REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-484/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja GENERALI OSIGURANJE d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva ĐEREK I PARTNERI j.t.d., Zagreb, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici iz Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, radi isplate, nakon javne, glavne rasprave zaključene 15. studenoga 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 6. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, 22694857747, naknaditi tužitelju GENERALI OSIGURANJE d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, iznos od 1.272,15 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 16. ožujka 2022. do isplate, sve po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.630,09 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 6. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je NF upravljala 5. studenog 2021., oko 2,20 sati, vozilom reg. [registarska oznaka], kolnikom lokalne ceste br. L44093 – Markovac Našički (Ž 4168) – Makloševac – Ceremošnjak – Granice – Rozmajerovac. Na izlasku iz mjesta Makloševac u pravcu [adresa], ispred vozila kojim je upravlja NF na kolnik je istrčala divljač (jazavac) te je došlo do naleta automobila na divljač. S istočne i zapadne strane kolnika predmetne ceste nalazi se lovište kojim gospodari lovačko društvo „Krndija III“ iz [adresa] te je o prometnoj nezgodi upoznat lovnik predmetnog lovačkog društva AF. Lovnik nije izašao na mjesto događaja. Vozačica u trenutku prometne nezgode nije bila pod utjecajem alkohola, što je utvrđeno provedenim alkotestiranjem, o čemu je sastavljen Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu br.: 2112413. Tuženikova odgovornost temelji se na ugovoru o osiguranju koji je sklopljen između Ministarstva poljoprivrede i tuženika, temeljem kojeg za sve štete nastale od divljači u prometu, u razdoblju od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., odgovara tuženik. Temeljem navedenog, oštećenica se sa svojim odštetnim zahtjevom najprije obratila tuženiku, ali kako je zahtjev za isplatom štete odbijen od strane tuženika, oštećenica se obratila tužitelju s kojim je za vozilo reg. [registarska oznaka], imala sklopljenu policu automobilskog kasko osiguranja br. P32 1024026346. Tužitelj je temeljem odštetnog zahtjeva oštećenice napravio izvid na vozilu. Oštećenica je popravak vozila izvršila kod trgovačkog društva Auto Centar Duo d.o.o., kojem je tužitelj, temeljem suglasnosti oštećenice, izravno izvršio isplatu po izdanom računu br. 21/29605/300 od 8. ožujka 2022. godine. Tužitelj je navedenom društvu 15. ožujka 2022. isplatio iznos u visini od 9.585,03 kn. Tužitelj se s regresnim zahtjevom obratio tuženiku, ali je zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan, budući da je tuženik smatrao da ne postoji dokaz da je nezgodu prouzročila divljač. Stoga tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku da mu naknadi iznos od 1.272,15 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 16. ožujka 2022. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije te promašene pasivne legitimacije. Osporava osnov i visinu. Osporava dinamiku nastanka prometne nezgode. Osporava da se radi o divljoj životinji već ističe da se ne može isključiti situacija da je na cesti izletjela domaća životinja. Ukazuje da je teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu na tužitelju. Ističe da s obzirom na to da izostaju tragovi kočenja i sama divljač, to se na tako oskudnom činjeničnom supstratu i dokumentaciji ne može provesti prometno vještačenje. Šteta nije nastala zbog provođenja lova. Poziva se na čl. 80. st. 6. t. 2. Zakona o lovstvu. Poziva se na odluku Županijskog suda u Puli u predmetu posl. br. Gž-2327/15 od 14. lipnja 2017. Navodi da se treba primijeniti čl. 50. st. 1. Zakona o cestama te s time u vezi ističe prigovor isključive odgovornosti treće osobe tj. Hrvatskih cesta d.d. Nadalje, navodi da je vozačica vozila dopuštenom brzinom, to bi životinja samo prošla pored vozila te šteta ne bi nastala, odnosno zasigurno bi bila manja. Osporava tijek zateznih kamata. poziva se na čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Tužitelj u podnesku od 11. svibnja 2023. ističe da je vozilo reg. [registarska oznaka] bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja, zbog čega je neosnovan prigovor promašene aktivne legitimacije. Ističe da je za štetu odgovorno lovačko društvo koje gospodari lovištem iz kojeg je divljač izašla, a odgovornost tuženika proizlazi iz police osiguranja s Ministarstvom poljoprivrede na temelju koje tuženik odgovora za sve štete nastale od divljači u prometu u razdoblju od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., a što je opće poznata činjenica te je objavljena na internet stranici Ministarstva poljoprivrede. Navodi da tuženik ne spori činjenicu da javna cesta ne predstavlja dio lovišta.

