava služnosti od 14. srpnja 2017. izvršen upis prava stvarne služnosti, prava staze i prava kolnika na teret poslužnih nekretnina kčbr. [katastarska čestica], a u korist kčbr. [katastarska čestica] kao povlasne nekretnine, koje pravo služnosti obuhvaća pravo prolaza pješice i vozilom preko dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] u širini od 3 m, kako je to prikazano zelenom bojom na skici koja je sastavni dio Ugovora te pravo parkiranja jednog vozila i to isključivo na dijelu poslužnih nekretnina, kako je to također pokazano na skici iz Ugovora,

- da su 1. i 2. tužitelji u vrijeme pokretanja postupka bili upisani kao suvlasnici na povlasnoj kčbr. [katastarska čestica], a da je 3. tužitelj temeljem Ugovora od 14. srpnja 2017. izvršio upis prava služnosti u zemljišne knjige,

- da su se u vrijeme pokretanja ovog postupka na dijelu poslužnih nekretnina nalazile tri palete bloketa, a koje su tijekom postupka uklonjene, a što je utvrđeno saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja, a tuženik to nije osporio,

- da se je tuženik tijekom ovog postupka upisao kao suvlasnik poslužne nekretnine,

- da tužitelji izvršavaju posjed uknjiženog prava stvarne služnosti, a što je utvrđeno provedenim očevidom te proizlazi i iz iskaza saslušanog zakonskog zastupnika tužitelja.

8. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 91/17 - dalje: ZV) propisano je da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten štititi svoj posjed putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće dok je čl. 22. st. 2. ZV-a propisano da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Također je odredbom čl. 10. st. 5. ZV-a propisano da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

12. Slijedom navedenih utvrđenja i odredbi, i po ocjeni ovog suda tužitelji su dokazali da su bili u posljednjem mirnom posjedu uknjiženog prava stvarne služnosti staze i kolnika te parkiranja jednog vozila i da ih je tuženik smetao u tom posjedu, pa je prvostupanjski sud s pravom pobijanim rješenjem pružio posjedovnu zaštitu tužiteljima.

13. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz propisa čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a.

13.1. Naime, pogrešan je stav žalitelja da je prvostupanjski sud morao tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje čina smetanja, uspostava prijašnjeg stanja i zabrane smetanja, u cijelosti usvojiti ili odbiti.

13.2. Naime, u slučaju kao u konkretnom, kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio zahtjeva koji se odnosi na uspostavu prijašnjeg stanja, međutim ako je udovoljeno uvjetima za utvrđenje čina smetanja i za zabranu takvog ili sličnog smetanja za ubuduće, nema zapreke udovoljiti takvom zahtjevu. Takav stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev 672/2009 od 1. lipnja 2011.

14. Nadalje, suprotno žalbenim navodima pravilno prvostupanjski sud nije primijenio odredbu čl. 24. st. 2. ZV-a u konkretnom slučaju.

14.1. Naime, tuženik u postupku tvrdi da je u posjedu poslužne kčbr, a tijekom postupka se upisao i kao suvlasnik te kčbr.

14.2. Tuženik kao suvlasnik i posjednik stvari ne može imati i pravo posjeda prava stvarne služnosti na poslužnoj čestici, pa se stoga niti ne može primijeniti propis čl. 24. st. 2. ZV-a.

15. Nadalje je neodlučno u ovom postupku i što se parkirno mjesto gdje tužitelji mogu parkirati prema osnovanom pravu stvarne služnosti nalazi ispred garaže koju je izgradio tuženik, jer se u konkretno slučaju utvrđuje samo posljednji mirni posjed i počinjeno smetanje.

16. Pravilna je i u skladu sa čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa) i odluka o parničnom trošku.

17. U nepobijanom dijelu, a u odnosu na dio kojim je zahtjev tužitelja odbijen (točka II izreke), presuda ostaje neizmijenjena.

18. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (čl. 380. toč. 2. ZPP- a).

Osijek, 9. prosinca 2024.

Sutkinja

Krunoslava Dropulić