4. Tijekom postupka sud je pročitao potvrdu MUP-a-, PU Osječko-baranjska, PP Našice br. 511-07-29/06-O-80-2/2021 od 10. studenoga 2021. (listovi 6. i 7. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 5. studenog 2021. (list 8. spisa), dopis tužitelja o neisplati štete po štetnom događaju od 9. ožujka 2022. s fotografijom auta (listovi 9. i 11. spisa), policu kasko osiguranja br. P32 1024026346 (list 12. spisa), prijavu automobilskog kaska od 3. veljače 2022. (listovi 13. i 14. spisa), prometnu dozvolu (listovi 15. i 16. spisa), vozačku dozvolu (list 17. spisa), izvod potraživanja tužitelja prema NF u razdoblju 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. (list 22. spisa), uvjete kasko osiguranja (listovi 23. – 30. spisa), zapisnik o izvidu štete na vozilu (list 33. spisa), obračun štete na vozilu (list 34., 36. - 37, 38-39, spisa), zapisnik o izvidu štete na vozilu + osnovni+1 (list 35. spisa), zapisnik o izvidu štete na vozilu + osnovni+2 (list 40. spisa), račun i ponudu Auto Centar duo d.o.o. od 8. ožujka 2022. (listovi 41. - 45. spisa), suglasnost oštećenika (list 46. spisa), razgledao fotografije (listovi 48. – 55. spisa), korespondenciju između stranaka (listovi 56. – 58. spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nevena Ereša iz Ereš vještačenja d.o.o. od 14. rujna 2024. (listovi 114. – 118. spisa).

5. Sud je također pročitao i sudsku presudu i to presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-1812/2024-2 od 19. kolovoza 2024. i Pž-3870/2022-2 od 6. studenoga 2023. (listovi 132. – 144. spisa).

6. Raspravnim rješenjem od 15. studenog 2024. sud je odbio preostale predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica. Tako je sud odbio dokazni prijedlog provođenja biološkog, odnosno veterinarsko-biološkog vještačenja jer je u trenutku zaključenja glavne rasprave činjenično stanje u pogledu odlučnih činjenica bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke. Naime, odlučnu činjenicu da se radilo o divljoj životinji, konkretno jazavcu, sud je utvrdio iz isprava u spisu (potvrda MUP-a, prijava štete), iskazom saslušanje svjedokinje i provođenjem prometnog vještačenja, dok navedeno tuženik tijekom postupka nije sa uspjehom osporio (čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1. u vezi s čl. 221.a ZPP-a). Ovakvu odluku sud je donio i primjenom načela o ekonomičnosti postupanja iz čl. 10. st. 1. ZPP-a, pritom uvažavajući da se radi o maličnom postupku (VPS 1.272,15 EUR) dok bi provođenje navedenog vještačenja (nepotrebno), samo za sebe, koštalo oko polovicu iznosa glavnice spora. Ujedno, valja navesti da je sud prvo donio rješenje da će provesti veterinarsko vještačenje, kada je zaključivao prethodni postupak (list 74. spisa), no, radi se o rješenju o upravljanju postupka, a kojim rješenjem sud nije vezan te može odlučiti postupiti suprotno, ako što i učinio, nakon što je proveo cjelokupni dokazni postupak. Nadalje, sud nije (i dalje) provodio dokazni prijedlog stavljan po tuženiku da se od lovačkog društva pribavi podataka je li provođen skupni lov. Navedeno posebice stoga jer je tak dokazni prijedlog nevažan, a što će biti jasno nakon obrazložene primjene materijalnog prava. Naime, tuženik je odgovor po odredba ZOO-a, a ne ZL-a jer se štetni događaj dogodio na cesti, a koja cesta nije dio lovišta. Uz navedeno, tuženik je u odgovoru na tužbu predložio da se spomenuti podatak probavi od LD "Vepar", a koje lovačko društvo nije lovoovlaštetnik na obližem području oko dionice ceste na kojem se dogodio štetni događaj (posebice uvid u list 68. spisa) već je to LD Krndija III, a što je vidljivo i iz isprava MUP-a, radi čega je sud i pokušao pribavit podatak o skupnom lovu u nadležnog lovačkog društva (listovi 78. i 79. spisa). Dostava za navedeno lovačko društvo vraćena je sa naznakom "nepoznat", zbog čega je sud pozvao tuženika na dostavu točne adrese, pa je po prijedlogu tuženika dostavu izvršio na ime lovnika, a koja dostava je uredna s danom 27. rujna 2023. (povratnica između listova 77. i 78. spisa), ali do zaključenja glavne rasprave lovačko društvo se nije očitovao. Sud nije saslušavao lovnika jer je dokazni prijedlog stavljen na okolnosti koje je lovnik vidio na licu mjesta nakon štetnog događaja dok lovnik u konkretnom slučaju nije (ni) izašao na teret po prometnoj nezgodi.

7. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Predmet ovog spora je tužiteljev regresni zahtjev za isplatu iznosa od 1.272,15 EUR na ime isplaćene naknade štete za popravak oštećenja na vozilu reg. [registarska oznaka], kasko osiguranom kod tužitelja, a koja oštećenja su uzrokovana u prometnoj nesreći kada je navedeno vozilo naletjelo na divljač (jazavca).

9. Između stranaka je sporna aktivna legitimacija, pasivna legitimacija, osnov, odgovornost, dinamika nastanka štetnog događaja i visina.

10. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja 5. studenoga 2021. Između stranaka nije sporno da je tužitelj svojoj osiguranici NF podmirio štetu nastalu na njenom vozilu reg. [registarska oznaka], a koje vozilo je osiguranica popravila kod Auto centar duo d.o.o.

11. Prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

12. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl. 219. st. 1. ZPP-a).

13. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

14. Uvidom u policu kasko osiguranja vozila br. P32 1024026346 vidljivo je da je NF, kao ugovarateljica osiguranja i kao osiguranica, sklopila s tužiteljem ugovor o kasko osiguranju vozila reg. [registarska oznaka]. Navedena polica potpisana je od strane tužitelja i ugovarateljice osiguranja (list 12. spisa). Iz ispisa potraživanja tužitelja prema NF za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. (list 22. spisa) vidljivo je da tužitelj nema potraživanja prema NF, odnosno da je NF tužitelju podmirila premiju u iznosu od 2.145,63 kn, a koji iznos premije je naveden u polici kasko osiguranja. Slijedom iznesenog, neosnovano tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja u ovoj pravnoj stvari. S obzirom na to da tuženik ne osporava da je tužitelj podmirio u cijelosti potraživanje na ime naknade štete na vozilu reg. [registarska oznaka], koje je kasko osigurano kod tužitelja, to su sva potraživanja oštećenice NF prema štetniku, odnosno konkretno u ovoj pravnoj stvari osiguravatelju štetnika, prešla na tužitelja na temelju odredbe iz čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022. – dalje u tekstu: ZOO).

15. Nadalje, tužitelj u podnesku od 11. svibnja 2023. posebice uvid u list 70. spisa navodi da tuženik ima sklopljen ugovor o osiguranju s Ministarstvom poljoprivrede, na temelju kojeg ugovora tuženik odgovara za sve štete nastale o divljači u prometu u razdoblju od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. Tužitelj ističe da se radi o opće poznatoj činjenici te činjenici evidentiranoj na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede; https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/lovstvo/prijava- stepe-od-divljaci-u-prometu/4678. S obzirom na to da uvidom u navedenu web stranicu proizlazi da Ministarstvo poljoprivrede ima sklopljen ugovor s tuženikom za štete nastale u razdoblju od lipnja do svibnja 2022., a da je šteta u ovoj pravnoj stvari nastala unutar navedenog razdoblja (5. studenoga 2021.), to je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

16. Uvidom u potvrdu MUP-a, PU osječko-baranjske, PP Našice, klasa: 211-04/21- O/10680, ur.br.: 511-07-29/006-O-80-2/2021 od 10. studenoga 2021. (listovi 6. i 7. spisa) proizlazi da je na vozilu reg. [registarska oznaka], na prednjem braniku, pronađena dlaka, koja je fotografirana i zapakirana u papirnatu omotnicu te će se pohraniti u prostorijama PP Našice. Ujedno je navedeno da je brzina kretanja na mjestu prometne nezgode ograničena na 90 km/h, kao i da je postavljen prometni znak "divljač na cesti". Također, evidentirano je da je vozačica NF izjavila da je svojim osobnim automobilom naletjela na divljač (jazavca) zbog čega je o prometnoj nezgodi upoznat lovnik lovačkog društva "Krndija III" iz [adresa] AF, koji nije izašao na mjesto događaja. Iz zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola do 5. studenoga 2021. proizlazi da NF nije bila pod utjecajem alkohola (list 8. spisa).

17. Navedena utvrđenja iz potvrde MUP-a evidentirana su i u izvješću MUP-a, PU Osječko-baranjske, PP Našice, Klasa: 211-04/21-O/10680, ur.br.: 511-07-29/06-O- 80/2021 od 8. studenog 2021. (list 90. spisa) kao i u samom zapisniku o očevidu (listovi 91. do 94. spisa).

18. Iz prijave štete automobilskog kaska vidljivo je da je prijavu podnijela NF **.**.2022., koja je u pisanoj izjavi u prijavi štete, navela da je došlo do naleta na divljač (jazavac) te da je prednjim, desnim dijelom vozila udarila u navedenu divljač. NF sačinila je i skicu prometne nezgode (listovi 13. i 14. spisa).

19. Pregledom fotografija vozila reg. [registarska oznaka] (listovi 48. – 55. spisa) proizlazi da je vozilo oštećeno na prednjem, desnom braniku.

20. Svjedokinja NF, saslušana na glavnoj raspravi 16. listopada 2023. (listovi 84. i 85. spisa) navela je da joj je iz kanala s desne strane istrčao jazavac. Objasnila je da zna kako izgleda jazavac zbog čega može reći da se radilo o jazavcu koji je bio sive boje. Istakla je da su policijski djelatnici uzeli dlaku s desnog branika vozila. Navele je da je jazavac nakon udara odšetao, a da na mjestu prometne nezgode nije bilo krvi, samo dlaka. Vozila je oko 60 km/h, a ograničenje brzine je 50 km/h. Objasnila je da je kratak zeleni pojas između kanala i ceste, nekih 20 cm, i otuda je došao jazavac pred njeno vozilo. Na toj dionici ceste postoji prometni znak "divljač na cesti".

21. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje NF, kao istinit, u svim dijelovima osim u dijelu u kojem je svjedokinja iskazivala o dopuštenoj brzini kretanja na dionici ceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda. Naime, sud je prihvatio iskaz svjedokinje jer je svjedokinja iskazivala životno i logično te suglasno svim ispravama u spisu, posebice suglasno potvrdi MUP-a (listovi 6. i 7. spisa), izvješću MUP-a (list 90. spisa), zapisniku o očevidu (listovi 91. do 94. spisa), službenoj zabilješki (list 95. spisa) te prijavi štete automobilskog kaska (listovi 13. i 14. spisa). Navedeno stoga što je svjedokinja u iskazu pred sudom ponovila sve navode koje je iznijela policijskim djelatnicima koji su vršili očevid, a što je i uneseno u potvrdu MUP-a te što je u svom iskazu pred sudom ponovila i potvrdila i navode u prijavi štete, kako u pisanom dijelu prijave, tako i u sačinjenoj skici na prijavi štete. Sud nije prihvatio iskaz svjedokinje u dijelu u kojem je svjedokinja iskazivala o dopuštenoj brzini kretanja na dionici ceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda jer je taj dio iskazala u suprotnostima s navodima iz potvrde MUP-a (listovi 6. i 7. spisa) iz koje proizlazi da je dopuštena brzina kretanja 90 km/h (posebice uvid u list 7. spisa), pa kao se radi o javnoj ispravi u odnosnu na utvrđenja o dopuštenoj brzini kretanja, to je sud o odlučnoj činjenici dopuštenog kretanja na predmetnoj dionici ceste zaključio da je dopuštena brzina kretanja 90 km/h.

22. Radi odlučnih činjenica utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode, kao i mogućnosti izbjegavanja prometne nezgode te visine štete, sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu, koji je sačinio nalaz i mišljenje od 14. rujna 2024. (listovi 114. - 118. spisa) iz kojeg proizlazi da je vozilo vozilo osiguranice tužitelja, svojim prednjim, desnim dijelom naletjelo na divljač, koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu s desne strane. Mjesto naleta moglo se nalaziti na desnoj polovini kolnika udaljeno od desnog ruba kolnika oko 0,5 - 1 m. Brzina kretanja vozila neposredno prije naleta mogla je biti 60 km/h. Provedena analiza pokazala je da se u trenutku započinjanja radnje prelaska kolnika od strane divljači vozilo osiguranice tužitelja nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 2,3 m pa da je osiguranica tužitelja tada i pravovremeno reagirala kočenjem ne bi uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo jer joj je zaustavni put kočenjem iznosio čak 33,1 m dok je na raspolaganju imala put od oko 2,3 m. Na raspoloživom putu od oko 2,3 m osiguranica tužitelja bi pravovremeno kočenjem uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta ne bi došlo da se kretala brzinom manjom od 5,7 km/h. Na mjestu događaja postoji znak "divljač na cesti" i dopuštena brzina je 90 km/h.

Visina štete je 1.272,15 EUR.

23. Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovor i primjedbi, a kao je i sudu sve bilo jasno, tako primjenom čl. 492.c st. 3. ZPP-a nije pozivao vještaka na glavnu raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja.

24. Sud je prihvati nalaz i mišljenje jer je sačinjen jasno, obrazloženo i detaljno dok same stranke na pisani nalaz i mišljenje nisu imale prigovore.

25. Stoga je sud iz provedenih dokaza i to: uvidom u isprave (potvrda, izvješće, zapisnik o očevidu, fotografije, prijava štetnog događaja), saslušanjem svjedokinje i prometnim vještačenjem, utvrdio da je vozačica, osiguranica tužitelja NF, upravljala svojim vozilom, reg. [registarska oznaka], kada joj je ispred vozila izletjela divlju životinju (jazavac), koja je došla iz obližnjeg, s njene desne strane kanala. Nadalje, sud je iz provedenih dokaza utvrdio da se upravo radi o divljoj životinji i to konkretno jazavcu, a takav zaključak je donio posebice stoga što je svjedokinja životno, logično i vrlo uvjerljivo iskazivala da se radilo upravo o jazavcu te da ona zna kako jazavac izgleda zbog čega i može reći da je divlja životinja, koja joj je izletjela na cestu, bila upravo jazavac. Da se radi o jazavcu, sud je utvrdio i uvidom u sve isprave koje prilaže spisu, a i provođenjem prometnog vještačenja kojim je utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja. Sud je, također, iz navedenih dokaza utvrdio da vozačica nije bila pod utjecajem alkohola, da je vozila brzinom od oko 60 km/h, dok je na predmetnoj dionici ceste dozvoljena brzina kretanja 90 km/h te je cesta ujedno označena prometnim znakom "divljač na cesti". Sud je utvrdio da je vozačica vozila sukladno zakonskim propisima te da je upravljala vozilom ispod dopuštene brzine kretanja, odnosno u konkretnom predmetu primjerenom brzinom kretanja za dionicu ceste na kojoj se dogodio štetni događaj, dok suprotno, sukladno odredbama iz čl. 219. st. 1. ZPP-a, tuženik tijekom postupka nije s uspjehom dokazao. Sud smatra da je brzina kretanja od oko 60 km/h primjerena uvjetima na konkretnoj dionici ceste, pa i ceste označene s prometnim znakom "divljač na cesti", a navedeno stoga jer se radi o dionici ceste kojom je unaprijed propisana dozvoljena brzina kretanja od 90 km/h, te se radi o ravnom dijelu ceste, sa širinom kolnika 6 m te rijetkim prometom. Također, iz nalaza i mišljenja, kojeg stranke nisu osporavale, proizlazi da vozačica ne bi uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i izbjeći nalet jer je njen zaustavni put iznosio čak 33,1 m, dok bi pravovremenim kočenjem uspjela izbjeći udar da se kretanja brzinom manjom od 5,7 km/h, a što nije životno za očekivati da se vozačica na ravnoj dionici ceste, na kojoj je inače dozvoljena vožnja 90 km/h, vozi brzinom manjom od 6 km/h. Slijedom iznesenog, a kao što je već prethodno navedeno, sud je utvrdio da je vozačica NF upravljala vozilom sukladno zakonskim propisima te da nije uzrokovala prometnu nezgodu, niti je doprinijela njenom nastanku, suprotno paušalnim, a nedokazanim osporavanjima tuženika.

26. Prema čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/2018, 32/2019, 32/2020 – dalje u tekstu: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

27. U konkretnom predmetu, prema stavu ovog suda, nema mjesta primjeni odredbi iz čl. 80. st. 6. ZL-a, suprotno upiranjima tuženika.

28. Naime, odredba čl. 80. st. 6. ZL-a je specijalna odredba navedenog Zakona koja uređuje samo dva slučaja kada dođe do nastanka štete naletom vozila na divljač, pa tako slučaj kada je za uzrokovane štete kriv vozač i slučaj kada je šteta nastala na području lovišta, a uzrokovana je provođenjem lova.

29. Navedeno stoga, a kao što je već na više mjesta obrazloženo, jer je u konkretnom predmetu utvrđeno da je vozačica upravljala vozilom sukladno zakonskim propisima.

30. Zbog navedenog, ne radi se o situaciji na koju bi se primijenila specijalna odredbe iz čl. 80. st. 6. t. 1. ZL-a.

31. Također, a s obzirom na to da između stranaka nije sporno da se šteta dogodila izvan lovišta, odnosno nelovnom području, konkretno na cesti, to, prema stavu ove sutkinje, ne dolazi ni do primjene specijalne odredbe iz čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a.

32. Navedeno stoga jer odredba čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a uređuje štete koje se dogode isključivo na lovištu i koje su nastale zbog provođenja lova.

33. Međutim, prema odredbi iz čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

34. Stav je ove sutkinje da divljač i to u konkretnom predmetu jazavac na cesti predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe iz čl. 1064. ZOO-a.

35. Stoga je valjalo, kao neosnovan, otkloniti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

36. Naime, prema odredbi iz čl. 1. ZL-a tim Zakonom se uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (st. 2.). Poslovi iz st. 2. toga čl. imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore (st. 3.).

37. Pritom cilj navedenog Zakona je propisan čl. 4. ZL-a i to je osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

38. Prema čl. 7. t. 11. ZL-a lovnogospodarski planovi su lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije.

39. Prema čl. 7. t. 12. ZL-a lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju toga Zakona.

40. Prema čl. 43. st. 1. ZL-a pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana.

41. Prema čl. 44. st. 1. ZL-a lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

42. Prema čl. 52. ZL-a uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.

43. Tumačenjem prethodno navedenih odredbi ZL-a proizlazi da, iako je divljač u vlasništvu Republike Hrvatske, lovoovlaštenik, u konkretnom predmetu osiguranik tuženika je ovlašten i dužan gospodariti divljači, odnosno ima sva prava i sve dužnosti vezane uz zaštitu i uzgoj populacije divljači. Ukratko, lovoovlaštenik ima prava i dužnosti vlasnika.

44. Zbog navedenog, tuženik je i odgovoran za štetu uzrokovanu od opasne stvari, u konkretnom predmetu jazavca koji je izletio na cestu i uzrokovao prometnu nezgodu u kojoj je oštećeno vozilo osiguranog kod tužitelja, suprotno osporavanjima tuženika.

45. Prema odredbi iz čl. 76. ZL-a u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj Zakon ne propisuje drugačije.

46. Time upravo odredba čl. 76. st. 2. ZL-a upućuje na primjenu ZOO-a, a koji je primijenio i ovaj sud.

47. U svakom slučaju, čak i da ne postoji odredba čl. 76. st. 2. ZL-a, došlo bi do primjeni odredbi ZOO-a te primjene svrhe i cilja gospodarenja divljači po ZL-u.

48. Nadalje, u konkretnom predmetu, a koji se vodi između osiguravatelja oštećenika, kao tužitelja protiv osiguravatelja lovačkog društva, kao štetnika, nema mjesta primjeni odredbi Zakon o cestama (Narodne novine br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019 – dalje u tekstu ZC).

49. Naime prema čl. 60. st. 1. ZC-a za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (st. 2.).

50. Stoga, specijalne odredbe iz čl. 60. ZC-a uređuju pitanje odgovornosti osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, a koji nije stranka u ovoj pravnoj stvari.

51. S obzirom na to da je tužbeni zahtjev osnovan sud je visinu štete utvrdio uvidom u nalaz i mišljenje od 14. rujan 2024. iz kojeg proizlazi da je visina štete upravo utuženi iznos od 1.272,15 EUR.

52. Slijedom iznesenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev na isplatu iznos od 1.272,15 EUR, a na dosuđeni iznos dosuditi zatezne kamate počev od 16. ožujka 2022., a kako ih tužitelj i potražuje. Navedeno stoga jer je tužitelj štetu uzrokovanu predmetnom prometnom nezgodom isplatio 15. ožujka 2022. te je ovlašten na iznos isplaćene glavnice potraživati zatezne kamate dan nakon plateža, sve primjenom čl. 963. st. 1. u vezi s čl. 1086. i čl. 1090. te čl. 29. st. 1. ZOO-a, a po kamatnoj stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

53. Stoga je valjalo odlučiti kao u točki I. izreke.

54. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. - dalje u tekstu: Tarife).

55. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 EUR na temelju Tbr. 7.1. Tarife, trošak sastava podneska od 11. svibnja 2023. u iznosu od 150,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, kao i troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima 19. rujna 2023., 16. listopada 2023., 25. rujna 2024. i 15. studenoga 2024., za svako iznos od 150,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV (25 %). Tužitelju pripada i trošak prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, trošak svjedoka po pravomoćnom rješenju u iznosu od 25,44 EUR te sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 79,65 EUR. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.630,09 EUR sa zateznim kamatama počev od presuđenja do isplate po odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima, zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 6. prosinca 2024.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju, po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu 53,09 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. kal. 30 dana